Закон о налоге на прибыль юридических лиц

Ovim zakonom se uređuje sistem i uvodi obaveza plaćanja poreza na dobit pravnih lica (u daljem tekstu: porez na dobit).

Prihodi od poreza na dobit pripadaju budžetu Crne Gore. II PORESKI OBVEZNIK

Poreski obveznik poreza na dobit je rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti.

Rezidentno pravno lice (u daljem tekstu: rezident) je lice osnovano u Crnoj Gori ili koje ima sjedište stvarne uprave i kontrole na teritoriji Crne Gore.

Nerezidentno pravno lice (u daljem tekstu: nerezident) je li ce koje nije osnovano u Crnoj Gori i nema sjedište stvarne uprave i kontrole u Crnoj Gori, a koje svoje poslovanje obavlja preko stalne poslovne jedinice. III PREDMET OPOREZIVANJA

Predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore.

Predmet oporezivanja nerezidenta je dobit koju nerezident ostvari u Crnoj Gori.

Predmet oporezivanja stalne poslovne jedinice nerezidenta (u daljem tekstu: stalna poslovna jedinica) je dobit koju ostvari ta poslovna jedinica.

Stalnom poslovnom jedinicom smatra se stalno mjesto poslovanja preko kojeg pravno lice u potpunosti ili djelimično vodi svoje poslovanje i koje je organizovano u jednom od sljedećih oblika: mjesto uprave, filijala, kancelarija, fabrika, radionica, rudnik, nalazište nafte ili gasa, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto gdje se vrši eksploatacija prirodnog bogatstva. Gradilište ili montažni objekat konstituiše stalnu poslovnu jedinicu jedino ako traje duže od šest mjeseci.

Pod stalnom poslovnom jedinicom iz stava 4 ovog člana ne smatra se: 1) korišćenje objekata za čuvanje, izlaganje ili isporuku dobara koja pripadaju pravnom licu; 2) držanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu radi čuvanja, izlaganja ili isporuke; 3) čuvanje zaliha dobara koja pripadaju pravnom licu za preradu od strane drugog pravnog lica; 4) vođenje stalnog mjesta poslovanja za nabavku dobara ili prikupljanje informacija za pravno lice; 5) vođenje stalnog mjesta poslovanja za poslo vanje pravnog lica i sve ostale aktivnosti koje su pripremnog i pomoćnog karaktera; 6) vođenje stalnog mjesta poslovanja za bilo koju namjenu iz tač. 1) do 4) ovog stava, koje obezbjeđuju da ukupne aktivnosti stalnog mjesta poslovanja koje proizilaze iz ove namjene imaju pripremni i pomoćni karakter.

Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalnu poslovnu jedinicu su prihodi iz člana 29 st. 1, 2 i 3 ovog zakona. Izvori dobiti

Izvorima dobiti smatraju se prihodi ostvareni po osnovu: 1) prodaje proizvedenih dobara; 2) pružanja usluga; 3) kamata, ako terete rezidenta ili nerezidenta preko njegove stalne poslovne jedinice; 4) dividendi i udjela u dobiti isplaćenih od strane rezidenta; 5) korišćenja imovinskih prava; 6) eksploatacije prirodnog bogatstva; 7) nepokretnosti i prava na nepokretnostima; 8) prodaje nepokretne imovine; 9) prodaje pokretne imovine; 10) osiguranja i reosiguranja od rizika.

Izvorima dobiti smatraju se i drugi prihodi, ako su nastali po osnovu obavljanja djelatnosti.

Organ državne uprave nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo), u slučaju potrebe može bliže urediti šta se smatra prihodima iz stava 2 ovog člana. IV PORESKA IZUZEĆA Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 3

Porez na dobit ne plaća ju: državni organi, organi državne uprave, organi lokalne uprave, javni fondovi, javne ustanove, turističke organizacije, sportski klubovi, sportska društva i savezi, vjerske zajednice, umjetnička udruženja, političke stranke, komore, sindikati i nevladine organizacije, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti.

Izuzetno, ako lica iz stava 1 ovog člana obavljaju dobitnu djelatnost, ta lica su obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. V PORESKA OSNOVICA

Osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.

Oporeziva dobit poreskog obveznika utvrđuje se na način predviđen ovim zakonom, usklađivanjem dobiti prije oporezivanja iskazane u bilansu uspjeha koji je sačinjen u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo, odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljem tekstu: MRS), odnosno Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (u daljem tekstu: MSFI).

Kod određivanja poreske osnovice za lica iz člana 6 stav 2 ovog zakona, prihodi od obavljanja nedobitne djelatnosti, stvarni ili srazmjerni troškovi u vezi sa tom djelatnošću izuzimaju se iz poreske osnovice.

Efekti promjene računovodstvene politike nastali usljed prve primjene MRS, odnosno MSFI po osnovu kojih se, saglasno propisima kojima se uređuje računovodstvo, vrši korekcija odgovarajućih pozicija u bilansu stanja, priznaju se kao prihod, odnosno rashod u poreskoj prijavi, počev od poreskog perioda u kojem je ta korekcija izvršena.

Prihodi i rashodi iz stava 4 ovog člana priznaju se u jednakim iznosima u pet poreskih perioda. Usklađivanje prihoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev prihoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Prihodi od dividendi i udjela u dobiti drugih pravnih lica, kao i prihodi od raspodjele likvidacionog ostatka drugih pravnih lica izuzimaju se iz poreske osnovice primaoca, ako je njihov isplatilac obveznik poreza po ovom zakonu.

Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti, izuzima se iz poreske osnovice poreskog obveznika. Usklađivanje rashoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Na teret rashoda ne priznaju se: 1) troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; 2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati; 3) kamate za neblagovremeno plaćene poreze i doprinose; 4) kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope; 5) administrativni troškovi plaćeni od strane stalne poslovne jedinice nerezidentnoj centrali; 6) primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti; 7) novčane kazne i penali; 8) ispravka vrijednosti pojedinačnih potraživanja od lica kojem se istovremeno duguje, do iznosa obaveze prema tom licu; Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 4 9) prilozi dati političkim organizacijama; 10) pokloni i drugi prenosi bez naknade; 11) zatezne kamate između povezanih lica.

Troškovi zarada, autorskih naknada, naknada po osnovu ugovora o djelu i ostalih prihoda isplaćenih fizičkim licima po osnovu povremene samostalne djelatnosti, troškovi otpremnina prilikom odlaska u penziju, troškovi usljed tehnološkog viška i ostalih isplata naknada prilikom prestanka radnog odnosa, priznaju se kao rashod u poreske svrhe u periodu kada je izvršena njihova isplata.

Troškovi materijala i nabavna vrijednost prodate trgovačke robe priznaju se u iznosima o bračunatim primjenom metode prosječne ponderisane cijene ili "prvi ulaz - prvi izlaz" metode (u daljem tekstu: FIFO metoda), u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Amortizacija stalnih osnovnih sredstava i ulaganja u nepokretnosti priznaje se kao rashod u iznosu utvrđenom na način predviđen ovim zakonom.

Stalna osnovna sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju materijalna i nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost prelazi 300 Eura.

Osnovna sredstva iz stava 2 ovog člana razvrstavaju se u pet grupa sa sljedećim amortizacionim stopama: - I grupa - 2,5%; - II grupa - 10%; - III grupa - 15%; - IV grupa - 20%; - V grupa - 30%.

Amortizacija za stalna osnovna sredstva razvrstana u prvu grupu utvrđuje se primjenom proporcionalne metode, za svako sredstvo posebno.

Amortizacija za osnovna sredstva razvrstana u ostale grupe (od druge do pete) utvrđuje se primjenom degresivne metode na vrijednost sredstava razvrstanih po grupama.

Amortizacija prava na korišćenje sredstava obračunata od strane korisnika operativnog lizinga priznaje se u iznosu koji je obračunat u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.

Amortizacija nematerijalne imovine priznaje se u izn osu koji je obračunat u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.

Bliži propis o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije donosi Ministarstvo.

Izdaci za zdravstvene, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, zaštitu životne sredine, razvoj civilnog društva i volonterizma, kao i izdaci dati ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne i dječije zaštite osnovanim u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječija zaštita, priznaju se kao rashod najviše do 3.5% ukupnog prihoda u skladu sa stavom 4 ovog člana.

Izuzetno od stava 1 ovog člana izdaci za nacionalne sportske saveze priznaju se kao rashod najviše do 5% ukupnog prihoda u skladu sa stavom 4 ovog člana.

Izdaci iz stava 1 ovog člana priznaju se u novcu, stvarima, pravima i uslugama.

Izdaci iz stava 1 ovog člana priznaju se kao rashod samo ako su izvršeni pravnim licima (drž avnim organima, javnim ustanovama, nevladinim organizacijama, sportskim, obrazovnim, naučnim, vjerskim, kulturnim i drugim humanitarnim organizacijama) koja obavljaju poslove, odnosno djelatnosti u svrhe iz stava 1 ovog člana u skladu sa posebnim propisima i ako se koriste isključivo u te svrhe.

