Закон о подоходном налоге с физических лиц

Ovim zakonom uvodi se obaveza plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica (u daljem tekstu: porez na dohodak).

Prihodi od poreza na dohodak pripadaju budžetu Crne Gore i budžetima jedinica lokalne samouprave u srazmjeri utvrđenoj posebnim zakonom, osim prihoda od poreza na dohodak iz člana 12 stav 2 tačka 10 ovog zakona, koji pripadaju budžetu Crne Gore u visini od 100% ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu. 2. Poreski obveznik

Poreski obveznik poreza na dohodak je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom.

Kada dva ili više fizičkih lica zajednički ostvaruju dohodak, poreski obveznik je svako od tih lica, srazmjerno udjelu u dohotku koji je ostvarilo. Rezident

Rezidentno fizičko lice (u daljem tekstu: rezident), u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje: 1) na teritoriji Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora) ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa; 2) boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini.

Rezident Crne Gore je i fizičko lice koje je upućeno izvan Crne Gore radi obavljanja poslova za fizičko ili pravno lice rezidenta Crne Gore ili za međunarodnu organizaciju.

Predmet oporezivanja rezidenta je dohodak koji rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore.

Predmet oporezivanja nerezidentnog Fizičkog lica (u daljem tekstu: nerezident) je dohodak koji nerezident ostvari u Crnoj Gori. 4. Prihodi koji se izuzimaju iz dohotka

Dohotkom se ne smatraju prihodi ostvareni po osnovu: 1) propisa o pravima lica sa invaliditetom; 2) dječjeg dodatka i posebne pomoći za opremu novorođene djece; 3) osnovnih prava iz oblasti socijalne zaštite; 4) pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja; 5) naknade iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade zarada; 6) nasleđa i poklona; 7) organizovane socijalne i humanitarne pomoći; 8) državnih nagrada ustanovljenih zakonom; 9) penzija, osim penzija ostvarenih u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade državnih i javnih funkcionera i invalidnina; 10) nagradnih igara; 11) osiguranja stvari, života i imovine. 4a. Primanja na koja se ne plaća porez na dohodak

Porez na dohodak ne plaća se na naknade po osnovu primanja, odnosno naknade za povećane troškove zaposlenih do iznosa utvrđenog propisom Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), i to: 1) - brisana 2) - brisana 3) dnevnica za službeno putovanje u zemlji; 4) troškova prevoza sopstvenim vozilom u službene svrhe.

Porez na dohodak ne plaća se na primanja ostvarena po osnovu: 1) - brisana 2) dnevnica za službena putovanja u inostranstvo do iznosa propisanog za korisnike državnog budžeta; 3) naknade za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak) do 100 € mjesečno, ako nije obezbijeđen smještaj i ishrana; 4) naknade za odvojeni život od porodice do 100 € mjesečno; 5) solidarne pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog radnika do 1.500 €; 6) solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana njegove uže porodice do 1.000 €; 7) otpremnine kod odlaska u penziju do 1.500 €; 8) otpremnine zbog prekida radnog odnosa usljed tehnološkog viška do najnižeg iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuje radni odnos; 9) stipendija i kredita učenika i studenata do 300 € mjesečno; 9a) naknada za novorođeno dijete zaposlenog do 1.000 €, ostvarena u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita; 9b) davanja poslodavca zaposlenim ženama povodom Međunarodnog dana žena, u visini do 100 € na godišnjem nivou; 10) nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema; 11) školarine ili drugog dokumentovanog izdatka za školovanje zaposlenog, ako se radi o školovanju i stručnom usavršavanju koje je u vezi sa djelatnošću poslodavca; 12) naknada za ishranu - hranarinu koju sportistima amaterima isplaćuju sportski klubovi do 600 € mjesečno; 13) naknada za vrijeme nezaposlenosti isplaćenih na teret vanbudžetskih fondova; 14) naknada štete zbog posljedica nesreće na radu, prema odluci suda ili sudskom poravnanju, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu; 15) sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata; 16) poklona djeci zaposlenog starosti do 15 godina do 50 € godišnje po djetetu; 17) jubilarnih nagrada za: - 10 godina rada do 150 € , - 20 godina rada do 250 € , - 30 godina rada do 350 € , - 40 godina rada do 450 € . 18) naknada koje se isplaćuju pripadnicima Vojske Crne Gore i drugim licima koja su upućena u međunarodne snage, mirovne misije i druge aktivnosti u inostranstvu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upotreba jedinica Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i učešće pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu do iznosa koji propisuje Vlada; 19) doživotne mjesečne naknade koju ima sportista sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i selektor, stipendija perspektivnom sportisti, sportska invalidnina, nagrada sportisti godine, nagrada zaslužnom sportskom radniku i premija koja se dodjeljuje iz budžetskih sredstava Crne Gore, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport; 20) doživotne mjesečne naknade koju ima istaknuti kulturni stvaralac po osnovu tog statusa dodijeljenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje kultura. 5. Lica izuzeta od oporezivanja

