Закон о налоге на прибыль юридических лиц

Ovim zakonom se uređuje sistem i uvodi obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica (u daljem tekstu: porez na dobit). (2) Prihodi od poreza na dobit pripadaju budžetu Crne Gore. II PORESKI OBVEZNIK

Poreski obveznik poreza na dobit je rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Rezident i nerezident

Rezidentno pravno lice (u daljem tekstu: rezident) je lice osnovano u Crnoj Gori ili koje ima sjedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji Crne Gore.

Nerezidentno pravno lice (u daljem tekstu: nerezident) je lice koje nije osnovano u Crnoj Gori i nema sjedište stvarne uprave i kontrole u Crnoj Gori, a koje svoje poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice. III PREDMET OPOREZIVANJA

Predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore.

Predmet oporezivanja nerezidenta je dobit koju nerezident ostvari u Crnoj Gori.

Predmet oporezivanja stalne poslovne jedinice nerezidenta (u daljem tekstu: stalna poslovna jedinica) je dobit koju ostvari ta poslovna jedinica.

Stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojeg pravno lice u potpunosti ili djelimično vodi svoje poslovanje i koje je organizovano u jednom od sljedećih oblika: mjesto uprave, filijala, kancelarija, fabrika, radionica, rudnik, nalazište nafte ili gasa, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto gdje se vrši eksploatacija prirodnog bogatstva. Gradilište ili montažni objekat konstituiše stalnu poslovnu jedinicu jedino ako traje duže od šest mjeseci.

Pod stalnom poslovnom jedinicom iz stava 4 ovog člana ne smatra se: 1) korišćenje objekata za čuvanje, izlaganje ili isporuku dobara koja pripadaju pravnom licu; 2) držanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu radi čuvanja, izlaganja ili isporuke; 3) čuvanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu za preradu od strane drugog pravnog lica; 4) vođenje stalnog mjesta poslovanja za nabavku dobara ili prikupljanje informacija za pravno lice; 5) vođenje stalnog mjesta poslovanja za poslovanje pravnog lica i sve ostale aktivnosti koje su pripremnog i pomoćnog karaktera; 6) vođenje stalnog mjesta poslovanja za bilo koju namjenu iz tač. 1) do 4) ovog stava, koje obezbjeđuju da ukupne aktivnosti stalnog mjesta poslovanja koje proizilaze iz ove namjene imaju pripremni i pomoćni karakter.

Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalnu poslovnu jedinicu su prihodi iz člana 29 st. 1, 2 i 3 ovog zakona. Izvori dobiti

Izvorima dobiti smatraju se prihodi ostvareni po osnovu: 1) prodaje proizvedenih dobara; 2) pružanja usluga; 3) kamata, ako terete rezidenta ili nerezidenta preko njegove stalne poslovne jedinice; 4) dividendi i udjela u dobiti isplaćenih od strane rezidenta; 5) korišćenja imovinskih prava; 6) eksploatacije prirodnog bogatstva; 7) nepokretnosti i prava na nepokretnostima; 8) prodaje nepokretne imovine; 9) prodaje pokretne imovine; 10) osiguranja i reosiguranja od rizika.

Izvorima dobiti smatraju se i drugi prihodi, ako su nastali po osnovu obavljanja djelatnosti.

Organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo), u slučaju potrebe može bliže urediti šta se smatra prihodima iz stava 2 ovog člana. IV PORESKA IZUZEĆA

Porez na dobit ne plaćaju: državni organi, organi državne uprave, organi lokalne uprave, javni fondovi, javne ustanove, turističke organizacije, sportski klubovi, sportska društva i savezi, vjerske zajednice, umjetnička udruženja, političke stranke, komore, sindikati i nevladine organizacije, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti.

Izuzetno, ako lica iz stava 1 ovog člana obavljaju dobitnu djelatnost, ta lica su obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. V PORESKA OSNOVICA

Osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.

Oporeziva dobit poreskog obveznika utvrđuje se na način predviđen ovim zakonom, usklađivanjem dobiti prije oporezivanja iskazane u bilansu uspjeha koji je sačinjen u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo, odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljem tekstu: MRS), odnosno Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MSFI).

Kod određivanja poreske osnovice za lica iz člana 6 stav 2 ovog zakona, prihodi od obavljanja nedobitne djelatnosti, stvarni ili srazmjerni troškovi u vezi sa tom djelatnošću izuzimaju se iz poreske osnovice.

Efekti promjene računovodstvene politike nastali usljed prve primjene MRS, odnosno MSFI po osnovu kojih se, saglasno propisima kojima se uređuje računovodstvo, vrši korekcija odgovarajućih pozicija u bilansu stanja, priznaju se kao prihod, odnosno rashod u poreskoj prijavi, počev od poreskog perioda u kojem je ta korekcija izvršena.

Prihodi i rashodi iz stava 4 ovog člana priznaju se u jednakim iznosima u pet poreskih perioda. Usklađivanje prihoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev prihoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica, kao i prihodi od raspodjele likvidacionog ostatka drugih pravnih lica izuzimaju se iz poreske osnovice primaoca, ako je njihov isplatilac obveznik poreza po ovom zakonu.

Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti, izuzima se iz poreske osnovice poreskog obveznika. Usklađivanje rashoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Na teret rashoda ne priznaju se: 1) troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; 2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati; 3) kamate za neblagovremeno plaćene poreze i doprinose; 4) kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope; 5) administrativni troškovi plaćeni od strane stalne poslovne jedinice nerezidentnoj centrali; 6) primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti; 7) novčane kazne i penali; 8) ispravka vrijednosti pojedinačnih potraživanja od lica kojem se istovremeno duguje, do iznosa obaveze prema tom licu; 9) prilozi dati političkim organizacijama; 10) pokloni i drugi prenosi bez naknade; 11) zatezne kamate između povezanih lica.

Troškovi zarada, autorskih naknada, naknada po osnovu ugovora o djelu i ostalih prihoda isplaćenih fizičkim licima po osnovu povremene samostalne djelatnosti, troškovi otpremnina prilikom odlaska u penziju, troškovi usljed tehnološkog viška i ostalih isplata naknada prilikom prestanka radnog odnosa, priznaju se kao rashod u poreske svrhe u periodu kada je izvršena njihova isplata.

Troškovi materijala i nabavna vrijednost prodate trgovačke robe priznaju se u iznosima obračunatim primjenom metode prosječne ponderisane cijene ili "prvi ulaz - prvi izlaz" metode (u daljem tekstu: FIFO metoda), u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Amortizacija stalnih osnovnih sredstava i ulaganja u nepokretnosti priznaje se kao rashod u iznosu utvrđenom na način predviđen ovim zakonom.

Stalna osnovna sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju materijalna i nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost prelazi 300 Eura.

Osnovna sredstva iz stava 2 ovog člana razvrstavaju se u pet grupa sa sljedećim amortizacionim stopama: - I grupa - 2,5%; - II grupa - 10%; - III grupa - 15%; - IV grupa - 20%; - V grupa - 30%.

Amortizacija za stalna osnovna sredstva razvrstana u prvu grupu utvrđuje se primjenom proporcionalne metode, za svako sredstvo posebno.

Amortizacija za osnovna sredstva razvrstana u ostale grupe (od druge do pete) utvrđuje se primjenom degresivne metode na vrijednost sredstava razvrstanih po grupama.

Amortizacija prava na korišćenje sredstava obračunata od strane korisnika operativnog lizinga priznaje se u iznosu koji je obračunat u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.

Amortizacija nematerijalne imovine priznaje se u iznosu koji je obračunat u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.

Bliži propis o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije donosi Ministarstvo.

Izdaci za zdravstvene, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, zaštitu životne sredine, razvoj civilnog društva i volonterizma, kao i izdaci dati ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne i dječije zaštite osnovanim u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječija zaštita, priznaju se kao rashod najviše do 3.5% ukupnog prihoda u skladu sa stavom 4 ovog člana.

Izuzetno od stava 1 ovog člana izdaci za nacionalne sportske saveze priznaju se kao rashod najviše do 5% ukupnog prihoda u skladu sa stavom 4 ovog člana.

Izdaci iz stava 1 ovog člana priznaju se u novcu, stvarima, pravima i uslugama.

Izdaci iz stava 1 ovog člana priznaju se kao rashod samo ako su izvršeni pravnim licima (državnim organima, javnim ustanovama, nevladinim organizacijama, sportskim, obrazovnim, naučnim, vjerskim, kulturnim i drugim humanitarnim organizacijama) koja obavljaju poslove, odnosno djelatnosti u svrhe iz stava 1 ovog člana u skladu sa posebnim propisima i ako se koriste isključivo u te svrhe.

Izuzetno od st. 1 do 4 ovog člana, izdaci po osnovu donacija u naučnoistraživačke projekte ili inovacionu infrastrukturu zbog kojih je poreski obveznik stekao status korisnika podsticajnih mjera, ne priznaju se kao rashod u poreske svrhe.

Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog prihoda pod uslovom: da su nastali radi unapređenja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.

Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev članarine čija je visina utvrđena zakonom, koje se priznaju u visini zakonom propisanog iznosa.

Na teret rashoda priznaje se otpis vrijednosti sumnjivih potraživanja ako: 1) se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja prethodno bila uključena u prihode poreskog obveznika; 2) su ta potraživanja u knjigama poreskog obveznika otpisana kao nenaplativa; 3) poreski obveznik pruži dokaze da su ta potraživanja utužena, odnosno da je pokrenut izvršni postupak radi naplate potraživanja ili da su potraživanja prijavljena u likvidacionom ili stečajnom postupku nad dužnikom, i 4) su ta potraživanja starija od 365 dana.

Na teret rashoda priznaje se otpis vrijednosti sumnjivih potraživanja za koja su ispunjeni uslovi iz stava 1 tač. 1, 2 i 4 ovog člana, ako su troškovi utuženja pojedinačnog dužnika veći od ukupnog iznosa potraživanja od tog dužnika.

Pod troškovima utuženja iz stava 2 ovog člana smatraju se takse koje se plaćaju za podnošenje tužbe u skladu sa zakonom kojim se uređuju sudske takse.

Na teret rashoda priznaje se ispravka vrijednosti sumnjivih potraživanja iz stava 1 ovog člana, ako je od roka za njihovu naplatu, odnosno realizaciju, do kraja poreskog perioda prošlo najmanje 60 dana.

Otpisane i ispravljene vrijednosti sumnjivih potraživanja koje su priznate kao rashod u smislu st. 1, 2 i 4 ovog člana, a zatim naplaćene, odnosno za koje je povjerilac povukao tužbu, prijedlog za izvršenje, odnosno prijavu potraživanja, uključuju se u prihode poreskog obveznika u trenutku njihove naplate, povlačenja tužbe, prijedloga za izvršenje, odnosno prijave potraživanja.

Otpisane i ispravljene vrijednosti sumnjivih potraživanja koje nijesu priznate kao rashod, a koje se kasnije naplate, u trenutku njihove naplate ne ulaze u prihode poreskog obveznika.

Na teret rashoda kreditne institucije u poreske svrhe, priznaje se uvećanje ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive i rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama u iznosu obračunatom na nivou kreditne institucije, koja su u skladu sa unutrašnjim aktima kreditne institucije iskazani u bilansu uspjeha na teret rashoda u poreskom periodu, u skladu sa propisima Centralne banke Crne Gore.

Na teret rashoda društva za osiguranje u poreske svrhe, priznaje se uvećanje indirektnog otpisa prema kategorijama naplativosti potraživanja i tehnička rezervisanja, obračunati i iskazani u bilansu uspjeha na teret rashoda u poreskom periodu, do iznosa utvrđenog zakonom kojim je uređeno osiguranje.

Rezervisanja od posebnih rizika kod berzansko posredničkih društava, priznaju se kao rashod u obračunatim iznosima, a najviše do iznosa koji je utvrđen propisima kojima su uređene hartije od vrijednosti.

Rezervisanja po osnovu obnovljivih prirodnih bogatstava, garancija kod prodaje proizvoda i usluga (garantni rok), očekivanih gubitaka po osnovu sudskih sporova (delikatnih ugovora), priznaju se kao rashod u skladu sa propisima kojima je uređeno računovodstvo, a rezervisanja po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada najviše do iznosa utvrđenog propisima o radu.