Izuzetno od st. 1 do 4 ovog člana, izdaci po osnovu donacija u naučnoistraživačke projekte ili inovacionu infrastrukturu zbog kojih je poreski obveznik stekao status korisnika podsticajnih mjera, ne priznaju se kao rashod u poreske svrhe.

Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 5 Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog prihoda pod uslovom: da su nastali radi unapređenja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.

Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev članarine čija je visina utvrđena zakonom, koje se priznaju u visini zakonom propisanog iznosa.

Na teret rashoda priznaje se otpis vrijednosti sumnjivih potraživanja ako: 1) se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja prethodno bila uključena u prihode poreskog obveznika; 2) su ta potraživanja u knjigama poreskog obveznika otpisana kao nenaplativa; 3) poreski obveznik pruži dokaze da su ta potraživanja utužena, odnosno da je pokrenut izvršni postupak radi naplate potraživanja ili da su potraživanja prijavljena u likvidacionom ili stečajnom postupku nad dužnikom, i 4) su ta potraživanja starija od 365 dana.

Na teret rashoda priznaje se otpis vrijednosti sumnjivih potraživanja za koja su ispunjeni uslovi iz stava 1 tač. 1, 2 i 4 ovog člana, ako su troškovi utuženja pojedinačnog dužnika veći od ukupnog iznosa potraživanja od tog dužnika.

Pod troškovima utuženja iz stava 2 ovog člana smatraju se takse koje se plaćaju za podnošenje tužbe u skladu sa zakonom kojim se uređuju sudske takse.

Na teret rashoda priznaje se ispravka vrijednosti sumnjivih potraživanja iz stava 1 ovog člana, ako je od roka za njihovu naplatu, odnosno realizaciju, do kraja poreskog perioda prošlo najmanje 60 dana.

Otpisane i ispravljene vrijednosti sumnjivih potraživanja koje su priznate kao rashod u smislu st. 1, 2 i 4 ovog člana, a zatim naplaćene, odnosno za koje je povjerilac povukao tužbu, prijedlog za izvršenje , odnosno prijavu potraživanja, uključuju se u prihode poreskog obveznika u trenutku njihove naplate, povlačenja tužbe, prijedloga za izvršenje, odnosno prijave potraživanja.

Otpisane i ispravljene vrijednosti sumnjivih potraživanja koje nijesu priznat e kao rashod, a koje se kasnije naplate, u trenutku njihove naplate ne ulaze u prihode poreskog obveznika.

Na teret rashoda kreditne institucije u poreske svrhe, priznaje se uvećanje ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive i rezervisa nja za gubitke po vanbilansnim stavkama u iznosu obračunatom na nivou kreditne institucije, koja su u skladu sa unutrašnjim aktima kreditne institucije iskazani u bilansu uspjeha na teret rashoda u poreskom periodu, u skladu sa propisima Centralne banke Crne Gore.

Na teret rashoda društva za osiguranje u poreske svrhe, priznaje se uvećanje indirektnog otpisa prema kategorijama naplativosti potraživanja i tehnička rezervisanja, obračunati i iskazani u bilansu uspjeha na teret rashoda u poreskom periodu, do iznosa utvrđenog zakonom kojim je uređeno osiguranje.

Rezervisanja od posebnih rizika kod berzansko posredničkih društava, priznaju se kao rashod u obračunatim iznosima, a najviše do iznosa koji je utvrđen propisima kojima su uređene hartije od vrijednosti.

Rezervisanja po osnovu obnovljivih prirodnih bogatstava, garancija kod prodaje proizvoda i usluga (garantni rok), očekivanih gubitaka po osnovu sudskih sporova (delikatnih ugovora), priznaju se kao rashod u skladu sa propisima kojima je uređeno računovodstvo, a rezervisanja po osnovu otpremnina i jubilarnih nagrada najviše do iznosa utvrđenog propisima o radu.

Na teret rashoda u poreske svrhe ne priznaju se rashodi nastali po osnovu obezvređenja imovine, koje se utvrđuje kao razlik a između neto sadašnje vrijednosti imovine utvrđene u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i njene procijenjene nadoknadive vrijednosti, ali se priznaju u poreskom periodu u kojem je ta imovina otuđena ili rashodovana, odnosno u kojem je nastalo oštećenje te imovine usljed više sile.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, na teret rashoda u poreske svrhe priznaju se rashodi nastali po osnovu obezvređenja obveznikovog učešća u kapitalu subjekta privatizacije u postupku restruktuiranja, stečenog konverzijom obveznikovog potraživanja u učešće u kapitalu tog subjekta.

Kapitalni gubitak od prodaje, odnosno prenosa zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti, nastao kao razlika između nabavne i prodajne vrijednosti, ne priznaje se na teret rashoda u poreske svrhe. Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 6

Obračunate kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata koje su u skladu sa principom "van dohvata ruke" u trenutku odobrenja zajma, pozajmice, kredita i drugih finasijskih instrumenata.

Obračunate kamate i pripadajući troškovi kod potraživanja od dužnika sa statusom povezanog lica, priznaju se na teret prihoda u visini koja ne može biti manja od prihoda po osnovu kamata koje su u skladu sa principom "van dohvata ruke" u trenutku odobrenja zajma, pozajmice, kredita i drugih finasijskih instrumenata. Kapitalni dobici i gubici

Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.

Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine iz člana 21 ovog zakona (u daljem tekstu: imovina) i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom.

Negativna razlika iz stava 1 ovog člana predstavlja kapitalni gubitak.

Ukoliko je prodajna cijena niža od tržišne vrijednosti, prilagođavan je tržišne vrijednosti imovine vrši nadležni poreski organ.

Poreski obveznik je u obavezi da prilikom prodaje, odnosno prenosa izvrši procjenu tržišne vrijednosti imovine u skladu sa propisom kojim se uređuje metodologija za procjenu vrijednosti imovine.

Kapitalni gubici mogu se prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini.

Ako se i poslije izvršenog prebijanja sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini pojavi kapitalni gubitak, poreski obveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.

Prodajnom cijenom imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, smatra se tržišna vrijednost imovine primljene u obliku novčane ili nenovčane naknade umanjena za troškove prodaje, odnosno troškove drugog prenosa imovine.

Nabavna cijena imovine, za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, je cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu utvrđena u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo, umanjena za troškove amortizacije u skladu sa članom 13 ovog zakona.

Nabavna cijena imovine koriguje se na procijenjenu, odnosno fer vrijednost, utvrđenu u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo, ukoliko je promjena na fer vrijednost iskazivana u poslovnim knj igama u cjelosti kao prihod perioda u kojem je izvršena.

Ako nabavna cijena imovine nije iskazana u poslovnim knjigama obveznika ili nije iskazana u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana, nabavnom cijenom imovine za svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka smatra se tržišna cijena imovine na dan nabavke koju utvrđuje nadležni poreski organ na način iz st. 1 i 2 ovog člana.

Nabavnom cijenom nepokretnosti smatra se cijena po kojoj je nepokretnost stečena, odnosno cijena nepokretnosti koju je utvrdio nadležni poreski organ prilikom sticanja te nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na promet nepokretnosti.

Nabavnu cijenu nepokretnosti u izgradnji čini iznos troškova izgradnje koji su do dana prodaje nepokretnosti iskazani u poslovnim knjigama u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo.

Ako je nepokretnost stečena po osnovu ugovora o poklonu ili nasljeđivanja, nabavnom cijenom nepokretnosti smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao tu nepokretnost.

Nabavna cijena nepokretnosti iz st. 4, 5 i 6 ovog člana godišnje se usklađuje sa rastom cijena na malo od dana sticanja do dana prodaje nepokretnosti, a prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Nabavnom cijenom udjela u kapitalu i imovinskih prava smatra se cijena određena u ugovoru o prodaji, odnosno prenosu. Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 7

Izuzetno od stava 8 ovog člana, nabavnom cijenom udjela u kapitalu i imovinskih prava stečenih putem osnivačkog uloga ili povećanjem osnivačkog uloga smatra se tržišna cijena na dan unosa tih uloga.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje su uključene u trgovanje na regulisanom tržištu smatra se dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio, a ako obveznik ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu, nabavnom cijenom smatra se najniža cijena ostvarena na regulisanom tržištu u periodu od godinu dana koja prethodi prodaji te hartije ili u periodu trgovanja ukoliko se trgovalo kraće od godinu dana.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje nijesu uključ ene u trgovanje na regulisanom tržištu smatra se dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio, a ako obveznik ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu, nabavnom cijenom smatra se nominalna vrijednost hartija od vrijednosti.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti pribavljenih putem osnivačkog uloga ili povećanjem osnivačkog uloga smatra se tržišna cijena koja je važila na regulisanom tržištu hartija od vrijednosti na dan unosa uloga, a ako takva cijena nije bila formirana, nabavnom cijenom smatra se nominalna vrijednost hartija od vrijednosti na dan unosa tih uloga.