Porez na dohodak ne plaćaju sledeća lica: 1) članovi stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori i članovi njihovih domaćinstava, ako nijesu državljani Crne Gore; 2) članovi konzularnih predstavništava kao i članovi njihovih domaćinstava, ako nijesu državljani Crne Gore; 3) funkcioneri i stručnjaci programa za tehničku pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih specijalizovanih agencija; 4) počasni konzuli stranih država, ali samo za primanja dobijena od države koja ih je imenovala za obavljanje funkcije počasnog konzula; 5) funkcioneri, stručnjaci i administrativno osoblje međunarodnih organizacija ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju prebivalište u Crnoj Gori. 6. Poreski period

Poreski period za koji se obračunava porez na dohodak je kalendarska godina, osim u slučaju prestanka ili otpočinjanja djelatnosti u toku godine.

Porez na dohodak se obračunava nakon isteka kalendarske godine ili drugog perioda utvrđivanja poreza prema poreskoj osnovici ostvarenoj u tom periodu. 7. Poreska osnovica

Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka. Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu. 8. - naslov brisan Član 9 - brisan 9. Poreska stopa

Stopa poreza na dohodak: 1) koji je ostvaren na osnovu prihoda iz člana 12 stav 2 tačka 1 ovog zakona iznosi: — 0% na iznos oporezivog dohotka do 700,00 €, — 9% na iznos oporezivog dohotka od 700,01 € do 1.000,00 €, — 15% na iznos oporezivog dohotka od 1.000,01 €; 2) koji je ostvaren na osnovu prihoda iz člana 12 stav 2 tačka 2 alineja 1 ovog zakona iznosi: — 9% na iznos oporezivog dohotka od 8.400,01 € do 12.000,00 €, — 15% na iznos oporezivog dohotka od 12.000,01 €; 3) iznosi 15% od poreske osnovice za prihode iz člana 12 stav 2 tačka 2 alineja 2 i tač. 3 do 10 ovog zakona.

Na neprijavljeni prihod, koji je utvrđen na osnovu razlike između vrijednosti imovine na kraju i na početku kalendarske godine umanjene za iznos prijavljenog dohotka, porez na dohodak fizičkih lica iznosi 80% od poreske osnovice.

- brisan II DOHODAK 1. Izvori dohotka

Porez na dohodak plaća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti ovim zakonom.

Izvore prihoda iz stava 1 ovog člana čine prihodi ostvareni po osnovu: 1) ličnih primanja; 2) samostalne djelatnosti, i to od: — osnovne djelatnosti; — povremene samostalne djelatnosti; 3) imovine; 4) kapitala; 5) kapitalnih dobitaka; 6) prihoda od sportske djelatnosti; 7) prihoda od autorskih i srodnih prava, patenta, žiga i prihodi samostalnih stručnjaka u kulturi; 8) primanja koja nijesu zarada (u daljem tekstu: druga primanja); 9) interneta i video igara (gaming); 10) igara na sreću.

Dohodak predstavlja zbir oporezivih prihoda iz stava 2 ovog člana ostvarenih u poreskom periodu.

Oporezivi dohodak predstavlja razlikua iz člana 12 ovog zakona shoda (troškova) koje je poreski obveznik imao pri njegovom ostvarivanju i očuvanju.

Rashodi iz stava 1 ovog člana moraju biti dokumentovani, osim ako ovim zakonom nije drukčije propisano. III VRSTE PRIHODA 1. Prihodi po osnovu ličnih primanja

Ličnim primanjima smatraju se: 1) zarade, naknade zarada, prihodi po drugom osnovu, ostvareni u skladu sa propisima o radu; 2) primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, odnosno lokalne uprave, ako su ta lica zaposlena kod isplatioca; 3) primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništava i odbora koje imaju ta tijela, ako su ta lica zaposlena kod isplatioca; 4) primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda poreskog obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem; 5) primanja koja se ostvaruju od privremenih i povremenih poslova po osnovu ugovora zaključenim sa poslodavcem; 6) primanja koja se ostvaruju na osnovu ugovora o dopunskom radu, koja su upodobljena sa propisima o radu.