Na teret rashoda u poreske svrhe ne priznaju se rashodi nastali po osnovu obezvređenja imovine, koje se utvrđuje kao razlika između neto sadašnje vrijednosti imovine utvrđene u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i njene procijenjene nadoknadive vrijednosti, ali se priznaju u poreskom periodu u kojem je ta imovina otuđena ili rashodovana, odnosno u kojem je nastalo oštećenje te imovine usljed više sile.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, na teret rashoda u poreske svrhe priznaju se rashodi nastali po osnovu obezvređenja obveznikovog učešća u kapitalu subjekta privatizacije u postupku restruktuiranja, stečenog konverzijom obveznikovog potraživanja u učešće u kapitalu tog subjekta.

Kapitalni gubitak od prodaje, odnosno prenosa zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti, nastao kao razlika između nabavne i prodajne vrijednosti, ne priznaje se na teret rashoda u poreske svrhe.

Obračunate kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata koje su u skladu sa principom "van dohvata ruke" u trenutku odobrenja zajma, pozajmice, kredita i drugih finasijskih instrumenata.

Obračunate kamate i pripadajući troškovi kod potraživanja od dužnika sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret prihoda u visini koja ne može biti manja od prihoda po osnovu kamata koje su u skladu sa principom "van dohvata ruke" u trenutku odobrenja zajma, pozajmice, kredita i drugih finasijskih instrumenata. Kapitalni dobici i gubici

Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.

Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine iz člana 21 ovog zakona (u daljem tekstu: imovina) i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom.

Negativna razlika iz stava 1 ovog člana predstavlja kapitalni gubitak.

Ukoliko je prodajna cijena niža od tržišne vrijednosti, prilagođavanje tržišne vrijednosti imovine vrši nadležni poreski organ.

Poreski obveznik je u obavezi da prilikom prodaje, odnosno prenosa izvrši procjenu tržišne vrijednosti imovine u skladu sa propisom kojim se uređuje metodologija za procjenu vrijednosti imovine.

Kapitalni gubici mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini.

Ako se i poslije izvršenog prebijanja sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini pojavi kapitalni gubitak, poreski obveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.

Prodajnom cijenom imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, smatra se tržišna vrijednost imovine primljene u obliku novčane ili nenovčane naknade umanjena za troškove prodaje, odnosno troškove drugog prenosa imovine.

Nabavna cijena imovine, za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, je cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu utvrđena u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo, umanjena za troškove amortizacije u skladu sa članom 13 ovog zakona.

Nabavna cijena imovine koriguje se na procijenjenu, odnosno fer vrijednost, utvrđenu u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo, ukoliko je promjena na fer vrijednost iskazivana u poslovnim knjigama u cjelosti kao prihod perioda u kojem je izvršena.

Ako nabavna cijena imovine nije iskazana u poslovnim knjigama obveznika ili nije iskazana u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, nabavnom cijenom imovine za svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka smatra se tržišna cijena imovine na dan nabavke koju utvrđuje nadležni poreski organ na način iz st. 1 i 2 ovog člana.

Nabavnom cijenom nepokretnosti smatra se cijena po kojoj je nepokretnost stečena, odnosno cijena nepokretnosti koju je utvrdio nadležni poreski organ prilikom sticanja te nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na promet nepokretnosti.

Nabavnu cijenu nepokretnosti u izgradnji čini iznos troškova izgradnje koji su do dana prodaje nepokretnosti iskazani u poslovnim knjigama u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.

Ako je nepokretnost stečena po osnovu ugovora o poklonu ili nasljeđivanja, nabavnom cijenom nepokretnosti smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao tu nepokretnost.

Nabavna cijena nepokretnosti iz st. 4, 5 i 6 ovog člana godišnje se usklađuje sa rastom cijena na malo od dana sticanja do dana prodaje nepokretnosti, a prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Nabavnom cijenom udjela u kapitalu i imovinskih prava smatra se cijena određena u ugovoru o prodaji, odnosno prenosu.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, nabavnom cijenom udjela u kapitalu i imovinskih prava stečenih putem osnivačkog uloga ili povećanjem osnivačkog uloga smatra se tržišna cijena na dan unosa tih uloga.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje su uključene u trgovanje na regulisanom tržištu smatra se dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio, a ako obveznik ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu, nabavnom cijenom smatra se najniža cijena ostvarena na regulisanom tržištu u periodu od godinu dana koja prethodi prodaji te hartije ili u periodu trgovanja ukoliko se trgovalo kraće od godinu dana.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje nijesu uključene u trgovanje na regulisanom tržištu smatra se dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio, a ako obveznik ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu, nabavnom cijenom smatra se nominalna vrijednost hartija od vrijednosti.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti pribavljenih putem osnivačkog uloga ili povećanjem osnivačkog uloga smatra se tržišna cijena koja je važila na regulisanom tržištu hartija od vrijednosti na dan unosa uloga, a ako takva cijena nije bila formirana, nabavnom cijenom smatra se nominalna vrijednost hartija od vrijednosti na dan unosa tih uloga.

Ako je obveznik više puta kupovao hartije od vrijednosti istog emitenta po različitim nabavnim cijenama, nabavna cijena hartija od vrijednosti utvrđuje se prema redosljedu sticanja hartija od vrijednosti primjenom FIFO metoda. Poreski tretman poslovnih gubitaka

Gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i u slučaju statusnih promjena.

U slučaju statusnih promjena, poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana srazmjerno se dijele prema vrijednosti imovine i o tome se obavještava nadležni poreski organ. VI PORESKI TRETMAN STATUSNIH PROMJENA I LIKVIDACIJE Statusne promjene

Prenos imovine u slučaju statusnih promjena (pripajanje, spajanje ili podjela) i raspodjela akcijskog kapitala, ne smatra se prodajom imovine u smislu ovog zakona.

Poreska obaveza po osnovu kapitalnih dobitaka iz stava 1 ovog člana nastaje u trenutku kad pravno lice, koje je nastalo statusnom promjenom, izvrši prodaju imovine preuzete po osnovu statusne promjene.

Kapitalni dobitak iz stava 2 ovog člana obračunava se kao razlika između prodajne cijene imovine i njene knjigovodstvene vrijednosti, utvrđene u skladu sa računovodstvenim propisima, umanjene za troškove amortizacije utvrđene na način predviđen ovim zakonom.

Pravo na odlaganje plaćanja poreza na dobit za kapitalne dobitke ostvarene na način iz stava 1 ovog člana stiče se ako je vlasnik pravnog lica koje je izvršilo prenos imovine prilikom pripajanja, spajanja ili podjele dobilo naknadu u obliku akcija ili udjela u pravnom licu na koje je prenos imovine izvršen, kao i eventualnu gotovinsku naknadu, čiji iznos ne prelazi 10% nominalne vrijednosti dobijenih akcija, odnosno udjela. Likvidacija pravnog lica

Pravno lice dužno je da, u slučaju likvidacije pravnog lica, utvrdi kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni.

Kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 ovog zakona.

Kada se u postupku likvidacije imovina zavisnog preduzeća prenosi na matično preduzeće, matično preduzeće nije dužno da utvrđuje kapitalni dobitak, odnosno gubitak. VIa. PORESKI TRETMAN SPAJANJA, PODJELA, DJELIMIČNIH PODJELA, PRENOSA IMOVINE I ZAMJENE AKCIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EVROPSKE UNIJE, KAO I PRENOSA SJEDIŠTA EVROPSKOG PRIVREDNOG DRUŠTVA ILI EVROPSKE ZADRUGE IZ JEDNE DRŽAVE ČLANICE U DRUGU DRŽAVU ČLANICU

U smislu ovog poglavlja: 1) spajanje predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj: - jedno ili više društava prestaju sa radom bez postupka likvidacije, a cjelokupnu imovinu i obaveze prenose u drugo postojeće društvo u zamjenu za izdavanje hartija od vrijednosti njihovim vlasnicima u odgovarajućem iznosu kapitala drugog društva, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti, - dva ili više društava prestaju sa radom bez postupka likvidacije, a cjelokupnu imovinu i obaveze prenose u društvo koje su osnovali u zamjenu za izdavanje hartija od vrijednosti njihovim vlasnicima u odgovarajućem iznosu kapitala novoosnovanog društva, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti, - društvo, po prestanku rada bez postupka likvidacije, prenosi cjelokupnu imovinu i obaveze društvu koje posjeduje sve hartije od vrijednosti koje predstavljaju njegov kapital; 2) podjela predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo, po prestanku rada bez postupka likvidacije, prenosi cjelokupnu imovinu i obaveze na dva ili više postojećih ili novoosnovanih društava u zamjenu za srazmjerno izdavanje hartija od vrijednosti vlasnicima kapitala u odgovarajućem iznosu kapitala društva primaoca imovine i obaveza, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti; 3) djelimična podjela predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo koje ne prestaje sa radom, prenosi jednu ili više grana djelatnosti na jedno ili više postojećih ili novoosnovanih društava, pri čemu bar jedna grana djelatnosti ostaje u društvu koje vrši prenos imovine i obaveza u zamjenu za srazmjerno izdavanje hartija od vrijednosti vlasnicima kapitala u odgovarajućem iznosu kapitala društava primalaca imovine i obaveza, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti; 4) prenos imovine predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo koje ne prestaje sa radom prenosi jednu ili više ili sve grane djelatnosti drugom društvu u zamjenu za hartije od vrijednosti koje predstavljaju udjele u kapitalu društva primaoca imovine i obaveza; 5) zamjena akcija predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo stiče udio u kapitalu drugog društva, a na osnovu kojeg prvo društvo stiče većinu glasačkih prava u drugom društvu ili, ako već posjeduje većinu glasačkih prava u drugom društvu, stiče dodatni udio, a u zamjenu za to da vlasnicima drugog društva za njihove hartije od vrijednosti izda hartije od vrijednosti koje predstavljaju kapital preuzetog društva, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti; 6) preneseno društvo predstavlja društvo koje prenosi svu svoju imovinu i obaveze ili prenosi jednu ili više ili sve grane djelatnosti; 7) društvo primalac predstavlja društvo koje prima svu imovinu i obaveze, ili prima jednu ili više ili sve grane djelatnosti prenesenog društva; 8) preuzeto društvo predstavlja društvo čiji je kapital steklo drugo društvo zamjenom hartija od vrijednosti; 9) društvo sticalac predstavlja društvo koje je steklo kapital drugog društva zamjenom hartija od vrijednosti; 10) prenos sjedišta predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj Evropsko privredno društvo (u daljem tekstu: EPD) ili Evropska zadruga (u daljem tekstu: EZ), bez postupka likvidacije ili osnivanja novog privrednog društva, obavlja prenos sjedišta iz jedne u drugu državu članicu Evropske unije; 11) društvo države članice Evropske unije (u daljem tekstu: EU) je društvo: - organizovano u organizacioni oblik sa liste koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici, - društvo koje je rezident države članice EU, - društvo koje je poreski obveznik poreza na dobit sa liste koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici; 12) grana djelatnosti predstavlja svu imovinu i obaveze u podjeli društva koji u poslovno-organizacionom smislu nezavisno posluju, odnosno subjekat koji može samostalno da funkcioniše sa sopstvenom imovinom.

Spajanje, podjela ili djelimična podjela društava ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka koji predstavljaju razliku između stvarne vrijednosti prenesene imovine i obaveza i njihove poreske vrijednosti.

U smislu ovog člana: 1) prenesena imovina i obaveze su ona imovina i obaveze prenesenog društva koje su usljed spajanja, podjele ili djelimične podjele stvarno povezane sa stalnom poslovnom jedinicom društva primaoca u prenesenom društvu države članice koje imaju uticaj na dobit i gubitak pri obračunavanju poreza; 2) stvarna vrijednost imovine i obaveza je vrijednost po kojoj se može prodati ili na drugi način zamijeniti imovina ili hartije od vrijednosti ili kojima je moguće podmiriti obaveze; 3) poreska vrijednost imovine i obaveza je vrijednost koja se dobija procjenom te imovine i obaveza prilikom obračuna poreza, odnosno vrijednost koja se dobija obračunom poreski priznatih prihoda i rashoda, odnosno dobiti ili gubitka prilikom spajanja, podjele ili djelimične podjele.