Ako je obveznik više puta kupovao hartije od vrijednosti istog emitenta po različitim nabavnim cijenama, nabavna cijena hartija od vrijednosti utvrđuje se prema redosljedu sticanja hartija od vrijednosti primjenom FIFO metoda. Poreski tretman poslovnih gubitaka

Gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i u slučaju statusnih promjena.

U slučaju statusnih promjena, poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana srazmjerno se dijele prema vrijednosti imovine i o tome se obavještava nadležni poreski organ. VI PORESKI TRETMAN STATUSNIH PROMJENA I LIKVIDACIJE Statusne promjene

Prenos imovine u slučaju statusnih promjena (pripajanje, spajanje ili podjela) i raspodjela akcijskog kapitala, ne smatra se prodajom imovine u smislu ovog zakona.

Poreska obaveza po osnovu kapitalnih dobitaka iz stava 1 ovog člana nastaje u trenutku kad pravno lice, koje je nastalo statusnom promjenom, izvrši prodaju imovine preuzete po osnovu statusne promjene.

Kapitalni dobitak iz stav a 2 ovog člana obračunava se kao razlika između prodajne cijene imovine i njene knjigovodstvene vrijednosti, utvrđene u skladu sa računovodstvenim propisima, umanjene za troškove amortizacije utvrđene na način predviđen ovim zakonom.

Pravo na odlaganje plaćanja poreza na dobit za kapitalne dobitke ostvarene na način iz stava 1 ovog člana stiče se ako je vlasnik pravnog lica koje je izvršilo prenos imovine prilikom pripajanja, spajanja ili podjele dobilo naknadu u obliku akcija ili udjela u pravnom licu na koje je prenos imovine izvršen, kao i eventualnu gotovinsku naknadu, čiji iznos ne prelazi 10% nominalne vrijednosti dobijenih akcija, odnosno udjela. Likvidacija pravnog lica

Pravno lice dužno je da, u slučaju likvidacije pravnog lica, utvr di kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni.

Kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 ovog zakona.

Kada se u postupku likvidacije imovina zavisnog preduzeća prenosi na m atično preduzeće, matično preduzeće nije dužno da utvrđuje kapitalni dobitak, odnosno gubitak. VIa. PORESKI TRETMAN SPAJANJA, PODJELA, DJELIMIČNIH PODJELA, PRENOSA IMOVINE I ZAMJENE AKCIJA PRIVREDNIH DRUŠTAVA IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA EVROPSKE UNIJE, KAO I PRENOSA SJEDIŠTA EVROPSKOG PRIVREDNOG Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 8 DRUŠTVA ILI EVROPSKE ZADRUGE IZ JEDNE DRŽAVE ČLANICE U DRUGU DRŽAVU ČLANICU

U smislu ovog poglavlja: 1) spajanje predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj: - jedno ili više društava prestaju sa radom bez postupka likvidacije, a cjelokupnu imovinu i obaveze prenose u drugo postojeće društvo u zamjenu za izdavanje hartija od vrijednosti njihovim vlasnicima u odgovarajućem iznosu kapitala drugog društva, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti, - dva ili više društava prestaju sa radom bez postupka likvidacije, a cje lokupnu imovinu i obaveze prenose u društvo koje su osnovali u zamjenu za izdavanje hartija od vrijednosti njihovim vlasnicima u odgovarajućem iznosu kapitala novoosnovanog društva, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti, - društvo, po prestanku rada bez postupka likvidacije, prenosi cjelokupnu imovinu i obaveze društvu koje posjeduje sve hartije od vrijednosti koje predstavljaju njegov kapital; 2) podjela predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo, po prestanku rada bez postupka likvidacije, prenosi cjelokupnu imovinu i obaveze na dva ili više postojećih ili novoosnovanih društava u zamjenu za srazmjerno izdavanje hartija od vrijednosti vlasnicima kapitala u odgovarajućem iznosu kapitala društva primaoca imovine i obaveza, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti; 3) djelimična podjela predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo koje ne prestaje sa radom, prenosi jednu ili više grana djelatnosti na jedno ili više postojećih ili novoosnovanih društava , pri čemu bar jedna grana djelatnosti ostaje u društvu koje vrši prenos imovine i obaveza u zamjenu za srazmjerno izdavanje hartija od vrijednosti vlasnicima kapitala u odgovarajućem iznosu kapitala društava primalaca imovine i obaveza, kao i eventualnu g otovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti; 4) prenos imovine predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo koje ne prestaje sa radom prenosi jednu ili više ili sve grane djelatnosti drugom društvu u zamjenu za hartije od vrijednosti koje predstavljaju udjele u kapitalu društva primaoca imovine i obaveza; 5) zamjena akcija predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj društvo stiče udio u kapitalu drugog društva, a na osnovu kojeg prvo društvo stiče većinu glasačkih prava u drugom društvu ili, ako već posjeduje većinu glasačkih prava u drugom društvu, stiče dodatni udio, a u zamjenu za to da vlasnicima drugog društva za njihove hartije od vrijednosti izda hartije od vrijednosti koje predstavljaju kapital preuzetog društva, kao i eventualnu gotovinsku naknadu čiji iznos ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili u nedostatku nominalne vrijednosti, računovodstvene vrijednosti tih hartija od vrijednosti; 6) preneseno društvo predstavlja društvo koje prenosi svu svoju imovinu i obaveze ili prenosi jednu ili više ili sve grane djelatnosti; 7) društvo primalac predstavlja društvo koje prima svu imovinu i obaveze, ili prima jednu ili više ili sve grane djelatnosti prenesenog društva; 8) preuzeto društvo predstavlja društvo čiji je kapital steklo drugo društvo zamjenom hartija od vrijednosti; 9) društvo sticalac predstavlja društvo koje je steklo kapital drugog društva zamjenom hartija od vrijednosti; 10) prenos sjedišta predstavlja poslovnu aktivnost u kojoj Evropsko privredno društvo (u daljem tekstu: EPD) ili Evropska zadruga (u daljem tekstu: EZ), bez postupka likvidacije ili osnivanja novog privrednog društva, obavlja prenos sjedišta iz jedne u drugu državu članicu Evropske unije; 11) društvo države članice Evropske unije (u daljem tekstu: EU) je društvo: - organizovano u organizacioni oblik sa liste koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici, - društvo koje je rezident države članice EU, i - društvo koje je poreski obveznik poreza na dobit sa liste koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Spajanje, podjela ili djelimična podjela društava ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka koji predstavljaju razliku između stvarne vrijednosti prenesene imovine i obaveza i njihove poreske vrijednosti.

U smislu ovog člana: 1) prenesena imovina i obaveze su ona imovina i obaveze prenesenog društva koje su usljed spajanja, podjele ili djelimične podjele stvarno povezane sa stalnom poslovnom jedinicom društva primaoca u prenesenom društvu države članice koje imaju uticaj na dobit i gubitak pri obračunavanju poreza; 2) stvarna vrijednost imovine i obaveza je vrijednost po ko joj se može prodati ili na drugi način zamijeniti imovina ili hartije od vrijednosti ili kojima je moguće podmiriti obaveze; 3) poreska vrijednost imovine i obaveza je vrijednost koja se dobija procjenom te imovine i obaveza prilikom obračuna poreza, odnosno vrijednost koja se dobija obračunom poreski priznatih prihoda i rashoda, odnosno dobiti ili gubitka prilikom spajanja, podjele ili djelimične podjele.

U slučaju primjene stava 1 ovog člana i ako država članica EU nerezidentno preneseno društvo sm atra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je društvo osnovano, i u skladu sa tim oporezuje udjele akcionara u dobiti prenesenog društva kada i kako ta dobit nastaje, država članica u kojoj je preneseno društvo ne oporezuje dohodak, dobit ili kapitalni dobitak koji predstavlja razliku između stvarne vrijednosti prenesene imovine i obaveza i njihove poreske vrijednosti.

Odredbe st. 1 i 3 ovog člana primjenjuju se pod uslovom da društvo primalac utvrdi novu amortizaciju i dobitak ili gubitak u vezi sa prenesenom imovinom i obavezama, u skladu sa pravilima koja bi se primjenjivala na preneseno društvo da nije došlo do spajanja, podjele ili djelimične podjele.

Ako društvo primalac utvrdi novu amortizaciju i dobitak ili gubitak u vezi sa prenesenom imovinom i obavezama na način koji nije u skladu sa stavom 4 ovog člana, na tu imovinu i obaveze ne primjenjuje se stav 1 ovog člana.

Društvo primalac preuzima rezerv isanja prenesenog društva, kao i prava i obaveze u vezi tih rezervisanja, pod istim uslovima koja su važila u prenesenom društvu, ako se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici društva primaoca.

Društvo primalac preuzima gubitke pod istim uslovima koji su važili u prenesenom društvu, ako se pripisuju stalnoj poslovnoj jedinici društva primaoca.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana i člana 27b ovog zakona primjenjuju se i na prenos imovine.