U slučaju primjene stava 1 ovog člana i ako Crna Gora nerezidentno preneseno društvo smatra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je društvo osnovano, i u skladu sa tim oporezuje udjele akcionara u dobiti prenesenog društva kada i kako ta dobit nastaje, Crna Gora u kojoj je preneseno društvo ne oporezuje dohodak, dobit ili kapitalni dobitak koji predstavlja razliku između stvarne vrijednosti prenesene imovine i obaveza i njihove poreske vrijednosti.

Odredbe st. 1 i 3 ovog člana primjenjuju se pod uslovom da društvo primalac utvrdi novu amortizaciju i dobitak ili gubitak u vezi sa prenesenom imovinom i obavezama, u skladu sa pravilima koja bi se primjenjivala na preneseno društvo da nije došlo do spajanja, podjele ili djelimične podjele.

Ako društvo primalac utvrdi novu amortizaciju i dobitak ili gubitak u vezi sa prenesenom imovinom i obavezama na način koji nije u skladu sa stavom 4 ovog člana, na tu imovinu i obaveze ne primjenjuje se stav 1 ovog člana.

Društvo primalac preuzima rezervisanja prenesenog društva, kao i prava i obaveze u vezi tih rezervisanja, pod istim uslovima koja su važila u prenesenom društvu, ako se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici društva primaoca.

Društvo primalac preuzima gubitke pod istim uslovima koji su važili u prenesenom društvu, ako se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici društva primaoca.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana i člana 27b ovog zakona primjenjuju se i na prenos imovine.

Ako društvo primalac ima udio u kapitalu prenesenog društva, kapitalni dobici koje ostvari društvo primalac, zbog ukidanja udjela u kapitalu, ne oporezuju se.

Odredba stava 1 ovog člana ne primjenjuje se kada društvo primalac ima manje od 10% vlasničkog udjela u kapitalu prenesenog društva.

Kod spajanja, podjele ili razmjene akcija, dodjela hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital društva primaoca ili društva sticaoca akcionaru prenesenog društva ili preuzetog društva u zamjenu za hartije od vrijednosti koje predstavljaju kapital preuzetog društva, ne dovodi do oporezivanja dohotka, dobiti ili kapitalnih dobitaka tog akcionara.

Kod djelimične podjele, dodjela hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital društva primaoca akcionaru prenesenog društva ne dovodi do oporezivanja dohotka, dobiti ili kapitalnih dobitaka tog akcionara.

Ako Crna Gora smatra akcionara fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog akcionara koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je akcionar imenovan, i u skladu sa tim oporezuje lica prema njihovom udjelu u dobiti akcionara kada i kako ta dobit nastaje, Crna Gora u kojoj je preneseno društvo ili preuzeto društvo ne oporezuje dohodak, dobit ili kapitalni dobitak tih lica nastalih dodjelom hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital društva primaoca ili društva sticaoca.

Odredbe st. 1 i 3 ovog člana primjenjuju se pod uslovom da akcionar preuzetim hartijama od vrijednosti ne pripisuje poresku vrijednost koja je veća od vrijednosti zamijenjenih hartija od vrijednosti neposredno prije spajanja, podjele ili zamjene akcija.

Odredbe st. 2 i 3 ovog člana primjenjuju se pod uslovom da akcionar iznosu preuzetih hartija od vrijednosti i onih hartija od vrijednosti koje ima u prenesenom društvu, ne pripisuje poresku vrijednost veću od vrijednosti koju su hartije od vrijednosti, koje ima u prenesenom društvu, imale neposredno prije djelimične podjele.

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana ne sprečavaju Crnu Goru da oporezuje dobitke nastale naknadnim prenosom preuzetih hartija od vrijednosti, na isti način kao dobitke nastale prenosom hartija od vrijednosti koje su postojale prije sticanja.

Ako se, u skladu sa propisima Crne Gore čiji je rezident, akcionar odluči na poreski tretman koji se razlikuje od tretmana iz st. 4 i 5 ovog člana, na hartije od vrijednosti za koje se ta mogućnost koristi ne primjenjuju se odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana.

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana ne sprečavaju Crnu Goru da prilikom oporezivanja akcionara u obzir uzme i gotovinska plaćanja koja se mogu izvšiti prilikom spajanja, podjele, djelimične podjele ili zamjene akcija.

Poreska vrijednost je vrijednost na osnovu koje bi se obračunao dohodak, dobit ili kapitalni gubitak tog akcionara u poreske svrhe.

Ako spajanje, podjela, djelimična podjela ili prenos imovine uključuje stalnu poslovnu jedinicu prenesenog društva koja se nalazi u drugoj državi članici EU koja nije država u kojoj je preneseno društvo, država članica u kojoj je preneseno društvo ne oporezuje dobit ili kapitalne dobitke te stalne poslovne jedinice.

Preneseno društvo može u dobit uključiti gubitke stalne poslovne jedinice koji nijesu bili pokriveni.

Ako su država članica u kojoj je stalna poslovna jedinica i država članica u kojoj je preneseno društvo iste države, kao i u slučaju kad se stalna poslovna jedinica nalazi u državi članici EU čiji je rezident društvo primalac, na prenos stalne poslovne jedinice primjenjuju se odredbe čl. 27a do 27m ovog zakona.

Izuzetno od st. 1, 2 i 3 ovog člana, kad Crna Gora u kojoj je preneseno društvo primjenjuje sistem oporezivanja svjetskog dohotka, ta država ima pravo oporezivanja dobiti ili kapitalnih dobitaka stalne poslovne jedinice koji su nastali prilikom spajanja, podjele, djelimične podjele ili prenosa imovine, pod uslovom da Crna Gora omogućava priznavanje poreza koji bi bio obračunat na tu dobit ili kapitalne dobitke u državi članici u kojoj je stalna poslovna jedinica, na način i u iznosu kao da je taj porez zaista obračunat i plaćen.

Ako Crna Gora nerezidentno preneseno društvo ili preuzeto društvo smatra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu s kojim je društvo osnovano, prilikom oporezivanja akcionara prenesenog ili preuzetog društva, u zavisnosti od direktnog ili indirektnog učešća u kapitalu tog društva u odnosu na dohodak, dobit ili kapitalni dobitak tog društva, ne primjenjuju se odredbe čl. 27a do 27l ovog zakona.

Crna Gora koja postupa u skladu sa stavom 1 ovog člana daje poresku olakšicu za porez koji bi se obračunavao na dohodak, dobit ili kapitalni dobitak fiskalno transparentnog društva, na način i u iznosu kao da je taj porez zaista obračunat i plaćen.

Ako Crna Gora nerezidentno društvo primaoca ili društvo sticaoca smatra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je društvo osnovano, ne primjenjuju se odredbe člana 27e st. 1, 2 i 3 ovog zakona.

Ako Crna Gora nerezidentno društvo primaoca smatra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je društvo osnovano, Crna Gora na akcionare, u zavisnosti od direktnog ili indirektnog učešća u kapitalu društva, primjenjuje isti poreski tretman kao da je društvo primalac rezident Crne Gore.

Ako EPD ili EZ prenosi svoje sjedište iz Crne Gore u drugu državu članicu EU ili, u vezi sa prenosom sjedišta iz Crne Gore u drugu državu članicu EU, EPD ili EZ prestane biti rezident Crne Gore i postane rezident druge države članice EU, takav prenos sjedišta ili prestanak statusa rezidenta ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka u Crnoj Gori iz koje je sjedište preneseno, koji se obračunavaju u skladu sa članom 27b stav 1 ovog zakona i koji proizilaze iz one imovine i obaveza EPD ili EZ, pod uslovom da ta društva ostaju povezana sa stalnom poslovnom jedinicom tog EPD ili EZ društva u Crnoj Gori, iz koje je izvršen prenos sjedišta i učestvuju u ostvarivanju dobiti ili gubitaka koji se uzimaju u obzir u poreske svrhe.

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se pod uslovom da EPD ili EZ utvrdi novu amortizaciju i dobitke ili gubitke u vezi sa imovinom i obavezama koji ostaju stvarno povezani sa stalnom poslovnom jedinicom na način kao da nije izvršen prenos sjedišta ili da EPD ili EZ nijesu prestali biti rezidenti u poreske svrhe.

Ako se, u skladu sa pravom Crne Gore iz koje se sjedište prenosi, za EPD ili EZ utvrdi nova amortizacija i dobitak ili gubitak u vezi sa imovinom i obavezama koji ostaju u Crnoj Gori na način koji nije u skladu sa stavom 2 ovog člana, na tu imovinu i obaveze ne primjenjuje se stav 1 ovog člana.

Ako EPD ili EZ prenosi svoje sjedište iz Crne Gore u drugu državu članicu EU ili, u vezi sa prenosom sjedišta iz Crne Gore u drugu državu članicu EU, EPD ili EZ prestane biti rezident Crne Gore i postane rezident druge države članice EU, Crna Gora preduzima neophodne mjere kako bi obezbijedila da, u slučajevima kad su rezervisanja sprovedena od strane EPD ili EZ na odgovarajući način prije prenosa sjedišta, djelimično ili u potpunosti izuzeta od oporezivanja i ne odnose se na stalne poslovne jedinice izvan Crne Gore, ta rezervisanja ili rezerve stalne poslovne jedinice EPD ili EZ, koje se nalaze u Crnoj Gori iz koje je sjedište preneseno, prenose se uz ista poreska izuzeća.

Ako društvo, koje prenosi sjedište u okviru Crne Gore, ima pravo na prenos gubitaka koji nijesu iskorišćeni u poreske svrhe, Crna Gora daje mogućnost stalnoj poslovnoj jedinici EPD ili EZ, koja prenosi sjedište i koja se nalazi na području Crne Gore, preuzimanja gubitaka koji nijesu iskorišćeni u poreske svrhe, pod uslovom da je prenos gubitaka u uporedivim okolnostima dostupan društvu koje nije izvršilo prenos sjedišta ili koje je ostalo rezident Crne Gore.

Prenos sjedišta EPD ili EZ ne dovodi do oporezivanja dohotka, dobiti ili kapitalnog dobitka akcionara.

Odredba stava 1 ovog člana ne sprečava Crnu Goru da oporezuje dobitke nastale naknadnim prenosom preuzetih hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital EPD ili EZ koji prenosi sjedište.

Odredbe čl. 27b do 27j ovog zakona neće se primjenjivati ako postupak spajanja, podjele, djelimične podjele, prenosa imovine, zamjene akcija ili prenosa sjedišta EPD ili EZ društva, kao glavni cilj ili jedan od glavnih ciljeva ima izbjegavanje plaćanja poreza.

Odredbe čl. 27a do 27j ovog zakona shodno se primjenjuju na društva sa ograničenom odgovornošću. VII PORESKE STOPE Stope poreza na dobit

Stope poreza na dobit pravnih lica su progresivne.

Stope poreza na iznos oporezive dobiti iznose: 1) do 100.000,00 eura 9%; 2) od 100.000,01 eura do 1.500.000,00 eura: 9.000,00 eura + 12% na iznos preko 100.000,01 eura; 3) preko 1.500.000,01 eura: 177.000,00 eura + 15% na iznos preko 1.500.000,01 eura.

Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice, na iznos zajma, odnosno pozajmice iznad 5.000 eura na godišnjem nivou.

Iznos neoporezivog dijela zajma, odnosno pozajmice iz stava 1 ovog člana ne primjenjuje se na povezana lica iz člana 38 ovog zakona.

Porez po odbitku plaća se u trenutku vršenja isplate iz stava 1 ovog člana po stopi od 15% na osnovicu koju čini njen bruto iznos.

Obveznik poreza po odbitku iz stava 1 ovog člana dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.

Obrazac izvještaja iz stava 4 ovog člana propisuje Ministarstvo. Stope poreza po odbitku

Pravno lice dužno je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu: 1) dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim licima; 2) kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu; 3) raspodjele likvidacionog ostatka pravnim licima.

Porez po odbitku iz stava 1 ovog člana obračunava se i plaća i na prihode koje pravno lice isplaćuje rezidentnim i nerezidentnim fizičkim licima po osnovu otkupa upotrebljavanih proizvoda, poluproizvoda i poljoprivrednih proizvoda otkupljenih od proizvođača koji je obveznik PDV-a.

Porez po odbitku iz stava 1 ovog člana obračunava se i plaća i na prihode koje pravno lice isplaćuje nerezidentnom pravnom licu po osnovu izvođenja estradnog, zabavnog, umjetničkog, sportskog ili sličnog programa u Crnoj Gori.

Porez po odbitku obračunava se i plaća u trenutku isplate prihoda, po stopi od 15% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda.

Izuzetno od stava 4 ovog člana, na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice, plaća se porez po odbitku po stopi od 30% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda, ako je to lice sa teritorija sa poreskim suverenitetom na kojima: 1) se primjenjuju propisi koji imaju manje poresko opterećenje na dobit pravnih lica i na isplatu dividendi u odnosu na ovaj zakon i zakon kojim se uređuje oporezivanje dohotka fizičkih lica, 2) se ne razmjenjuju podaci sa nadležnim poreskim organom, radi utvrđivanja: - stvarnih vlasnika pravnih lica, - poreskih obaveza u skladu sa zakonom.

Nerezidentnim pravnim licem sa teritorije iz stava 5 ovog člana smatra se lice koje je na toj teritoriji osnovano, ima registrovano sjedište, sjedište uprave ili mjesto stvarne uprave.

Odredba stava 6 ovog člana ne primjenjuje se na nerezidentno pravno lice koje se smatra i rezidentom druge države sa kojom je zaključen sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja.

Porez po odbitku plaća i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica kad vrši isplatu naknada iz st. 1, 2 i 3 ovog člana.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, ako se naknada pripisuje kao prihod poslovnoj jedinici nerezidentnog pravnog lica, ne plaća se porez po odbitku.

Listu teritorija sa poreskim suverenitom iz stava 5 ovog člana Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Pravno lice dužno je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku do kraja februara tekuće za prethodnu godinu.

Sadržaj i obrazac izvještaja iz stava 11 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Kod obračuna poreza po odbitku na prihode koji se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora zaključila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda.

Status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u smislu stava 1 ovog člana, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.

Ako isplatilac prihoda primijeni odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, dužan je da plati razliku između plaćenog poreza i dugovnog poreza, po ovom zakonu.

Poreski organ dužan je da, na zahtjev nerezidentnog pravnog lica, izda potvrdu o porezu plaćenom u Crnoj Gori.

Poreski organ o obračunatom porezu po odbitku nerezidentnog pravnog lica obavještava poreski organ u inostranstvu na njegov pisani zahtjev.

U smislu člana 29 ovog zakona: 1) kamate su prihod od potraživanja duga, nezavisno od toga da li su obezbijeđene zalogom ili hipotekom i da li se na osnovu tih potraživanja stiče pravo na učešće u dobiti dužnika, a naročito prihod od hartija od vrijednosti i prihod od obveznica, uključujući premije i nagrade na takve hartije od vrijednosti ili obveznice, osim zateznih kamata; 2) autorske naknade su isplate bilo koje vrste primljene kao naknada za korišćenje ili pravo korišćenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, uključujući kinematografske filmove i softver, bilo kojeg patenta, zaštitnog znaka, uzorka ili modela, plana, tajne formule ili postupka ili obavještenja koja se odnose na industrijska, komercijalna ili naučna iskustva i plaćanja za korišćenje ili za pravo na korišćenje industrijske, komercijalne ili naučne opreme; 3) dividende su dohodak od akcija ili drugih prava učešća u dobiti koja nijesu potraživanja duga; 4) konsalting usluge su usluge pravnih lica koja daju savjete i intelektualne usluge prilikom izvođenja privrednih, finansijskih i tehničkih projekata ili rade na nekom drugom projektu za određenu naknadu, kao i pravne, poreske, računovodstvene i revizorske usluge, koje strana pravna lica vrše za domaće subjekte uz naknadu i drugi oblik poslovnog savjetovanja ili konsultacija, osim usluga održavanja seminara, predavanja, radionica, i drugih sličnih metoda podučavanja, usluga inženjera, arhitekata i sličnih usluga koje za rezultat imaju pisana dokumenta za postupanje (idejni i izvođački projekti, nacrti, uputstva i druga dokumenta za postupanje), usluge posredovanja i zastupanja, kao i usluge korišćenja raznih baza podataka; 5) usluge istraživanja tržišta su usluge prikupljanja tržišnih informacija, određivanja tržišnih karakteristika, mjerenje tržišnog potencijala, analiza učešća na tržištu, analiza prodaje, istraživanje trendova u poslovanju, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje konkurentskih ponuda, istraživanje cijena i testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu; 6) usluge revizije finansijskih izvještaja su usluge koje se odnose na postupak provjere i ocjene finansijskih izvještaja kao i podataka i metoda koji se primjenjuju pri sastavljanju finansijskih izvještaja na osnovu kojih se daje nezavisno stručno mišljenje o tome da li finansijski izvještaji u svim materijalno značajnim aspektima daju istinit i pošten prikaz finansijskog stanja i rezultata poslovanja pravnog lica primjenom Međunarodnih standarda revizije i Kodeksa etike za profesionalne računovođe.

Na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice od drugog nerezidentnog pravnog lica i rezidentnog ili nerezidentnog fizičkog lica na teritoriji Crne Gore, po osnovu kapitalnih dobitaka nastalih u skladu sa odredbama čl. 21 do 24 ovog zakona, obračunava se i plaća porez po stopi od 15%, ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno.

Porez iz stava 1 ovog člana obračunava se i plaća i na prihode po osnovu izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine iz člana 29 stav 1 tačka 2 ovog zakona, koje nerezidentno pravno lice ostvaruje od lica koje nije dužno da obračunava, obustavlja i uplaćuje porez po odbitku.

Porez iz stava 1 ovog člana, obračunava se i plaća i na prihode po osnovu izvođenja estradnog, zabavnog, umjetničkog, sportskog ili sličnog programa u Crnoj Gori.

Nerezidentno pravno lice-primalac prihoda iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, dužan je da nadležnom poreskom organu, u opštini na čijoj se teritoriji nalazi nepokretnost, sjedište privrednog društva u kojem nerezidentno pravno lice ima udio ili hartije od vrijednosti, koje su predmet prodaje, odnosno sjedište ili prebivalište isplatioca prihoda po osnovu zakupa pokretne i nepokretne imovine, odnosno u opštini na čijoj se teritoriji izvodi estradni, zabavni, umjetnički, sportski ili slični program, preko poreskog punomoćnika određenog u skladu sa propisima kojima se uređuje poreski postupak i poreska administracija, podnese poresku prijavu u roku od 30 dana, od dana ostvarivanja prihoda, na osnovu koje nadležni poreski organ donosi rješenje.

Sadržaj poreske prijave iz stava 4 ovog člana propisuje Ministarstvo. VIIa. OPOREZIVANJE ISPLATA KAMATA, AUTORSKIH NAKNADA, DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI IZMEĐU POVEZANIH DRUŠTAVA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EVROPSKE UNIJE

Isplate kamata i autorskih naknada koje vrši društvo iz Crne Gore ili stalna poslovna jedinica društva iz druge države članice EU u Crnoj Gori, ne oporezuju se porezom po odbitku, pod uslovom da su isplate kamata i autorskih naknada izvršene povezanim društvima, koja ostvaruju pravo na kamatu ili autorsku naknadu u drugoj državi članici EU ili stalnoj poslovoj jedinici društva čije je sjedište u Crnoj Gori, a koja se nalazi u drugoj državi članici EU.

Kada društvo iz države članice EU ili stalna poslovna jedinica koja se nalazi u drugoj državi članici EU isplaćuju kamate ili autorske naknade, smatra se da je ta isplata nastala u toj državi članici.

Društvo iz stava 1 ovog člana smatra se povezanim sa drugim društvom, ako u periodu od najmanje 24 mjeseca: 1) društvo koje je isplatilac kamate i autorske naknade (u daljem tekstu: isplatilac) ima direktni minimalni udio od 25% kapitala društva koje ostvaruje pravo na kamatu ili autorsku naknadu (u daljem tekstu: primalac), ili 2) primalac ima direktni minimalni udio od 25% kapitala isplatioca, ili 3) društvo ima direktni minimalni udio od 25% kapitala isplatioca i primaoca, koji su društva iz država članica EU.

Isplatilac, odnosno primalac je društvo: 1) organizovano u organizacioni oblik utvrđen na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici, 2) društvo koje je rezident države članice EU, i 3) društvo koje je poreski obveznik poreza na dobit utvrđenog na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Društvo iz stava 4 tačka 3 ovog člana nema status poreskog obveznika, ako je oslobođeno poreza na dobit.

Društvo iz države članice EU smatra se primaocem kamate ili autorske naknade ako te isplate prima za svoj račun i u svoje ime, a ne kao posrednik (agent, opunomoćenik ili ovlašćeni potpisnik).

Stalna poslovna jedinica iz stava 1 ovog člana, predstavlja stalno mjesto poslovanja u jednoj državi članici EU, preko koga društvo druge države članice u cjelosti ili djelimično obavlja svoje poslovanje.

Stalna poslovna jedinica smatra se isplatiocem kamata i autorskih naknada, ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja rashod, koji se priznaje u poreske svrhe u državi članici u kojoj se nalazi.

Stalna poslovna jedinica, smatra se primaocem kamate ili autorskih naknada ako: 1) je potraživanje, pravo na informacije ili korišćenje informacija, zbog čega se kamata i autorska naknada isplaćuje, povezano sa tom stalnom poslovnom jedinicom, i 2) kamate ili autorske naknade predstavljaju prihod za koji je ta stalna poslovna jedinica u državi članici EU, u kojoj se nalazi, obveznik poreza na dobit, u skladu sa članom 29d stav 4 tačka 3 ovog zakona.

Ako se stalna poslovna jedinica društva iz države članice EU smatra isplatiocem ili primaocem kamata ili autorskih naknada, nijedan drugi dio tog društva neće se smatrati isplatiocem ili primaocem tih kamata ili autorskih naknada.

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana i člana 29d ovog zakona ne primjenjuju se na isplate: - kamata i autorskih naknada stalnoj poslovnoj jedinici, ili - koje obavlja stalna poslovna jedinica koja se nalazi u državi koja nije članica EU, preko koje se, u cjelosti ili djelimično, obavljaju poslovi društva iz države članice EU.

Isplate kamata i autorskih naknada koje su izvršene od strane isplatioca iz Crne Gore ne oporezuju se porezom po odbitku, ako primalac dostavi isplatiocu potvrdu nadležnog poreskog organa države primaoca, kojom se dokazuje ispunjenost uslova iz čl. 29d i 29e ovog zakona.

Ako primalac ne dokaže ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana u trenutku isplate kamata i autorskih naknada, isplatilac je dužan da uplati porez po odbitku.

Ako su isplate kamata i autorskih naknada izvršene od strane isplatioca iz država članica EU, a njihov primalac se nalazi u Crnoj Gori, poreski organ izdaje primaocu potvrdu kojom dokazuje ispunjenost uslova iz čl. 29d i 29e ovog zakona.

Način izdavanja i bliži sadržaj potvrde iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovoga zakona ne primjenjuju se na: 1) plaćanja koja imaju karakter raspodjele dobiti ili povraćaja kapitala; 2) isplate kamata na kredite koji sadrže pravo učešća u dobiti dužnika; 3) isplate kamata na kredite koji davaocu kredita daju pravo zamjene njegovih prava na kamate sa pravom učešća u dobiti; 4) plaćanja po osnovu ugovora o kreditu koji ne sadrži odredbe za otplatu glavnice; 5) plaćanja po osnovu ugovora o kreditu koji sadrži odredbe za otplatu glavnice koja dospijeva nakon 50 godina od izdavanja kredita.

Ako između povezanih društava, odnosno isplatioca i primaoca, ili između svakog od njih i nekog drugog lica, iznos kamata ili autorskih naknada je veći od iznosa koji bi bio ugovoren da između isplatioca i primaoca nema povezanog odnosa, odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovoga zakona primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takvog odnosa nema.

Odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovog zakona ne primjenjuju se ako se utvrdi da su isplate kamata i autorskih naknada preduzete, radi utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

Isplate dividendi i udjela u dobiti, koje vrši zavisno društvo iz Crne Gore matičnom društvu u drugoj državi članici EU, ne oporezuju se porezom po odbitku.