Ako dr uštvo primalac ima udio u kapitalu prenesenog društva, kapitalni dobici koje ostvari društvo primalac, zbog ukidanja udjela u kapitalu, ne oporezuju se.

Odredba stava 1 ovog člana ne primjenjuje se kada društvo primalac ima manje od 10% vlasničkog udje la u kapitalu prenesenog društva.

Kod spajanja, podjele ili razmjene akcija, dodjela hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital društva primaoca ili društva sticaoca akcionaru prenesenog društva ili preuzetog društva u zamjenu za hartij e od vrijednosti koje predstavljaju kapital preuzetog društva, ne dovodi do oporezivanja dohotka, dobiti ili kapitalnih dobitaka tog akcionara.

Kod djelimične podjele, dodjela hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital društva primaoca akcionaru prenesenog društva ne dovodi do oporezivanja dohotka, dobiti ili kapitalnih dobitaka tog akcionara.

Ako država članica EU smatra akcionara fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog akcionara koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je akcionar imenovan, i u skladu sa tim oporezuje lica prema njihovom udjelu u dobiti akcionara kada i kako ta dobit nastaje, država članica u kojoj je preneseno društvo ili preuzeto društvo ne oporezuje dohodak, dobit ili kapitalni dobitak tih lica nastalih dodjelom hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital društva primaoca ili društva sticaoca.

Odredbe st. 1 i 3 ovog člana primjenjuju se pod uslovom da akcionar preuzetim hartijama od vrijednosti ne pripisuje poresku vrijednost koja je veća od vrijednosti zamijenjenih hartija od vrijednosti neposredno prije spajanja, podjele ili zamjene akcija.

Odredbe st. 2 i 3 ovog člana primjenjuju se pod uslovom da akcionar iznosu preuzetih hartija od vrijednosti i onih hartija od vrijednosti koje ima u prenesenom društvu, ne pripisuje poresku vrijednost veću od vrijednosti koju su hartije od vrijednosti, koje ima u prenesenom društvu, imale neposredno prije djelimične podjele. Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 10

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana ne sprečavaju državu članicu EU da oporezuje dobitke nastale naknadnim prenosom preuzetih hartija od vrijednosti, na isti način kao dobitke nastale prenosom hartija od vrijednosti koje su postojale prije sticanja.

Ako se, u skladu sa propisima države članice EU čiji je rezident, akc ionar odluči na poreski tretman koji se razlikuje od tretmana iz st. 4 i 5 ovog člana, na hartije od vrijednosti za koje se ta mogućnost koristi ne primjenjuju se odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana.

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana ne sprečavaju državu članicu EU da prilikom oporezivanja akcionara u obzir uzme i gotovinska plaćanja koja se mogu izvšiti prilikom spajanja, podjele, djelimične podjele ili zamjene akcija.

Ako spajanje, podjela, djelimična podjela ili prenos imovine uključuje stalnu poslovnu jedinicu prenesenog društva koja se nalazi u drugoj državi članici EU koja nije država u kojoj je preneseno društvo, država članica u kojoj je preneseno društvo ne oporezuje dobit ili kapitalne dobitke te stalne poslovne jedinice.

Preneseno društvo može u dobit uključiti gubitke stalne poslovne jedinice koji nijesu bili pokriveni.

Ako su država članica u kojoj je stalna poslovna jedinica i država članica u kojoj je preneseno društvo iste države, kao i u slučaju kad se stalna poslovna jedin ica nalazi u državi članici EU čiji je rezident društvo primalac, na prenos stalne poslovne jedinice primjenjuju se odredbe čl. 27a do 27m ovog zakona.

Izuzetno od st. 1, 2 i 3 ovog člana, kad država članica u kojoj je preneseno društvo primjenjuje sis tem oporezivanja svjetskog dohotka, ta država ima pravo oporezivanja dobiti ili kapitalnih dobitaka stalne poslovne jedinice koji su nastali prilikom spajanja, podjele, djelimične podjele ili prenosa imovine, pod uslovom da ta država članica EU omogućava priznavanje poreza koji bi bio obračunat na tu dobit ili kapitalne dobitke u državi članici u kojoj je stalna poslovna jedinica, na način i u iznosu kao da je taj porez zaista obračunat i plaćen.

Ako država članica EU nerezidentno preneseno dru štvo ili preuzeto društvo smatra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu s kojim je društvo osnovano, prilikom oporezivanja akcionara prenesenog ili preuzetog društva, u zavisnosti od direktnog ili indirektnog učešća u kapitalu tog društva u odnosu na dohodak, dobit ili kapitalni dobitak tog društva, ne primjenjuju se odredbe čl. 27a do 27l ovog zakona.

Država članica EU koja postupa u skladu sa stavom 1 ovog člana daje poresku olak šicu za porez koji bi se obračunavao na dohodak, dobit ili kapitalni dobitak fiskalno transparentnog društva, na način i u iznosu kao da je taj porez zaista obračunat i plaćen.

Ako država članica EU nerezidentno društvo primaoca ili društvo sticaoca sm atra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je društvo osnovano, ne primjenjuju se odredbe člana 27e st. 1, 2 i 3 ovog zakona.

Ako država članica EU nerezidentno društvo primaoca smatra fiskalno transparentnim na osnovu procjene pravnih karakteristika tog društva koje proizilaze iz prava u skladu sa kojim je društvo osnovano, ta država članica na akcionare, u zavisnosti od direktnog ili indirektnog učešća u kapitalu društva, primjenjuje isti poreski tretman kao da je društvo primalac rezident te države članice.

Ako EPD ili EZ prenosi svoje sjedište iz jedne države članice EU u drugu ili, u vezi sa prenosom sjedišta iz jedne države članice EU u drugu, EPD ili EZ prestane biti rezident jedne države članice EU i postane rezident druge države članice EU, takav prenos sjedišta ili prestanak statusa rezidenta ne dovodi do oporezivanja kapitalnih dobitaka u državi članici EU iz koje je sjedište preneseno, koji se obrač unavaju u skladu sa članom 27b stav 1 ovog zakona i koji proizilaze iz one imovine i obaveza EPD ili EZ, pod uslovom da ta društva ostaju povezana sa stalnom poslovnom jedinicom tog EPD ili EZ društva u državi članici EU, iz koje je izvršen prenos sjedišta i učestvuju u ostvarivanju dobiti ili gubitaka koji se uzimaju u obzir u poreske svrhe.

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se pod uslovom da EPD ili EZ utvrdi novu amortizaciju i dobitke ili gubitke u vezi sa imovinom i obavezama koji ostaju stvarno povezani sa stalnom poslovnom jedinicom na način kao da nije izvršen prenos sjedišta ili da EPD ili EZ nijesu prestali biti rezidenti u poreske svrhe.

Ako se, u skladu sa pravom države članice EU iz koje se sjedište prenosi, za EPD ili EZ utvrdi nova amortizacija i dobitak ili gubitak u vezi sa imovinom i obavezama koji ostaju u toj državi članici na način koji nije u skladu sa stavom 2 ovog člana, na tu imovinu i obaveze ne primjenjuje se stav 1 ovog člana.

Ako EPD ili EZ prenosi svoje sjedište iz jedne države članice EU u drugu ili, u vezi sa prenosom sjedišta iz jedne države članice EU u drugu, EPD ili EZ prestane biti rezident jedne države članice EU i postane rezident druge države članice EU, države članice EU preduzimaju neophodne mjere kako bi obezbijedile da, u slučajevima kad su rezervisanja sprovedena od strane EPD ili EZ na odgovarajući način prije prenosa sjedišta, djelimično ili u potpunosti izuzeta od oporezivanja i ne odnose se na stalne poslovne jedinice izvan Crne Gore, ta rezervisanja ili rezerve stalne poslovne jedinice EPD ili EZ, koje se nalaze u državi članici EU iz koje je sjedište preneseno, prenose se uz ista poreska izuzeća.

Ako društvo, koje prenosi sjedište u okviru države član ice EU, ima pravo na prenos gubitaka koji nijesu iskorišćeni u poreske svrhe, ta država članica EU daje mogućnost stalnoj poslovnoj jedinici EPD ili EZ, koja prenosi sjedište i koja se nalazi na području te države članice EU, preuzimanja gubitaka koji nijesu iskorišćeni u poreske svrhe, pod uslovom da je prenos gubitaka u uporedivim okolnostima dostupan društvu koje nije izvršilo prenos sjedišta ili koje je ostalo rezident te države članice EU.

Prenos sjedišta EPD ili EZ ne dovodi do oporezivanja dohotka, dobiti ili kapitalnog dobitka akcionara.

Odredba stava 1 ovog člana ne sprečava državu članicu EU da oporezuje dobitke nastale naknadnim prenosom preuzetih hartija od vrijednosti koje predstavljaju kapital EPD ili EZ koji prenosi sjedište.

Odredbe čl. 27b do 27j ovog zakona neće se primjenjivati ako postupak spajanja, podjele, djelimične podjele, prenosa imovine, zamjene akcija ili prenosa sjedišta EPD ili EZ društva, kao glavni cilj ili jedan od glavnih ciljeva ima izbjegavanje plaćanja poreza.