Matično društvo iz st. 1 i 4 ovog člana je društvo koje ima najmanje 10% vlasničkih udjela u kapitalu zavisnog društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti, u periodu od najmanje 24 mjeseca neprekidno.

Zavisno društvo iz stava 1 ovog člana, koje vrši isplatu dividendi i udjela u dobiti, dostavlja nadležnom poreskom organu u trenutku isplate, potvrdu kojom matično društvo dokazuje ispunjenost uslova iz st. 2 i 5 ovog člana.

Kada matično društvo u Crnoj Gori ili stalna poslovna jedinica tog društva koja se nalazi u Crnoj Gori, prima raspodijeljenu dobit (dividende i udjele u dobiti) od zavisnog društva iz država članica EU, to društvo i stalna poslovna jedinica, prihode od dividendi i udjela od dobiti izuzimaju iz poreske osnovice, ako se zavisnom društvu ne priznaju kao rashod u poreske svrhe.

Društvo koje vrši isplatu dividendi i udjela u dobiti, odnosno društvo koje prima dividende i udjele u dobiti je društvo: 1) organizovano u organizacioni oblik utvrđen na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici, 2) koje je rezident države članice EU, i 3) koje je poreski obveznik poreza na dobit utvrđenog na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Društvo iz stava 5 tačka 3 ovog člana, nema status poreskog obveznika, ako je oslobođeno poreza na dobit.

Odredbe st. 1 i 4 ovog člana ne primjenjuju se ako se utvrdi da su isplate dividendi i udjela u dobiti preduzete, radi utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

Odredbe ovog poglavlja i odredbe sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuju se na način koji obezbjeđuje povoljniji poreski tretman za obveznika. VIII PORESKA OSLOBOĐENJA I OLAKŠICE

Briše se. (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 86/09)

Briše se. (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 86/09)

Novoosnovanom pravnom licu koje stvarno obavlja djelatnost u privredno nedovoljno razvijenim opštinama obračunati porez na dobit za prvih osam godina umanjuje se u iznosu od 100%.

Poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana odnosi se i na dobit koju poreski obveznik ostvari u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja djelatnost u nedovoljno razvijenoj opštini, srazmjerno učešću dobiti ostvarene u toj poslovnoj jedinici u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.

Poresko oslobođenje iz stava 2 ovog člana ostvaruje se pod uslovom da poreski obveznik vodi posebnu evidenciju poslovanja poslovne jedinice u nedovoljno razvijenoj opštini.

Ukupan iznos poreskog oslobođenja iz stava 1 ovog člana za period od osam godina ne može biti veći od 200.000,00 eura.

Prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje počinje da teče od dana upisa novoosnovanog pravnog lica u Centralni registar privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS).

Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se: pravno lice nastalo spajanjem ili podjelom postojećeg pravnog lica, pravno lice nastalo bilo kojom statusnom promjenom, kao i pravno lice koje je u periodu od tri godine koje prethode osnivanju tog pravnog lica prestalo da postoji, odnosno prekinulo sa poslovanjem u istoj ili sličnoj djelatnosti.

Pravo na oslobođenje ne može ostvariti novoosnovano pravno lice čiji je osnivač, odnosno suosnivač povezano lice.

Ako je poreski obveznik u periodu iz stava 1 ovog člana korisnik državne pomoći u skladu sa posebnim propisom, ukupan iznos poreskog oslobođenja ne može biti veći od iznosa iz stava 4 ovog člana.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, pravo na poresko oslobođenje iz st. 1 do 5 ovog člana nema poreski obveznik koji je korisnik državne pomoći dodijeljene zbog suočavanja sa poteškoćama u poslovanju, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje dodjela državne pomoći.

Poresko oslobođenje iz st. 1 do 5 ovog člana ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru transporta, brodogradilišta, čelika, trgovine i ugostiteljstva, osim primarnih ugostiteljskih objekata.

Pravo na poresko oslobođenje iz člana 31 ovog zakona ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika, koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 30 dana od dana upisa u CRPS.

Poreski obveznik iz stava1 ovog člana dužan je da za period korišćenja poreskog oslobođenja podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina.

Izjavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik podnosi istovremeno sa poreskom prijavom za porez na dobit.

O zahtjevu iz stava 1 ovog člana poreski organ odlučuje rješenjem.

Bliži način korišćenja poreskog oslobođenja iz člana 31 ovog zakona, oblik i sadržinu zahtjeva i izjave iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Briše se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 125/23)

Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit pravnih lica ostvaruje korisnik podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u skladu sa zakonom kojim se uređuju podsticajne mjere za razvoj istraživanja i inovacija.

Pravnom licu koje reinvestira sredstva iz ostvarene dobiti u poljoprivredne projekte obračunati porez na dobit umanjuje se za iznos reinvestiranih sredstava.

Pravnom licu koje ulaže sredstva u druge subjekte poljopivredne djelatnosti obračunati porez na dobit umanjuje se za iznos uloženih sredstava.

Ukupan iznos poreskog oslobođenja iz st. 1 i 2 ovog člana za period od tri godine ne može da bude veći od 300.000 eura.

Pod ulaganjem iz stava 2 ovog člana se smatra sticanje udjela ili akcija u subjekte poljoprivredne djelatnosti.

Pravno lice iz stava 1 i subjekti iz stava 2 ovog člana treba da budu upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava.

Ako je poreski obveznik u periodu iz stava 3 ovog člana korisnik državne pomoći u skladu sa posebnim propisom, ukupan iznos poreskog oslobođenja ne može da bude veći od iznosa iz stava 3 ovog člana.

Poreskom obvezniku koji je korisnik prava na poresko oslobođenje iz člana 31 stav 1 ovog zakona, ne može istovremeno da se umanji porez na dobit u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana.

Pravo na poresko oslobođenje iz člana 31d st. 1 i 2 ovog zakona ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika, koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 60 dana od izvršenog reinvestiranja, odnosno ulaganja, a najkasnije do kraja fiskalne godine u kojoj je izvršeno reinvestiranje, odnosno ulaganje.

Poreski obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da za period korišćenja poreskog oslobođenja podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodne tri fiskalne godine.

Izjavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik podnosi istovremeno sa poreskom prijavom za porez na dobit.

O zahtjevu iz stava 1 ovog člana poreski organ odlučuje rješenjem.

Bliži način korišćenja poreskog oslobođenja iz člana 31d ovog zakona, oblik i sadržinu zahtjeva i izjave iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Radi davanja predloga za sticanje prava na poresko oslobođenje i kontrole korišćenja prava na poresko oslobođenje iz člana 31d ovog zakona Vlada Crne Gore obrazuje komisiju, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede.

Članovi komisije iz stava 1 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad.

Aktom o obrazovanju komisije iz stava 1 ovog člana, uređuje se sastav, zadaci i druga pitanja od značaja za njen rad.

Pravnom licu - nevladinoj organizaciji, koja je registrovana za obavljanje privredne djelatnosti, poreska osnovica se umanjuje u visini od 4.000 Eura, pod uslovom da dobit iskoristi za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovano.

Umanjenje iz stava 1 ovog člana priznaje se najviše do iznosa poreske osnovice. Umanjenje poreske obaveze

Briše se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 146/21) IX IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI

Rezidentnom poreskom obvezniku, koji ostvari dobit izvan Crne Gore i koji plaća porez na tu dobit u drugoj državi na račun poreza na dobit utvđenog prema odredbama ovog zakona, odobrava se poreski kredit u visini poreza na dobit plaćenog u toj državi.

Poreski kredit iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dobit ostvarenu u drugoj državi.

Sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog zakona.

Potvrdu o rezidentnosti izdaje poreski organ.

Oblik i sadržinu potvrde o rezidentnosti, u poreske svrhe, propisuje Ministarstvo. Međukompanijske dividende

Matičnom preduzeću - rezidentnom obvezniku Crne Gore može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila u drugoj državi, na dividende koje se uključuju u prihode matičnog preduzeća.

Prihodi od dividendi iz nerezidentne filijale uključuju se u prihode rezidentnog matičnog preduzeća u iznosu uvećanom za plaćeni porez po odbitku na isplaćene dividende iz stava 1 ovog člana.

Poreski kredit iz stava 1 ovog člana može se koristiti za umanjenje obračunatog poreza matičnog preduzeća, najviše do iznosa poreza koji bi po odredbama ovog zakona bio obračunat na dobit, odnosno na dividendu.

Neiskorišćeni dio poreskog kredita iz stava 1 ovog člana može se prenijeti na račun poreza matičnog preduzeća iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Pravo na poreski kredit iz člana 34a ovog zakona ima matično preduzeće koje je neprekidno u periodu od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju poreske prijave posjedovalo 10% ili više akcija, odnosno udjela nerezidentne filijale.

Obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da nadležnom poreskom organu podnese odgovarajuće dokaze o veličini svog učešća u kapitalu nerezidentne filijale, dužini trajanja tog učešća i porezu koji je filijala platila u drugoj državi, zajedno sa njenim bilansom uspjeha.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana, shodno se primenjuju i u slučaju kada matično preduzeće ostvaruje posrednu kontrolu nad nerezidentnom filijalom kroz posjedovanje 10% ili više akcija, odnosno udjela druge nerezidentne filijale.

Način ostvarivanja prava na poreski kredit iz stava 1 ovog člana bliže uređuje Ministarstvo. X GRUPNO OPOREZIVANJE I TRANSFERNE CIJENE Poresko konsolidovanje

Matična i zavisna preduzeća, za potrebe poreskog konsolidovanja, čine grupu povezanih preduzeća ako matično preduzeće ima neposrednu ili posrednu kontrolu nad najmanje 75% akcija ili udjela zavisnog preduzeća.

Povezana preduzeća imaju pravo na poresko konsolidovanje pod uslovom da su ta preduzeća rezidenti Crne Gore.

Zahtjev za poresku konsolidaciju nadležnom poreskom organu podnosi matično preduzeće najkasnije do 31. decembra tekućeg poreskog perioda.

Nadležni poreski organ dužan je da u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 3 ovog člana, odluči o zahtjevu kojim se odobrava poresko konsolidovanje.

Svaki član grupe povezanih preduzeća dužan je da podnese svoju poresku prijavu nadležnom poreskom organu, a matično preduzeće podnosi konsolidovanu poresku prijavu za grupu povezanih preduzeća.

U konsolidovanoj poreskoj prijavi gubici povezanih preduzeća prebijaju se na račun dobiti drugih povezanih preduzeća u grupi.

Za obračunati porez po konsolidovanoj prijavi poreski obveznici su pojedinačno povezana preduzeća iz grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne poreske prijave.

Bliži način otklanjanja dvostrukog oslobođenja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidovanoj poreskoj prijavi propisuje Ministarstvo.

Jednom odobreno poresko konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.

Ako se prije isteka perioda iz stava 1 ovog člana, promijene uslovi iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona ili se jedno ili više povezanih preduzeća odluči za pojedinačno oporezivanje, svaki član grupe dužan je da plati srazmjernu razliku poreske olakšice koju je koristio. Transferne cijene

Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.

Status povezanog lica iz stava 1 ovog člana ima: 1) pravno ili fizičko lice koje kod obveznika učestvuje neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu, i 2) pravno lice u kojem, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica učestvuju neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu.

Pravno ili fizičko lice učestvuje kod obveznika neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu, ako to lice: - posjeduje posredno ili neposredno najmanje 25% obveznikovih akcija ili vlasničkih udjela, ili - ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka obveznika.

Pravno ili fizičko lice ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka obveznika kada: 1) posjeduje ili kontroliše posredno ili neposredno najmanje 25% glasačkih prava u obveznikovim organima upravljanja; 2) ima pravo učešća od najmanje 25% u dobiti obveznika; 3) je član porodice obveznika ili je povezano lice sa članom porodice u skladu sa st. 2 i 3 ovog člana i tač. 1 i 2 ovog stava.

Članom porodice obveznika iz stava 4 tačka 3 ovog člana, smatra se srodnik u krvnom srodstvu u pravoj liniji, kao i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, bračni ili vanbračni supružnik, životni partner lica istog pola, ili tazbina do drugog stepena srodstva, bez obzira na to da li se ta bračna veza prekinula, kao i usvojenici i potomci usvojenika.

Status povezanog lica sa obveznikom ima i nerezidentno pravno lice iz člana 29 st. 5 i 6 ovog zakona.

Bliži način utvrđivanja cijene iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo, u skladu sa smjernicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i drugih međunarodnih organizacija.

Poreski obveznik koji ima jednu ili više transakcija sa povezanim licima, dužan je da utvrdi oporezivu dobit na način koji je u skladu sa principom "van dohvata ruke".

Poreska osnovica obveznika koji ima jednu ili više transakcija sa povezanim licima u skladu je sa principom "van dohvata ruke", ako se uslovi pod kojima se transakcije sa povezanim licima ne razlikuju od uslova koji bi bili primjenljivi između nepovezanih lica, u uporedivim transakcijama, obavljenim pod uporedivim okolnostima.

Ako uslovi iz transakcije sa povezanim licem nijesu u skladu sa principom "van dohvata ruke", radi usklađivanja transakcije sa tim principom obveznik, odnosno nadležni poreski organ, dužni su da usklade poresku osnovicu obveznika.

Obveznik iz stava 3 ovog člana dužan je da u poresku osnovicu uključi: 1) iznos pozitivne razlike između prihoda po osnovu transakcije po cijeni utvrđenoj primjenom principa "van dohvata ruke" i prihoda po osnovu te transakcije po transfernoj cijeni, ili 2) iznos pozitivne razlike između rashoda po osnovu te transakcije po transfernoj cijeni i rashoda po osnovu te transakcije po cijeni utvrđenoj primjenom principa "van dohvata ruke.

Cijena transakcije po principu "van dohvata ruke" utvrđuje se primjenom: 1) metode uporedive cijene na tržištu; 2) metode cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu (metoda troškova uvećanih za bruto maržu); 3) metode preprodajne cijene; 4) metode transakcione neto marže; 5) metode podjele dobiti; 6) nekom drugom metodom kojom je moguće utvrditi cijenu transakcije po principu "van dohvata ruke", ako nije moguće cijenu transakcije utvrditi u skladu sa metodama iz tač. 1 do 5 ovog stava; 7) kombinacijom metoda iz tač. 1 do 6 ovog stava, ako je to potrebno.

Radi utvrđivanja iznosa kamatne stope koja bi se u skladu sa principom "van dohvata ruke" obračunavala na pozajmice, zajmove, odnosno kredite i druge finansijske instrumente između povezanih lica, iznose kamatnih stopa koji su u skladu sa pricnipom "van dohvata ruke" propisuje Ministarstvo najkasnije do 31. decembra tekuće za narednu godinu.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, poreski obveznik ima pravo da za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja bi se po principu "van dohvata ruke" obračunavala na pozajmice, zajmove, odnosno kredite i druge finansijske instrumente između povezanih lica, primijeni opšta pravila o utvrđivanju cijene transakcije po principu "van dohvata ruke" iz stava 1 ovog člana.

Veliki poreski obveznik, razvrstan u skladu sa propisom kojim se uređuju kriterijumi za određivanje velikih poreskih obveznika, koji obavlja transakcije sa povezanim licima, dužan je da prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, dostavi i dokumentaciju o transfernim cijenama na osnovu koje se može utvrditi da li su uslovi transakcije sa povezanim licima u skladu sa principom "van dohvata ruke".

Poreski obveznik, koji nema status velikog poreskog obveznika, dužan je da dokumentaciju iz stava 1 ovog člana posjeduje prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona i da je na zahtjev nadležnog poreskog organa dostavi u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva.

Poreski obveznik iz stava 2 ovog člana, može da posjeduje dokumentaciju u skraćenom obliku ako transakcije sa povezanim licem ne prelaze vrijednost od 75.000 eura u godini za koju se podnosi poreska prijava.

Transakcije između stalne poslovne jedinice iz člana 4 ovog zakona i nerezidentne centrale te poslovne jedinice su predmet dokumentacije o transfernim cijenama.

Bliži sadržaj dokumentacije za transferne cijene iz st. 1 i 3 ovog člana propisuje Ministarstvo. Xa. PRAVILA PROTIV PREMJEŠTANJA DOBITI Pravilo o ograničavanju kamate

Obveznik poreza na dobit kao rashod koji se priznaje u poreske svrhe može utvrditi prekoračene troškove zaduživanja nastale u poreskom periodu samo do: 1) 30% dobiti prije utvrđivanja kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili 2) 3.000.000,00 eura u slučaju da je ovaj iznos veći od iznosa iz tačke 1 ovog stava.

U skladu sa stavom 1 tačka 2 ovog člana iznos od 3.000.000,00 eura je ukupan iznos koji je ostvarila grupa.

Obveznik poreza na dobit ostvaruje prekoračene troškove zaduživanja kada troškovi zaduživanja prelaze oporezivi prihod od kamate ili drugi bitno slični ekonomski oporezivi prihod.

U smislu stava 1 ovog člana, troškovima zaduživanja smatraju se kamate utvrđene na sve oblike duga, drugi troškovi koji su ekonomski bitno slični kamati i troškovima koji su nastali u vezi sa prikupljanjem sredstava, uključujući: plaćanja u okviru zajmova koja ulaze u obračun dobiti, pripisane kamate na instrumente kao što su zamjenjive obveznice i obveznice bez kupona, iznosi u okviru alternativnih finansijskih aranžmana kao što je islamsko bankarstvo, element finansijske takse plaćanja finansijskog lizinga, kapitalizovana kamata koja je uključena u vrijednost imovine ili amortizacija kapitalizovane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povraćaj finansiranja u skladu sa pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, pozitivne ili negativne kursne razlike prilikom pozajmljivanja i instrumenti povezani sa prikupljanjem sredstava, naknade za jemstva za finansijske aranžmane; mehanizmi naknade i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje.

Prilikom obračuna EBITDA-e uzimaju se u obzir samo oporezivi prihodi i iznosu dobiti prije oporezivanja dodaju se troškovi amortizacije koji se priznaju u poreske svrhe, a utvrđeni su u skladu sa ovim zakonom, kao i ukupni troškovi zaduživanja koji se priznaju u poreske svrhe, dok se prihod oslobođen od poreza na dobit isključuje iz EBITDA-e poreskog obveznika.

Odredbe o ograničavanju iznosa odbitka kamate iz stava 1 ovog člana ne primjenjuje: 1) samostalni obveznik poreza na dobit, odnosno obveznik koji nije dio konsolidovane grupe za potrebe finansijskog računovodstva, koji nema povezano lice u smislu člana 38e stav 7 ovog zakona ili stalnu poslovnu jedinicu, i ako ne prima ili ne odobrava zajmove svojim članovima ili akcionarima; i 2) obveznik poreza na dobit koji je finansijsko društvo.

Finansijsko društvo je svaki subjekat koji je organizovan u bilo kojem od sljedećih pravnih oblika: kreditna institucija, investiciono društvo, društvo za upravljanje, upravnik alternativnog investicionog fonda (UAIF), društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja i prenosive hartije od vrijednosti i alternativni investioni fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za penziono osiguranje, penziono društvo, penzioni fond, druga ugovorna strana, centralni depozitar hartija od vrijednosti, a koji se utvrđuju u skladu sa posebnim propisima.

Obveznik poreza na dobit može pri obračunu prekoračenih troškova zaduživanja isključiti zajmove koji se koriste za finansiranje dugoročnih javnih infrastrukturnih projekata ako su nosilac projekta, troškovi zaduživanja, imovina i prihod iz Evropske unije, pri čemu se cjelokupni prihod od dugoročnog javnog infrastrukturnog projekta isključuje iz EBITDA-e obveznika poreza na dobit.

Dugoročni javni infrastrukturni projekat iz stava 8 ovog člana je projekat kojim se osigurava, nadograđuje, upravlja i/ili održava imovina velikog obima za koju država članica smatra da je u opštem javnom interesu.

Obveznik poreza na dobit može prekoračene troškove zaduživanja iz stava 1 ovog člana utvrđene u poreskom periodu prenositi u sljedeća tri poreska perioda, ali u svakom poreskom periodu do iznosa utvrđenog u skladu sa stavom 1 ovog člana.

Obveznik poreza na dobit uvećava poresku osnovicu za iznose prekoračenih troškova zaduživanja koji su veći od iznosa iz stava 1 ovog člana.

Izuzetno od odredaba stava 11 ovog člana, obveznici poreza na dobit koji primjenjuju odredbe čl. 19, 20 i 38b ovog zakona, iznos troškova koji se ne priznaju u poreske svrhe iz stava 1 ovog člana umanjuje se iznosima kojima se povećava poreska osnovica utvrđena prema navedenim članovima ovog zakona.

Radi utvrđivanja troškova zaduživanja koji se priznaju kao rashod u poreske svrhe, poreski obveznik je obavezan obezbijediti sljedeće podatke: 1) ukupne iznose troškova zaduživanja i obračun EBITDA utvrđen u skladu sa stavom 5 ovog člana, ako u poreskom periodu primjenjuju odredbu iz stava 1 tačka 1 ovog člana; 2) ukupne iznose troškova zaduživanja, kao i prihoda od kamata ili drugih ekonomski bitno sličnih oporezivih prihoda, ako u poreskom periodu primjenjuje odredbu iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

Poreski obveznik koji u poreskom periodu utvrdi prekoračene troškove zaduživanja, za iste uvećava osnovicu poreza na dobit nakon što taj iznos umanji za iznose utvrđene u skladu sa stavom 12 ovog člana.

Iznos prekoračenih troškova zaduživanja može se iskoristiti za umanjenje poreske osnovice u naredna tri poreska perioda do iznosa koji sa prekoračenim troškovima zaduživanja iz poreskog perioda ne prelazi iznose iz stava 1 ovog člana.

Poreski obveznik koji umanjuje poresku osnovicu za prekoračene troškove zaduživanja uz prijavu poreza na dobit dostavlja pregled neiskorišćenih prekoračenih troškova i pisano obrazloženje o načinu utvrđivanja prekoračenih troškova zaduživanja u svakom poreskom periodu.

Odredbe st. 13 do 16 ovog člana ne odnose se na poreskog obveznika iz stava 6 ovog člana. Pravilo o kontrolisanim inostranim društvima

Kontrolisano inostrano društvo obveznika poreza na dobit je svaki subjekat koji se pojavljuje u bilo kojem pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica koja se nalazi u drugoj državi, a čija dobit ne podliježe porezu ili nije oporeziva u Crnoj Gori, ako su ispunjeni sljedeći uslovi: 1) u slučaju subjekta, ako obveznik poreza na dobit ili zajedno sa povezanim licima učestvuje direktno ili indirektno sa više od 50% glasačkih prava ili je direktni ili indirektni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na više od 50% dobiti tog subjekta; i 2) stvarni porez na dobit koji je subjekat ili stalna poslovna jedinica platila u drugoj državi manji od razlike između poreza na dobit koji bi subjekat platio ili stalnoj poslovnoj jedinici i stvarnog poreza na dobit koji je platio subjekat ili stalna poslovna jedinica.

Ako se subjekat ili stalna poslovna jedinica smatra kontrolisanim inostranim društvom u skladu sa stavom 1 ovog člana, obveznik poreza na dobit treba da u poresku osnovicu uključi neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda: 1) kamata ili drugog prihoda od finansijske imovine, 2) autorskih naknada ili drugog prihoda od intelektualne svojine, 3) dividende, udjela u dobiti i prihoda od raspolaganja akcijama ili udjelima, 4) finansijskog lizinga, 5) osiguranja, bankarstva i ostalih finansijskih djelatnosti, 6) od prodaje i usluga, nastalih od robe i usluga koje su nabavljene od povezanih društava i prodate povezanim društvima, bez ili sa malo dodate ekonomske vrijednosti.

Odredbe stava 2 ovog člana ne primjenjuju se ako kontrolisano inostrano društvo obavlja značajnu ekonomsku djelatnost uz pomoć osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima.

Ako prihodi iz stava 2 ovog člana čine jednu trećinu ili manje od jedne trećine ukupnih prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice, taj subjekat ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontrolisanim inostranim društvom.

Izuzetno od odredaba stava 1 ovog člana, finansijska društva utvrđena prema članu 38d stav 7 ovog zakona, ne smatraju se kontrolisanim inostranim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda iz stava 2 ovog člana proizlazi iz transakcija sa obveznikom poreza na dobit ili njegovim povezanim društvima.