Odredbe čl. 27a do 27j ovog zakona shodno se primjenjuju na društva sa ograničenom odgovornošću. VII PORESKE STOPE Stope poreza na dobit

Stope poreza na dobit pravnih lica su progresivne.

Stope poreza na iznos oporezive dobiti iznose: 1) do 100.000,00 eura 9%; 2) od 100.000,01 eura do 1.500.000,00 eura: 9.000,00 eura + 12% na iznos preko 100.000,01 eura; 3) preko 1.500.000,01 eura: 177.000,00 eura + 15% na iznos preko 1.500.000,01 eura.

Obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice, osim fizičkog lica za pozajmi ce do 5.000 eura na godišnjem nivou, a koje nema status povezanog lica iz člana 38 ovog zakona.

Porez po odbitku plaća se u trenutku vršenja isplate iz stava 1 ovog člana po stopi od 15% na osnovicu koju čini njen bruto iznos.

Obveznik poreza po odbitku iz stava 1 ovog člana dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.

Obrazac izvještaja iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo. Stope poreza po odbitku

Pravno lice dužno je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu: 1) dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim licima; 2) kamata, naknada za auto rska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu; Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 12 3) raspodjele likvidacionog ostatka pravnim licima.

Porez po odbitku iz stava 1 ovog člana obračunava se i plaća i na prihode koje pravno lice isplaćuje rezidentnim i nerezidentnim fizičkim licima po osnovu otkupa upotrebljavanih proizvoda, poluproizvoda i poljoprivrednih proizvoda otkupljenih od proizvođača koji je obveznik PDV-a.

Porez po odbitku iz stava 1 ovog člana obračunava se i plaća i na prihode koje pravno lice isplaćuje nerezidentnom pravnom licu po osnovu izvođenja estradnog, zabavnog, umjet ničkog, sportskog ili sličnog programa u Crnoj Gori.

Porez po odbitku obračunava se i plaća u trenutku isplate prihoda, po stopi od 15% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda.

Izuzetno od stava 4 ovog člana, na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice, plaća se porez po odbitku po stopi od 30% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda, ako je to lice sa teritorija sa poreskim suverenitetom na kojima: 1) se primjenjuju propisi koji imaju manje poresko opterećenje na dobit pravnih lica i na isplatu dividendi u odnosu na ovaj zakon i zakon kojim se uređuje oporezivanje dohotka fizičkih lica, 2) se ne razmjenjuju podaci sa nadležnim poreskim organom, radi utvrđivanja: - stvarnih vlasnika pravnih lica, - poreskih obaveza u skladu sa zakonom.

Nerezidentnim pravnim licem sa teritorije iz stava 5 ovog člana smatra se lice koje je na toj teritoriji osnovano, ima registrovano sjedište, sjedište uprave ili mjesto stvarne uprave.

Odredba stava 6 ovog člana ne primjenjuje se na ne rezidentno pravno lice koje se smatra i rezidentom druge države sa kojom je zaključen sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja.

Porez po odbitku plaća i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica kad vrši isplatu naknada iz st. 1, 2 i 3 ovog člana.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, ako se naknada pripisuje kao prihod poslovnoj jedinici nerezidentnog pravnog lica, ne plaća se porez po odbitku.

Listu teritorija sa poreskim suverenitom iz stava 5 ovog člana Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Pravno lice dužno je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku do kraja februara tekuće za prethodnu godinu.

Sadržaj i obrazac izvještaja iz stava 11 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Kod obračuna poreza po odbitku na prihode koji se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora zak ljučila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda.

Status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u smislu stava 1 ovog člana, nerezident dokazuje kod isplati oca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.

Ako isplatilac prihoda primijeni odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, dužan je da plati razliku između plaćenog poreza i dugovnog poreza, po ovom zakonu.

Poreski organ dužan je da, na zahtjev nerezidentnog pravnog lica, izda potvrdu o porezu plaćenom u Crnoj Gori.

Poreski organ o obračunatom porezu po odbitku nerezidentnog pravnog lica obavještava poreski organ u inostranstvu na njegov pisani zahtjev.

U smislu člana 29 ovog zakona: 1) kamate su prihod od potraživanja duga, nezavisno od toga da li su obezbijeđene zalogom ili hipotekom i da li se na osnovu tih potraživanja stiče pravo na učešće u dobiti dužnika, a naročito prihod od hartija od vrijednosti i prihod od obveznica, uključujući premije i nagrade na tak ve hartije od vrijednosti ili obveznice, osim zateznih kamata; 2) autorske naknade su isplate bilo koje vrste primljene kao naknada za korišćenje ili pravo korišćenja bilo kojeg autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo, uključujući kine matografske filmove i softver, bilo kojeg patenta, zaštitnog znaka, uzorka ili modela, plana, tajne formule ili postupka ili obavještenja Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 13 koja se odnose na industrijska, komercijalna ili naučna iskustva i plaćanja za korišćenje ili za pravo na korišćenje industrijske, komercijalne ili naučne opreme; 3) dividende su dohodak od akcija ili drugih prava učešća u dobiti koja nijesu potraživanja duga; 4) konsalting usluge su usluge pravnih lica koja daju savjete i intelektualne usluge prilikom izvođenja privrednih, finansijskih i tehničkih projekata ili rade na nekom drugom projektu za određenu naknadu, kao i pravne, poreske, računovodstvene i revizorske usluge, koje strana pravna lica vrše za domaće subjekte uz naknadu i drugi oblik poslovnog savjetovanja i li konsultacija, osim usluga održavanja seminara, predavanja, radionica, i drugih sličnih metoda podučavanja, usluga inženjera, arhitekata i sličnih usluga koje za rezultat imaju pisana dokumenta za postupanje (idejni i izvođački projekti, nacrti, uputstva i druga dokumenta za postupanje), usluge posredovanja i zastupanja, kao i usluge korišćenja raznih baza podataka; 5) usluge istraživanja tržišta su usluge prikupljanja tržišnih informacija, određivanja tržišnih karakteristika, mjerenje tržišnog potencijala, analiza učešća na tržištu, analiza prodaje, istraživanje trendova u poslovanju, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje konkurentskih ponuda, istraživanje cijena i testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu; 6) usluge revizije fin ansijskih izvještaja su usluge koje se odnose na postupak provjere i ocjene finansijskih izvještaja kao i podataka i metoda koji se primjenjuju pri sastavljanju finansijskih izvještaja na osnovu kojih se daje nezavisno stručno mišljenje o tome da li finans ijski izvještaji u svim materijalno značajnim aspektima daju istinit i pošten prikaz finansijskog stanja i rezultata poslovanja pravnog lica primjenom Međunarodnih standarda revizije i Kodeksa etike za profesionalne računovođe.

Na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice od drugog nerezidentnog pravnog lica i rezidentnog ili nerezidentnog fizičkog lica na teritoriji Crne Gore, po osnovu kapitalnih dobitaka nastalih u skladu sa odredbama čl. 21 do 24 ovog zakona, obračunava se i plaća porez po stopi od 15%, ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno.

Porez iz stava 1 ovog člana obračunava se i plaća i na prihode po osnovu izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine iz člana 29 stav 1 tačka 2 ovog zakona, koje nerezidentno pravno lice ostvaruje od lica koje nije dužno da obračunava, obustavlja i uplaćuje porez po odbitku.

Nerezidentno pravno lice -primalac prihoda iz st. 1 i 2 ovog člana, dužan je da nadležnom poreskom organu, u opštini na čijoj se teritoriji nalazi nepokretnost, sjedište privrednog društva u kojem nerezidentno pravno lice ima udio ili hartije od vrijednosti, koje su predmet prodaje, odnosno sjedište ili prebivalište isplatioca prihoda po osnovu zakupa pokretne i nepokretne imovine, pre ko poreskog punomoćnika određenog u skladu sa propisima kojima se uređuje poreski postupak i poreska administracija, podnese poresku prijavu u roku od 30 dana, od dana ostvarivanja prihoda, na osnovu koje nadležni poreski organ donosi rješenje

Sadržaj poreske prijave iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo. VIIa. OPOREZIVANJE ISPLATA KAMATA, AUTORSKIH NAKNADA, DIVIDENDI I UDJELA U DOBITI IZMEĐU POVEZANIH DRUŠTAVA U DRŽAVAMA ČLANICAMA EVROPSKE UNIJE

Isplate kamata i autorskih naknada ko je vrši društvo iz Crne Gore ili stalna poslovna jedinica društva iz druge države članice EU u Crnoj Gori, ne oporezuju se porezom po odbitku, pod uslovom da su isplate kamata i autorskih naknada izvršene povezanim društvima, koja ostvaruju pravo na kamatu ili autorsku naknadu u drugoj državi članici EU ili stalnoj poslovoj jedinici društva čije je sjedište u Crnoj Gori, a koja se nalazi u drugoj državi članici EU.

Kada društvo iz države članice EU ili stalna poslovna jedinica koja se nalazi u drugoj državi članici EU isplaćuju kamate ili autorske naknade, smatra se da je ta isplata nastala u toj državi članici.

Društvo iz stava 1 ovog člana smatra se povezanim sa drugim društvom, ako u periodu od najmanje 24 mjeseca: 1) društvo koje je isplatilac kamate i autorske naknade (u daljem tekstu: isplatilac) ima direktni minimalni udio od 25% kapitala društva koje ostvaruje pravo na kamatu ili autorsku naknadu (u daljem tekstu: primalac), ili 2) primalac ima direktni minimalni udio od 25% kapitala isplatioca, ili 3) društvo ima direktni minimalni udio od 25% kapitala isplatioca i primaoca, koji su društva iz država članica EU.

Isplatilac, odnosno primalac je društvo: 1) organizovano u organizacioni oblik utvrđen na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici, Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 14 2) društvo koje je rezident države članice EU, i 3) društvo koje je poreski obveznik poreza na dobit utvrđenog na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Društvo iz stava 4 tačka 3 ovog člana nema status poreskog obveznika, ako je oslobođeno poreza na dobit.

Društvo iz države članice EU smatra se primaocem kamate ili autorske naknade ako te isplate prima za svoj račun i u svoje ime, a ne kao posrednik (agent, opunomoćenik ili ovlašćeni potpisnik).

Stalna poslovna jedinica iz stava 1 ovog člana, predstavlja stalno mjesto poslovanja u jednoj državi članici EU, preko koga društvo druge države članice u cjelosti ili djelimično obavlja svoje poslovanje.

Stalna poslovna jedinica smatra se isplatiocem kamata i autorskih naknada, ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja rashod, koji se priznaje u poreske svrhe u državi članici u kojoj se nalazi.

Stalna poslovna jedinica, smatra se primaocem kamate ili autorskih naknada ako: 1) je potraživanje, pravo na informacije ili korišćenje informacija, zbog čega se kamata i autorska naknada isplaćuje, povezano sa tom stalnom poslovnom jedinicom, i 2) kamate ili autorske naknade predstavljaju prihod za koji je ta stalna poslovna jedinica u državi članici EU, u kojoj se nalazi, obveznik poreza na dobit, u skladu sa članom 29d stav 4 tačka 3 ovog zakona.

Ako se stalna poslovna jedinica društva iz države članice EU smatra isplatiocem ili primaocem kamata ili autorskih naknada, nijedan drugi dio tog društva neće se smatrati isplatiocem ili primaocem tih kamata ili autorskih naknada.

Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog člana i člana 29d ovog zakona ne primjenjuju se na isplate: - kamata i autorskih naknada stalnoj poslovnoj jedinici, ili - koje obavlja stalna poslovna jedinica koja se nalazi u državi koja nije članica EU, preko koje se, u cjelosti ili djelimično, obavljaju poslovi društva iz države članice EU.

Isplate kamata i autorskih naknada koje su izvršene od strane isplatioca iz Crne Gore ne oporezuju se porezom po odbitku, pod uslovom da primalac dostavi isplatiocu potvrdu nadležnog poreskog organa države primaoca, kojom se dokazuje ispunjenost uslova iz čl. 29d i 29e ovog zakona.

Ako primalac ne dokaže ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana u trenutku isplate kamata i autorskih naknada, isplatilac je dužan da uplati porez po odbitku.

Ako su isplate kamata i autorskih naknada izvršene od strane isplatioca iz država članica EU, a njihov primalac se nalazi u Crnoj Gori, poreski organ izdaje primaocu potvrdu kojom dokazuje ispunjenost uslova iz čl. 29d i 29e ovog zakona.

Način izdavanja i bliži sadržaj potvrde iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovoga zakona ne primjenjuju se na: 1) plaćanja koja imaju karakter raspodjele dobiti ili povraćaja kapitala; 2) isplate kamata na kredite koji sadrže pravo učešća u dobiti dužnika; 3) isplate kamata na kredite koji davaocu kre dita daju pravo zamjene njegovih prava na kamate sa pravom učešća u dobiti; 4) plaćanja po osnovu ugovora o kreditu koji ne sadrži odredbe za otplatu glavnice; 5) plaćanja po osnovu ugovora o kreditu koji sadrži odredbe za otplatu glavnice koja dospi jeva nakon 50 godina od izdavanja kredita.

Ako između povezanih društava, odnosno isplatioca i primaoca, ili između svakog od njih i nekog drugog lica, iznos kamata ili autorskih naknada je veći od iznosa koji bi bio ugovoren da između isplatioca i pri maoca nema povezanog odnosa, odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovoga zakona primjenjuju se samo na iznos koji bi bio ugovoren da takvog odnosa nema.

Odredbe čl. 29d, 29e i 29f ovog zakona ne primjenjuju se ako se utvrdi da su isplate kamata i autorskih naknada preduzete, radi utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

Isplate dividendi i udjela u dobiti, koje vrši zavisno društvo iz Crne Gore matičnom društvu u drugoj državi članici EU, ne oporezuju se porezom po odbitku.

Matično društvo iz st. 1 i 4 ovog člana je društvo koje ima najmanje 10% vlasničkih udjela u kapitalu zavisnog društva koje isplaćuje dividendu ili udio u dobiti, u periodu od najmanje 24 mjeseca neprekidno.

Zavisno društvo iz stava 1 ovog člana, koje vrši isplatu dividendi i udjela u dobiti, dostavlja nadležnom poreskom organu u trenutku isplate, potvrdu kojom matično društvo dokazuje ispunjenost uslova iz st. 2 i 5 ovog člana.

Kada matično društvo u Crnoj Gori ili stalna poslovna jedinica tog druš tva koja se nalazi u Crnoj Gori, prima raspodijeljenu dobit (dividende i udjele u dobiti) od zavisnog društva iz država članica EU, to društvo i stalna poslovna jedinica, prihode od dividendi i udjela od dobiti izuzimaju iz poreske osnovice, ako se zavisnom društvu ne priznaju kao rashod u poreske svrhe.

Društvo koje vrši isplatu dividendi i udjela u dobiti, odnosno društvo koje prima dividende i udjele u dobiti je društvo: 1) organizovano u organizacioni oblik utvrđen na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici, 2) koje je rezident države članice EU, i 3) koje je poreski obveznik poreza na dobit utvrđenog na listi koju Ministarstvo objavljuje na internet stranici.

Društvo iz stava 5 tačka 3 ovog člana, nema status poreskog obveznika, ako je oslobođeno poreza na dobit.

Odredbe st. 1 i 4 ovog člana ne primjenjuju se ako se utvrdi da su isplate dividendi i udjela u dobiti preduzete, radi utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza. VIII PORESKA OSLOBOĐENJA I OLAKŠICE

Briše se. (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 86/09)

Briše se. (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 86/09)

Novoosnovanom pravnom licu koje stvarno obavlja djelatnost u privredno nedovoljno razvijenim opštinama obračunati porez na dobit za prvih osam godina umanjuje se u iznosu od 100%.

Poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana odnosi se i na dobit koju poreski obveznik ostvari u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja djelatnost u nedovoljno razvijenoj opštini, srazmjerno učešću dobiti ostvarene u toj poslovnoj jedinici u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.

Poresko oslobođenje iz stava 2 ovog člana ostvaruje se pod uslovom da poreski obveznik vodi posebnu evidenciju poslovanja poslovne jedinice u nedovoljno razvijenoj opštini.

Ukupan iznos poreskog oslobođenja iz stava 1 ovog člana za period od osam godina ne može biti veći od 200.000,00 eura.

Prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na po resko oslobođenje počinje da teče od dana upisa novoosnovanog pravnog lica u Centralni registar privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS).

Novoosnovanim pravnim licem ne smatra se: pravno lice nastalo spajanjem ili podjelom postojećeg pravnog lica, pravno lice nastalo bilo kojom statusnom promjenom, kao i pravno lice koje je u periodu od tri godine koje prethode osnivanju tog pravnog lica prestalo da postoji, odnosno prekinulo sa poslovanjem u istoj ili sličnoj djelatnosti.

Pravo na oslobođenje ne može ostvariti novoosnovano pravno lice čiji je osnivač, odnosno suosnivač povezano lice.

Ako je poreski obveznik u periodu iz stava 1 ovog člana korisnik državne pomoći u skladu sa posebnim propisom, ukupan iznos poreskog oslobođenja ne može biti veći od iznosa iz stava 4 ovog člana.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, pravo na poresko oslobođenje iz st. 1 do 5 ovog člana nema poreski obveznik koji je korisnik državne pomoći dodijeljene zbog suočavanja sa poteškoćama u poslovanju, u skladu sa posebni m propisom kojim se uređuje dodjela državne pomoći.

Poresko oslobođenje iz st. 1 do 5 ovog člana ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru transporta, brodogradilišta, čelika, trgovine i ugostiteljstva, osim primarnih ugostiteljskih objekata.