Odredbe st. 4 i 5 ovog člana ne primjenjuju se kada se subjekat ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na popisu nekooperativnih jurisdikcija u poreske svrhe Evropske unije.

Za potrebe utvrđivanja kontrolisanog inostranog društva, povezana lica iz stava 1 tačka 1 ovog člana su: 1) subjekat u kojem poreski obveznik direktno ili indirektno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25% ili više ili ostvaruje pravo na 25% ili više dobiti tog subjekta, 2) fizička lica ili subjekti koji direktno ili indirektno posjeduju udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreskog obveznika od 25% ili više ili ostvaruju pravo na 25% ili više dobiti tog poreskog obveznika.

Ako fizičko lice ili subjekat direktno ili indirektno posjeduje udio od 25% ili više u poreskom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi drugi subjekti, uključujući poreskog obveznika, takođe se smatraju povezanim licima. Obračun dobiti kontrolisanog inostranog društva

Iznos dobiti kontrolisanog inostranog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se u skladu sa članom 38e stav 2 ovog zakona, uključuje u poresku osnovicu rezidentnog obveznika poreza na dobit, a udio poreskog obveznika u dobiti obračunava se na način propisan članom 38e stav 1 tačka 1 ovog zakona.

Gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice ne uključuju se u poresku osnovicu.

Obveznik poreza na dobit koji direktno ili indirektno učestvuje u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na učestovanje u dobiti subjekta ili stalne poslovne jedinice iz druge države, treba da podatke potrebne za utvrđivanje kontrolisanih inostranih društava iz člana 38e ovog zakona i podatke o iznosu dobiti iz stava 1 ovog člana koji se uključuju u poresku osnovicu, dostavi uz poresku prijavu.

Ako je kontrolisani inostrani subjekat ili stalna poslovna jedinica platila porez na dobit za poreski period u kojem je ta dobit bila uključena u poresku osnovicu u skladu sa članom 38e stav 2 ovog zakona, plaćeni porez obračunava se u skladu sa članom 33 ovog zakona.

Bliži način sprovođenja pravila o kontrolisanim inostranim računima i obračunu dobiti propisuje Ministarstvo. Izlazno oporezivanje

Za potrebe primjene ovog člana: 1) prenos imovine predstavlja postupak kojim država članica gubi pravo na oporezivanje prenesene imovine, a imovina ostaje u pravnom ili ekonomskom vlasništvu istog poreskog obveznika; 2) prenos poreske rezidentnosti predstavlja postupak kojim poreski obveznik prestaje biti rezident za potrebe oporezivanja određene države članice i postaje rezident za potrebe oporezivanja u drugoj državi članici ili trećoj zemlji; 3) prenos djelatnosti koja se obavlja putem stalne poslovne jedinice predstavlja postupak kojim poreski obveznik prestaje imati stalnu poslovnu jedinicu u državi članici u svrhu oporezivanja i stiče ga u drugoj državi članici ili trećoj zemlji a da u tom slučaju ne postaje rezident za potrebe oporezivanja te države članice ili treće zemlje.

Obveznik poreza na dobit treba da u poresku osnovicu uključi razliku između tržišne vrijednosti imovine i njene vrijednosti utvrđene za potrebe oporezivanja u slučaju kada prenosi: 1) imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ako zbog prenosa prestaje pravo oporezivanja prenesene imovine iako imovina ostaje u pravnom i ekonomskom vlasništvu obveznika poreza na dobit; 2) imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ako zbog prenosa prestaje pravo oporezivanja prenesene imovine; ili 3) poslovanje koje obavlja stalna poslovna jedinica u drugu državu članicu ili treću zemlju, tako da pravo oporezivanja poslovanja stalne poslovne jedinice ima druga država članica ili treća zemlja, a da u tom slučaju ne postaje rezident te države članice ili treće zemlje.

Odredbe stava 2 ovog člana primjenjuje i obveznik poreza na dobit kada postaje rezident druge države članice ili treće zemlje, osim u slučaju one imovine koja ostaje povezana sa stalnom poslovnom jedinicom.

Obveznik poreza na dobit koji prema st. 2 i 3 ovog člana preuzima imovinu iz druge države, za poreske potrebe prihvata utvrđene vrijednosti imovine samo ako u trenutku prenosa iste odražavaju tržišnu vrijednost.

Odredbe st. 2 i 3 ovog člana ne primjenjuju se ako se imovina vraća u roku od 12 mjeseci ili ako se prenosi imovina koja se odnosi na finansiranje hartija od vrijednosti, imovina koja se daje kao jemstvo ili kada se prenos imovine obavlja kako bi se ispunili bonitetni kapitalni zahtjevi ili u svrhu upravljanja likvidnošću.

Obveznik poreza na dobit treba da promjene iz stava 2 tačka 3 i stava 3 ovog člana prijavi poreskom organu u roku od osam dana.

Iznos iz stava 2 ovog člana obveznik poreza na dobit može, uz odgovarajuće jemstvo, uključiti u poresku osnovicu tokom pet poreskih perioda, u slučaju prenosa imovine u drugu državu članicu ili treću zemlju koja je strana Sporazuma o evropskom ekonomskom prostoru sa kojom je zaključen sporazum o uzajamnoj pomoći u pogledu izmirivanja poreskih potraživanja.

U periodu iz stava 7 ovog člana, poreskom obvezniku će se obračunavati kamate.

Bliži način utvrđivanja poreske osnovice i odlaganje oporezivanja pri izlaznom oporezivanju imovine propisuje Ministarstvo. Hibridne neusklađenosti

U smislu čl. 38i do 38l ovog zakona, upotrijebljeni izrazi imaju sljedeća značenja: 1) neusklađenost je dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja; 2) dvostruki odbitak je odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka u jurisdikciji iz koje se vrši plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj su pretrpljeni gubici (jurisdikcija isplatioca) i u drugoj jurisdikciji (jurisdikcija ulagača), a plaćanja hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice jurisdikcije isplatioca je jurisdikcija u kojoj hibridni subjekat ili stalna poslovna jedinica imaju poslovnu jedinicu ili jurisdikcija u kojoj su smješteni; 3) odbitak bez uključivanja je odbitak plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dvije ili više stalnih poslovnih jedinica u svakoj jurisdikciji za koju se smatra da je u njoj izvršeno to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje (jurisdikcija isplatioca) bez pripadajućeg uključivanja tog plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja u poreske svrhe u jurisdikciji primaoca plaćanja, dok je jurisdikcija primaoca plaćanja svaka jurisdikcija u kojoj je to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje primljeno ili se smatra primljenim u skladu sa zakonima bilo koje druge jurisdikcije; 4) odbitak je iznos za koji se smatra da se može odbiti od oporezivog prihoda u skladu sa zakonima jurisdikcije isplatioca ili jurisdikcije ulagača; 5) uključivanje je iznos koji se uzima u obzir u oporezivom prihodu u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja, dok plaćanje u okviru finansijskog instrumenta se ne smatra uključenim u mjeri u kojoj plaćanje ispunjava uslove za bilo koju poresku olakšicu isključivo zbog načina na koji se to plaćanje definiše u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja; 6) poreska olakšica je oslobođenje od poreza, smanjenje poreske stope ili svaki poreski odbitak ili povraćaj poreza, a koji ne uključuju odbitak za poreze po odbitku; 7) prihod koji se dvostruko uključuje je svaka stavka prihoda koja se uključuje u skladu sa zakonima obje jurisdikcije u kojima je nastala neusklađenost; 8) lice je fizičko lice ili subjekat; 9) hibridni subjekat je svaki subjekat ili aranžman koji se smatra obveznikom poreza na dobit u skladu sa zakonima jedne jurisdikcije i čiji se prihod ili rashod smatra prihodom ili rashodom jednog ili više lica u skladu sa zakonima druge jurisdikcije; 10) finansijski instrument je svaki instrument u mjeri u kojoj dovodi do prinosa finansijskih sredstva ili vlasničkog kapitala koji se oporezuje u skladu sa pravilima za oporezivanje dužničkog kapitala, vlasničkog kapitala ili derivata u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja ili jurisdikcije isplatioca i obuhvata hibridni prenos; 11) finansijski trgovac je lice ili subjekat koji u okviru svog poslovanja redovno kupuje i prodaje finansijske instrumente za vlastiti račun u svrhu ostvarivanja dobiti; 12) hibridni prenos je svaki aranžman za prenos finansijskog instrumenta ako se, u svrhe oporezivanja, za dati prinos na preneseni finansijski instrument smatra da ga je istovremeno dobilo više strana koje učestvuju u tom aranžmanu; 13) tržišni hibridni prenos je svaki hibridni prenos koji finansijski trgovac sprovodi u okviru svog redovnog poslovanja, a ne kao dio strukturiranog aranžmana; 14) stalna poslovna jedinica koja nije uzeta u obzir je svaki aranžman koji se u skladu sa zakonima jurisdikcije sjedišta može smatrati da ima status stalne poslovne jedinice i koji se u skladu sa zakonima druge jurisdikcije ne može smatrati da ima status stalne poslovne jedinice; 15) strukturirani aranžman je aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost u kojem je cijena te neusklađenosti uvrštena u uslove aranžmana ili aranžman koji je osmišljen kako bi njime nastala hibridna neusklađenost, osim ako se od poreskog obveznika ili povezanog društva nije moglo očekivati da su upoznati sa postojanjem hibridne neusklađenosti i nisu uticali na visinu poreske olakšice nastale iz hibridne neusklađenosti.

U skladu sa čl. 38j i 38k ovog zakona, povezana lica iz člana 38e stav 7 ovog zakona definišu se na način: 1) da ako do neusklađenosti dolazi u skladu sa stavom 1 tač. 2 do 5 ili tačka 7 ovog člana ili ako je izvršeno prilagođavanje u skladu sa članom 38j stavom 4 ili članom 38k ovog zakona, definicija povezanog društva mijenja se na način da se procenat visine povećava sa 25% na 50%; 2) da se smatra da fizičko lice ili subjekat, koji djeluje zajedno sa drugim licem u smislu glasačkih prava u subjektu ili u smislu vlasništva kapitala subjekta, ima udio u svim glasačkim pravima tog subjekta koje ima drugo lice, odnosno da ima udio u cjelokupnom vlasništvu kapitala tog subjekta koji drži drugo lice; 3) da povezano društvo je i subjekt koji je dio iste konsolidovane grupe za potrebe finansijskog računovodstva, kao i poreski obveznik ili društvo u kojem poreski obveznik ima značajan uticaj na upravljanje ili društvo koje ima značajan uticaj na upravljanje poreskog obveznika.

Smatra se da dolazi do hibridne neusklađenosti u situacijama kada: 1) plaćanje u okviru finansijskog instrumenta dovodi do odbitka bez uključivanja i plaćanja koje nije uključeno u prihvatljivom roku, a neusklađenost se može pripisati razlikama u definicijama instrumenta ili plaćanja u okviru njega; 2) plaćanje hibridnom subjektu dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost je rezultat razlika u raspodjeli plaćanja hibridnom subjektu u skladu sa zakonima jurisdikcije poslovnog osnivanja ili registracije hibridnog subjekta i jurisdikcije svakog lica sa udjelom u tom hibridnom subjektu; 3) plaćanje subjektu sa jednom stalnom poslovnom jedinicom ili više njih dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost je rezultat razlika u raspodjeli plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta u skladu sa zakonima jurisdikcija u kojima subjekat posluje; 4) plaćanje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir; 5) plaćanje hibridnog subjekta dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost proizilazi iz toga da, u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir; 6) pretpostavljeno plaćanje između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dvije ili više stalnih poslovnih jedinica dovodi do odbitka bez uključivanja i ta neusklađenost proizilazi iz toga da u skladu sa zakonima jurisdikcije primaoca plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir; 7) dolazi do dvostrukog odbitka; ili 8) dolazi do stvaranja strukturiranog aranžmana.

U smislu stava 1 tačka 1 ovog člana, plaćanje u okviru finansijskog instrumenta je uključeno u oporezive prihode u prihvatljivom roku ako: 1) jurisdikcija primaoca plaćanja uključuje plaćanje u poreskom periodu koji započinje u roku od 12 mjeseci od kraja poreskog perioda isplatioca; ili 2) je prihvatljivo očekivati da će jurisdikcija primaoca plaćanja uključiti plaćanje u budućem poreskom periodu, i da uslovi plaćanja odgovaraju onim uslovima koji bi bili primjenljivi između nepovezanih lica.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, do hibridne neusklađenosti ne dolazi ako: 1) finansijski trgovac obavlja plaćanje koje odgovara odgovarajućem prinosu na preneseni finansijski instrument iz stava 1 tačka 1 ovog člana, uz uslov da u jurisdikciji isplatioca finansijski trgovac u prihode uključi sve iznose primljene u vezi sa prenesenim finansijskim instrumentom; 2) je u slučajevima iz stava 1 tač. 5, 6 ili 7 ovog člana u jurisdikciji isplatioca dozvoljeno prebijanje odbitka sa iznosom prihoda koji se dvostruko uključuje; ili 3) ne nastaje između povezaniih lica iz člana 38e stav 7 i člana 38h stav 2 ovog zakona, poreskog obveznika i povezanog društva, sjedišta i stalne poslovne jedinice, dvije ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta ili u okviru strukturiranog aranžmana.

Ako hibridna neusklađenost dovodi do dvostrukog odbitka, obveznik poreza na dobit koji je: 1) ulagač odnosno fizičko lice ili subjekat, koji ima direktno ili indirektno udjele u kapitalu ili glasačkom pravu primaoca, ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe; 2) isplatilac ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe ako se odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji ulagača; 3) tač. 1 i 2 ovoga stava ne primjenjuju se u slučaju kada se odbitak može prebijati sa prihodom koji se dvostruko uključuje u poresku osnovicu, bez obzira nastaje li u tekućem ili sljedećem poreskom periodu.

Ako hibridna neusklađenost dovodi do odbitka bez uključivanja, poreski obveznik koji je: 1) isplatilac ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe, odnosno rashod; 2) primalac uključuje u poresku osnovicu iznos plaćanja koji bi inače doveo do neusklađenosti ako se odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji isplatioca.

Obveznik poreza na dobit ne može iskazati odbitak koji se priznaje u poreske svrhe za plaćanje u slučaju kada se tim plaćanjem direktno ili indirektno finansira rashod koji se može odbiti i koji dovodi do hibridne neusklađenosti na osnovu transakcije ili niza transakcija sa povezanim društvima ili transakcija koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana, osim ako je jedna od jurisdikcija uključenih u transakciju ili niz transakcija sprovela isto prilagođavanje takve hibridne neusklađenosti.

Ako hibridna neusklađenost uključuje prihod stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir, obveznik poreza na dobit treba uključiti prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir, osim u slučajevima kada se prihod izuzima u skladu sa ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ako je hibridni prenos finansijskog instrumenta namijenjen u cilju stvaranja olakšice za porez po odbitku za plaćanje koje proizlazi iz prenesenog finansijskog instrumenta u korist više uključenih strana, obvezniku poreza na dobit ograničava se korist od poreza po odbitku srazmjerno neto oporezivom prihodu tog plaćanja.

Odredbe stava 2 tačka 2 ovog člana ne primjenjuju se u slučaju kada su hibridne neusklađenosti utvrđene prema članu 38i stav 1 tač. 2, 3 i 4 ili tačka 6 ovog zakona, odnosno kada primalac nije obveznik poreza na dobit u skladu sa ovim zakonom.

Obveznik poreza na dobit dužan je za utvrđene iznose odbitka koji se ne priznaju u poreske svrhe ili iznose koji se uključuju u poresku osnovicu prema ovom članu i članu 38l ovog zakona povećati poresku osnovicu, a za iznos utvrđen prema članu 38k ovog zakona podnijeti poresku prijavu.

Obveznik poreza na dobit treba da uz prijavu poreza na dobit dostavi informacije o transakcijama sa povezanim licima koje su izazvale hibridnu neusklađenost, a za koje je u skladu sa stavom 7 ovog člana povećao poresku osnovicu ili podnio poresku prijavu.

Pored iznosa iz stava 8 ovog člana uključuju se i hibridne neusklađenosti nastale u skladu sa članom 9 ovog zakona. Obrnute hibridne neusklađenosti

Ako se jedan ili više povezanih nerezidentnih subjekata koji imaju ukupan direktan ili indirektan udio od najmanje 50 % glasačkih prava, kapitala ili prava na udio u dobiti u hibridnom subjektu osnovanom ili registrovanom u Crnoj Gori, nalaze u jurisdikcijama u kojima se taj hibridni subjekat smatra poreskim obveznikom, za potrebe izbjegavanja hibridne neusklađenosti, taj subjekat će se smatrati rezidentom i obveznikom poreza na dobit po osnovu ostvarenih prihoda koji se ne oporezuju na drugi način u okviru zakona bilo koje druge jurisdikcije.

Odredbe stava 1 ovog člana primjenju se nezavisno od odredaba člana 3 ovog zakona. Neusklađenost rezidentnosti

U slučaju kada je obveznik poreza na dobit rezident za potrebe oporezivanja u nekoj drugoj jurisdikciji i kada se odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke obveznika poreza na dobit može odbiti od poreske osnovice i u drugoj jurisdikciji, poreski obveznik može iskazati poresko priznati odbitak samo do iznosa za koji se u drugoj jurisdikciji dozvoljava prebijanje drugog odbitka sa prihodom koji se dvostruko uključuje.

U slučaju kada je druga jurisdikcija iz stava 1 ovog člana država članica, pravo na odbitak uskraćuje država u kojoj poreski obveznik nije rezident u skladu sa ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Bliži način sprovođenja hibridne neusklađenosti, obrnute hibridne neusklađenosti i neusklađenosti rezidentnosti propisuje Ministarstvo. Prethodni sporazum o transfernim cijenama

Prethodni sporazum o transfernim cijenama i ugovornim odnosima iz člana 38b ovog zakona je sporazum između poreskog obveznika i organa uprave nadležnog za poslove poreza kao i poreskih organa drugih država u kojima su povezana lica rezidenti ili posluju preko stalne poslovne jedinice, a kojim se za transakcije između povezanih lica, prije nego što su započele kao i za transakcije koje su u toku, utvrđuje skup pravila: metode, poređenje, odgovarajuća usklađivanja ili ključne pretpostavke u vezi sa budućim događajima, u cilju određivanja transferne cijene za te transakcije tokom određenog vremenskog perioda.

Prethodni sporazum o transfernim cijenama obavezujući je za poreskog obveznika i za organ uprave nadležan za poslove poreza za vrijeme za koji je zaključen.

Troškove zaključivanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama u cijelini snosi poreski obveznik.

Način sklapanja, sadržaj, rokove važenja i iznose troškova sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama pravilnikom propisuje Ministarstvo. XI OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT Poreski period

Poreski period za koji se obračunava porez na dobit je finansijska godina.

Finansijska godina je kalendarska godina, osim u slučaju likvidacije, statusne promjene ili otpočinjanja obavljanja djelatnosti u toku godine.

Porez na dobit se obračunava nakon isteka finansijske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza, prema poreskoj osnovici ostvarenoj u tom periodu. Poreska prijava

Obveznik poreza na dobit dužan je da porez na dobit obračuna u skladu sa ovim zakonom.

Obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da za period za koji se obračunava porez na dobit, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.

Prijava iz stava 2 ovog člana podnosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez. U istom roku vrši se i uplata poreza iskazanog u prijavi.

Poreski obveznik, uz prijavu iz stava 2 ovog člana, dužan je da dostavi bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Oblik i sadržinu poreske prijave na predlog nadležnog poreskog organa, propisuje Ministarstvo.

Prijavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik dužan je da podnese elektronskim putem.

Prava propisana odredbama ovog Zakona i/ili međunarodnih ugovora koja se odnose na umanjenje poreske osnovice, izuzeća, oslobođenja od plaćanja poreza i poreza po odbitku ili umanjenje poreske obaveze, poreski obveznik ne može koristiti za aranžmane koje je osnovao sa ciljem ostvarivanja, navedenih pogodnosti, a koji nijesu autentični, uzimajući u obzir relevantne činjenice i okolnosti.

U skladu sa stavom 1 ovog člana, aranžman je bilo koja poslovna transakcija, aktivnost, šema, sporazum, obaveza ili događaj i može se sastojati od više mjera ili djelova.

Aranžmani se smatraju neautentičnim u mjeri u kojoj nijesu osnovani u cilju značajnih komercijalnih razloga koji odražavaju privrednu stvarnost i u tom slučaju poreska obaveza se obračunava u skladu sa ovim zakonom.

Briše se. (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 86/09) Shodna primjena drugih propisa

Na odnose koji nijesu posebno uređeni ovim zakonom (žalbeni postupak, postupak prinudne naplate, kamate i dr.) shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje poreski postupak. XIa KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplaćene prihode iz člana 29 ovog zakona; 2) u propisanom roku ne podnese izvještaj o obračunatom porezu po odbitku (član 29 stav 11 i član 28a stav 3); 2a) ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice (član 28a stav 1); 2b) za period korišćenja poreskog oslobođenja ne podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina (član 31a stav 2); 2c) za period korišćenja poreskog oslobođenja ne podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina (član 31e stav 3); 3) prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, ne dostavi dokumentaciju o transfernim cijenama na osnovu koje se može utvrditi da li su uslovi transakcije sa povezanim licima u skladu sa principom "van dohvata ruke" (član 38c stav 1); 4) prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, ne posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama i na zahtjev je ne dostavi nadležnom poreskom organu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva (član 38c stav 2); 5) porez na dobit ne obračuna u skladu sa ovim zakonom (član 40 stav 1); 6) nadležnom poreskom organu elektronskim putem ne podnese poresku prijavu u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez (član 40 st. 2, 3 i 6); 7) nadležnom poreskom organu, uz prijavu iz člana 40 stav 2 ovog zakona, ne dostavi bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo (član 40 stav 4);

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura. XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Bliže propise za primjenu ovog zakona donijeće Ministarstvo nadležno za finansije, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Izuzetno od člana 29 stav 2 ovog zakona, do 1. januara 2010. godine, stopa poreza po odbitku na kamate koje se isplaćuju nerezidentnim pravnim licima, iznosi 5%.

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana početka primjene ovog zakona.

Podzakonski akt iz člana 28a stav 4 ovog zakona donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Podzakonski akt iz člana 29 stav 12 ovog zakona donijeće se u roku od 90 dana od dana početka primjene ovog zakona.

Poreski obveznici koji su stekli pravo na korišćenje poreskih olakšica po odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) nastaviće sa njihovim korišćenjem do njihovog isteka.

Poreski obveznici koji su ostvarili pravo na poresko oslobođenje za obavljanje proizvodne djelatnosti u nedovoljno razvijenim opštinama do dana stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se njegovim korišćenjem u skladu sa ovim zakonom.

Poreski obveznik iz člana 38c stav 1 ovog zakona dužan je da dokumenataciju o transfernim cijenama dostavi do 30. juna tekuće za prethodnu godinu, do 2027. godine. Poreski obveznik iz člana 38c stav 2 ovog zakona dužan je da posjeduje dokumenataciju o transfernim cijenama do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu, do 2027. godine.

Obveznik poreza na dobit koji je sa fizičkim licem zaključio ugovor o zajmu odnosno pozajmici sa ili bez kamate do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužan je da nakon isteka perioda na koji je taj ugovor zaključen obračuna i plati porez po odbitku iz člana 28a ovog zakona, ako zaključe ugovor kojim se taj period produžava.

Izuzetno od člana 41 ovog zakona, mjesečna akontacija poreza na dobit za period januar-april 2002. godine plaća se u visini poslednje plaćene mjesečne akontacije poreza na dobit za 2001. godinu.

Odredbe Poglavlja VIa, VIIa i Xa, kao i čl. 38m i 40a ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Crna Gora će pristupiti Konvenciji o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u vezi sa usklađivanjem dobiti povezanih preduzeća i primjenjivaće odredbe Kodeksa ponašanja za efikasnu primjenu Konvencije o otklanjanju dvostrukog oporezivanja u vezi sa prilagođavanjem dobiti povezanih preduzeća, nakon pristupanja Evropskoj uniji.

Poreski bilans za 2001. godinu sastavlja se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisa donesenih na osnovu tog zakona.

Danom primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisi doneseni na osnovu tog zakona.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. januara 2027. godine.