Pravo na poresko oslobođenje iz člana 31 ovog zakona ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika, koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 30 dana od dana upisa u CRPS.

Poreski obveznik iz stava1 ovog člana dužan je da za period korišćenja poreskog oslobođenja podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina.

Izjavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik podnosi istovremeno sa poreskom prijavom za porez na dobit.

O zahtjevu iz stava 1 ovog člana poreski organ odlučuje rješenjem.

Bliži način korišćenja poreskog oslobođenja iz člana 31 ovog zakona, oblik i sadržinu zahtjeva i izjave iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Briše se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 125/23)

Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit pravnih lica ostvaruje korisnik pods ticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u skladu sa zakonom kojim se uređuju podsticajne mjere za razvoj istraživanja i inovacija.

Pravnom licu koje reinvestira sredstva iz ostvarene dobiti u poljoprivredne projekte obračunati porez na dobit umanjuje se za iznos reinvestiranih sredstava.

Pravnom licu koje ulaže sredstva u druge subjekte poljopivredne djelatnosti obračunati porez na dobit umanjuje se za iznos uloženih sredstava.

Ukupan iznos poreskog oslobođenja iz st. 1 i 2 ov og člana za period od tri godine ne može da bude veći od 300.000 eura.

Pravno lice iz stava 1 i subjekti iz stava 2 ovog člana treba da budu upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava.

Ako je poreski obveznik u periodu iz stava 3 ovog člana korisnik državne pomoći u skladu sa posebnim propisom, ukupan iznos poreskog oslobođenja ne može da bude veći od iznosa iz stava 3 ovog člana.

Poreskom obvezniku koji je korisnik prava na poresko oslobođenje iz člana 31 stav 1 ovog zakona, ne može istovremeno da se umanji porez na dobit u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana.

Pravo na poresko oslobođenje iz člana 31d stav 1 ovog zakona ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika, koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 60 dana od isteka fiskalne godine iz koje se dobit reinvestira.

Pravo na poresko oslobođenje iz člana 31d stav 2 ovog zakona ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika, koji se podnosi nadležnom poreskom organu u roku od 60 dana od izvršenog ulaganja.

Poreski obveznik iz st. 1 i 2 ovog člana dužan je da za period korišćenja poreskog oslobođenja podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina.

Izjavu iz stava 3 ovog člana poreski obveznik podnosi istovremeno sa poreskom prijavom za porez na dobit.

O zahtjevu iz st. 1 i 2 ovog člana poreski organ odlučuje rješenjem.

Bliži način korišćenja poreskog oslobođenja iz člana 31d ovog zakona, oblik i sadržinu zahtjeva i izjave iz st. 1, 2 i 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Radi kontrole korišćenja prava na poresko oslobođenje iz člana 31d ovog zakona Vlada Crne Gore obrazuje komisiju, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede.

Članovi komisije iz stava 1 ovog člana imaju pravo na naknadu za rad.

Aktom o obrazovanju komisije iz stava 1 ovog člana, uređuje se sastav, zadaci i druga pitanja od značaja za njen rad.

Pravnom licu - nevladinoj organizaciji, koja je registrovana za obavljanje privredne djelatnosti, poreska osnovica se umanjuje u visini od 4.000 Eura, pod uslovom da dobit iskoristi za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovano. Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 17

Umanjenje iz stava 1 ovog člana priznaje se najviše do iznosa poreske osnovice. Umanjenje poreske obaveze

Briše se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 146/21) IX IZBJEGAVANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI

Rezidentnom poreskom obvezniku, koji ostvari dobit izvan Crne Gore i koji plaća porez na tu dobit u drugoj državi na račun poreza na dobit utvđenog prema odredbama ovog zakona, odobrava se poreski kredit u visini poreza na dobit plaćenog u toj državi.

Poreski kredit iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dobit ostvarenu u drugoj državi.

Sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog zakona.

Potvrdu o rezidentnosti izdaje poreski organ.

Oblik i sadržinu potvrde o rezidentnosti, u poreske svrhe, propisuje Ministarstvo. Međukompanijske dividende

Matičnom preduzeću - rezidentnom obvezniku Crne Gore može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila u drugoj državi, na dividende koje se uključuju u prihode matičnog preduzeća.

Prihodi od dividendi iz nerezidentne filijale uključuju se u prihode rezidentnog matičnog preduzeća u iznosu uvećanom za plaćeni porez po odbitku na isplaćene dividende iz stava 1 ovog člana.

Poreski kredit iz stava 1 ovog člana može se koristiti za umanjenje obračunatog poreza matičnog preduzeća, najviše do iznosa poreza koji bi po odredbama ovog zakona bio obračunat na dobit, odnosno na dividendu.

Neiskorišćeni dio poreskog kredita iz stava 1 ovog člana može se prenijeti na račun poreza matičnog preduzeća iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Pravo na poreski kredit iz člana 34a ovog zakona im a matično preduzeće koje je neprekidno u periodu od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju poreske prijave posjedovalo 10% ili više akcija, odnosno udjela nerezidentne filijale.

Obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da nadležnom poreskom organu podnese odgovarajuće dokaze o veličini svog učešća u kapitalu nerezidentne filijale, dužini trajanja tog učešća i porezu koji je filijala platila u drugoj državi, zajedno sa njenim bilansom uspjeha.

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana, shodno se primenjuju i u slučaju kada matično preduzeće ostvaruje posrednu kontrolu nad nerezidentnom filijalom kroz posjedovanje 10% ili više akcija, odnosno udjela druge nerezidentne filijale.

Način ostvarivanja prava na poreski kredit iz stava 1 ovog člana bliže uređuje Ministarstvo. X GRUPNO OPOREZIVANJE I TRANSFERNE CIJENE Poresko konsolidovanje

Matična i zavisna preduzeća, za potrebe poreskog konsolidovanja, čine grupu povezanih preduzeća ako matično preduzeće ima neposrednu ili posrednu kontrolu nad najmanje 75% akcija ili udjela zavisnog preduzeća.

Povezana preduzeća imaju pravo na poresko konsolidovanje pod uslovom da su ta preduzeća rezidenti Crne Gore.

Zahtjev za poresku konsolidaciju nadležnom poreskom organu podnosi matično preduzeć e najkasnije do 31. decembra tekućeg poreskog perioda. Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 18

Nadležni poreski organ dužan je da u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 3 ovog člana, odluči o zahtjevu kojim se odobrava poresko konsolidovanje.

Svaki član grupe povezanih preduzeća dužan je da podnese svoju poresku prijavu nadležnom poreskom organu, a matično preduzeće podnosi konsolidovanu poresku prijavu za grupu povezanih preduzeća.

U konsolidovanoj poreskoj prijavi gubici povezanih preduzeća prebijaju se na ra čun dobiti drugih povezanih preduzeća u grupi.

Za obračunati porez po konsolidovanoj prijavi poreski obveznici su pojedinačno povezana preduzeća iz grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne poreske prijave.

Bliži način otklanjanja dvostrukog oslobođenja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidovanoj poreskoj prijavi propisuje Ministarstvo.

Jednom odobreno poresko konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.

Ako se prije isteka perioda iz stava 1 ovog člana, promijene uslovi iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona ili se jedno ili više povezanih preduzeća odluči za pojedinačno oporezivanje, svaki član grupe dužan je da plati srazmjernu razliku poreske olakšice koju je koristio. Transferne cijene

Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstava ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.

Status povezanog lica iz stava 1 ovog člana ima: 1) pravno ili fizičko lice koje kod obveznika učestvuje neposredno ili posred no u upravljanju, kontroli ili kapitalu, i 2) pravno lice u kojem, kao i kod obveznika, ista fizička ili pravna lica učestvuju neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu.

Pravno ili fizičko lice učestvuje kod obveznika neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu, ako to lice: - posjeduje posredno ili neposredno najmanje 25% obveznikovih akcija ili vlasničkih udjela, ili - ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka obveznika.

Pravno ili fizičko lice ima stvarnu mogućnost kontrole poslovnih odluka obveznika kada: 1) posjeduje ili kontroliše posredno ili neposredno najmanje 25% glasačkih prava u obveznikovim organima upravljanja; 2) ima pravo učešća od najmanje 25% u dobiti obveznika; 3) je član porodice obveznika ili je povezano lice sa članom porodice u skladu sa st. 2 i 3 ovog člana i tač. 1 i 2 ovog stava.

Članom porodice obveznika iz stava 4 tačka 3 ovog člana, smatra se srodnik u krvnom srodstvu u pravoj liniji, kao i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, bračni ili vanbračni supružnik, životni partner lica istog pola, ili tazbina do drugog stepena srodstva, bez obzira na to da li se ta bračna veza prekinula, kao i usvojenici i potomci usvojenika.

Status povezanog lica sa obveznikom ima i nerezidentno pravno lice iz člana 29 st. 5 i 6 ovog zakona.

Bliži način utvrđivanja cijene iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo, u skladu sa smjernicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i drugih međunarodnih organizacija.

Poreski obveznik koji ima jednu ili više transakcija sa povezanim licima, dužan je da utvrdi oporezivu dobit na način koji je u skladu sa principom "van dohvata ruke".

Poreska osnovica obveznika koji ima jednu ili više transakcija sa povezanim licima u skladu je sa principom "van dohvata ruke", ako se uslovi pod kojima se transakcije sa povezanim licima ne razlikuju od uslova koji bi bili primjenljivi između nepovezanih lica, u uporedivim transakcijama, obavljenim pod uporedivim okolnostima. Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 19

Ako uslovi iz transakcije sa povezanim licem nijesu u skladu sa principom "van dohvata ruke", radi usklađivanja transakcije sa tim principom obveznik, odnosno nadležni poreski organ, dužni su da usklade poresku osnovicu obveznika.

Obveznik iz stava 3 ovog člana dužan je da u poresku osnovicu uključi: 1) iznos pozitivne razlike između prihoda po osnovu transakcije po cijeni utvrđenoj primjenom principa "van dohvata ruke" i prihoda po osnovu te transakcije po transfernoj cijeni, ili 2) iznos pozitivne razlike između rashoda po osnovu te transakcije po transfernoj cijeni i rashoda po osnovu te transakcije po cijeni utvrđenoj primjenom principa "van dohvata ruke.

Cijena transakcije po principu "van dohvata ruke" utvrđuje se primjenom: 1) metode uporedive cijene na tržištu; 2) metode cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu (metoda troškova uvećanih za bruto maržu); 3) metode preprodajne cijene; 4) metode transakcione neto marže; 5) metode podjele dobiti; 6) nekom drugom metodom kojom je moguće utvrditi cijenu transakcije po principu "van dohvata ruke", ako nije moguće cijenu transakcije utvrditi u skladu sa metodama iz tač. 1 do 5 ovog stava; 7) kombinacijom metoda iz tač. 1 do 6 ovog stava, ako je to potrebno.

Radi utvrđivanja iznosa kamatne stope koja bi se u skladu sa principom "van dohvata ruke" obračunavala na pozajmice, zajmove, odnosno kredite i druge finansijske instrumente između povezanih lica, iznose kamatnih stopa koji su u skladu sa pricnipom "van dohvata ruke" propisuje Ministarstvo najkasnije do 31. decembra tekuće za narednu godinu.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, poreski obveznik ima pravo da za potrebe utvrđivanja iznosa kamate koja bi se po principu "van dohvata ruke" obračunavala na pozajmice, zajmove, odnosno kredite i druge finansijske instrumente između povezanih lica, primijeni opšta pravila o utvrđivanju cijene transakcije po principu "van dohvata ruke" iz stava 1 ovog člana.

Veliki poreski obve znik, razvrstan u skladu sa propisom kojim se uređuju kriterijumi za određivanje velikih poreskih obveznika, koji obavlja transakcije sa povezanim licima, dužan je da prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, dostavi i dokumentaciju o transferni m cijenama na osnovu koje se može utvrditi da li su uslovi transakcije sa povezanim licima u skladu sa principom "van dohvata ruke".

Poreski obveznik, koji nema status velikog poreskog obveznika, dužan je da dokumentaciju iz stava 1 ovog člana posjeduje prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona i da je na zahtjev nadležnog poreskog organa dostavi u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva.

Poreski obveznik iz stava 2 ovog člana, može da posjeduje dokumentaciju u skraćenom obliku ako transakcije sa povezanim licem ne prelaze vrijednost od 75.000 eura u godini za koju se podnosi poreska prijava.

Transakcije između stalne poslovne jedinice iz člana 4 ovog zakona i nerezidentne centrale te poslovne jedinice su predmet dokumentacije o transfernim cijenama.

Bliži sadržaj dokumentacije za transferne cijene iz st. 1 i 3 ovog člana propisuje Ministarstvo. XI OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT Poreski period

Poreski period za koji se obračunava porez na dobit je finansijska godina.

Finansijska godina je kalendarska godina, osim u slučaju likvidacije, statusne promjene ili otpočinjanja obavljanja djelatnosti u toku godine.

Porez na dobit se obračunava nakon isteka finansijske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza, prema poreskoj osnovici ostvarenoj u tom periodu.

Obveznik poreza na dobit dužan je da porez na dobit obračuna u skladu sa ovim zakonom.

Obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da za period za koji se obračunava porez na dobit, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.

Prijava iz stava 2 ovog člana podnosi se najkasnije u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez. U istom roku vrši se i uplata poreza iskazanog u prijavi.

Poreski obveznik, uz prijavu iz stava 2 ovog člana, dužan je da dostavi bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Oblik i sadržinu poreske prijave na predlog nadležnog poreskog organa, propisuje Ministarstvo.

Prijavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik dužan je da podnese elektronskim putem.

Briše se. (Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, "Sl. list CG", br. 86/09) Shodna primjena drugih propisa

Na odnose koji nijesu posebno uređeni ovim zakonom (žalbeni postupak, postupak prinudne naplate, kamate i dr.) shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje poreski postupak. XIa KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 1.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplaćene prihode iz člana 29 ovog zakona; 2) u propisanom roku ne podnese izvještaj o obračunatom porezu po odbitku (član 29 stav 11 i član 28a stav 3); 2a) ne obračuna, netačno obračuna ili ne uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu zajma, odnosno pozajmice sa ili bez kamate fizičkim licima, kao i u slučaju produženja roka otplate zajma odnosno pozajmice (član 28a stav 1); 2b) za period korišćenja poreskog oslobođenja ne podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina (član 31a stav 2); 2c) za period korišćenja poreskog oslobođenja ne podnes e nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina (član 31e stav 3). 3) prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, ne dostavi dokumentaciju o transfernim cijenama na osnovu koje se može utvrditi da li su uslovi transakcije sa povezanim licima u skladu sa principom "van dohvata ruke" (član 38c stav 1); 4) prilikom podnošenja prijave iz člana 40 ovog zakona, ne posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama i na zahtjev je ne dostavi nadležnom poreskom organu u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva (član 38c stav 2); 5) porez na dobit ne obračuna u skladu sa ovim zakonom (član 40 stav 1); 6) nadležnom poreskom organu elektronskim putem ne podnese poresku prijavu u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez (član 40 st. 2, 3 i 6); 7) nadležnom poreskom organu, uz prijavu iz člana 40 stav 2 ovog zakona, ne dostavi bilans uspjeha i bilans stanja, pripremljen u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo (član 40 stav 4);

Za prekršaje iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura. XII PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Bliže propise za primjenu ovog zakona donijeće Ministarstvo nadležno za finansije, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Katalog propisa 2024 Pravni ekspert doo, Podgorica 21 Izuzetno od člana 29 stav 2 ovog zakona, do 1. januara 2010. godine, stopa poreza po odbitku na kamate koje se isplaćuju nerezidentnim pravnim licima, iznosi 5%.

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana početka primjene ovog zakona.

Podzakonski akt iz člana 28a stav 4 ovog zakona donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanj a na snagu ovog zakona.

Podzakonski akt iz člana 29 stav 12 ovog zakona donijeće se u roku od 90 dana od dana početka primjene ovog zakona.

Poreski obveznici koji su stekli pravo na korišćenje poreskih olakšica po odredbama Zakona o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) nastaviće sa njihovim korišćenjem do njihovog isteka.

Poreski obveznici koji su ostvarili pravo na poresko oslobođenje za obavljanje proizvodne djelatnosti u nedovoljno razvijenim opštinama do dana stupanja na snagu ovog zakona nastaviće se njegovim korišćenjem u skladu sa ovim zakonom.

Poreski obveznik iz člana 38c stav 1 ovog zakona dužan je da dokumenataciju o transfernim cijenama dostavi do 30. juna tekuće za prethodnu godinu, do 2027. godine. Poreski obveznik iz člana 38c stav 2 ovog zakona dužan je da posjeduje dokumenataciju o transfernim cijenama do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu, do 2027. godine.

Obveznik poreza na dobit koji je sa fizičkim licem zaključio ugovor o zajmu odnosno pozajmici sa ili bez kamate do dana stupanja na snagu ovog zakona, dužan je da nakon isteka perioda na koji je taj ugovor zaključen obračuna i plati porez po odbitku iz člana 28a ovog zakona, ako zaključe ugovor kojim se taj period produžava.

Izuzetno od člana 41 ovog zakona, mjesečna akontacija poreza na dobit za period januar-april 2002. godine plaća se u visini poslednje plaćene mjesečne akontacije poreza na dobit za 2001. godinu.

Odredbe Poglavlja VIa i VIIa ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Poreski bilans za 2001. godinu sastavlja se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisa donesenih na osnovu tog zakona.

Danom primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dobit preduzeća ("Službeni list RCG", br. 3/92, 30/93, 3/94, 42/94, 13/96 i 45/98) i propisi doneseni na osnovu tog zakona.

Ovaj zakon objaviće se u "Službenom listu Crne Gore", a stupa na snagu 1. januara 2025. godine.