Iznos ličnih primanja iz stava 1 tačka 4 ovog člana predstavlja: 1) nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda i akcija; 2) cijena koja bi se postigla prodajom roba na tržištu; 3) naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti koje se čine obvezniku; 4) novčani iznos pokrivenih rashoda.

Oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 ovog zakona.. 2. Prihodi od samostalne djelatnosti

Prihodom od obavljanja samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od: 1) osnovne djelatnosti, i 2) povremene samostalne djelatnosti.

Prihodom iz stava 1 tačka 1 ovog člana smatra se prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja (profesionalne djelatnosti fizičkih lica koja su po tom osnovu osiguranici obaveznog socijalnog osiguranja u skladu sa propisima koji uređuju obavezno socijalno osiguranje), profesionalnih i intelektualnih usluga koje su osnovna djelatnost poreskog obveznika koji je upisan u registar kod nadležnog organa, odnosno organizacije.

Djelatnostima slobodnih zanimanja iz stava 2 ovog člana smatra se samostalna djelatnost: zdravstvenih radnika, veterinara, poljoprivrednika, advokata, notara, revizora, inženjera, arhitekata, savjetnika, konsultanata, prevodilaca, novinara i druge slične djelatnosti.

Prihodom iz stava 1 tačka 2 ovog člana smatra se prihod od povremene samostalne djelatnosti koja nije osnovna djelatnost poreskog obveznika, a koju povremeno obavlja radi ostvarivanja prihoda, odnosno prihod koji je ostvaren po osnovu ugovora o djelu ili drugog vida angažovanja koji za predmet ima samostalnu izradu ili opravku određene stvari, odnosno samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla, ako se u skladu sa ovim zakonom ne oporezuje po drugom osnovu.

U pogledu načina vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih iskaza na lica koja ostvaruju prihode od samostalne djelatnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje računovodstvo, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. Oporezivi prihod

Oporezivi prihod od samostalne djelatnosti predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika.

Oporeziva dobit iz stava 1 ovog člana utvrđuje se usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom. Usklađivanje prihoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev prihoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Prihodi poreskog obveznika od dividendi i učešća u dobiti drugih pravnih lica ne uključuju se u poresku osnovicu. Usklađivanje rashoda

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od povremenih samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni rashodi se priznaju u visini 30% od ostvarenih prihoda.

Na teret rashoda ne priznaju se: 1) troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti: 2) troškovi koji se ne mogu dokumentovati; 3) kamate za neblagovremeno plaćanje poreza i doprinosa; 4) kamate isplaćene nerezidentima, ako su plaćene po stopi višoj od uobičajene komercijalne stope; 5) troškovi na ime plaćanja izvršenih nerezidentnoj centrali; 6) primanja zaposlenih ili drugih lica po osnovu raspodjele dobiti; 7) novčane kazne i penali; 8) prilozi dati političkim organizacijama.

Troškovi materijala i nabavna vrijednost prodate trgovačke robe priznaju se u iznosima obračunatim primjenom metode prosječne cijene ili FIFO metode, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo.

Amortizacija stalnih osnovnih sredstava priznaje se kao rashod u iznosu utvrđenom na način predviđen ovim zakonom.

Stalna osnovna sredstva iz stava 1 ovog člana obuhvataju materijalna i nematerijalna sredstva čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i čija vrijednost prelazi 200 Eura.

Osnovna sredstva iz stava 2 ovog člana razvrstavaju se u pet grupa sa sljedećim amortizacionim stopama: - I grupa 5% - II grupa 15% - III grupa 20% - IV grupa 25% - V grupa 30%

Amortizacija za stalna osnovna sredstva razvrstana u prvu grupu utvrđuje se primjenom proporcionalne stope za svako sredstvo posebno.

Amortizacija za osnovna sredstva razvrstana u ostale grupe (od druge do pete) utvrđuje se primjenom degresivne stope na vrijednost sredstava razvrstanih po grupama.

Bliži propis za razvrstavanje stalnih osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije donosi ministarstvo nadležno za finansije.

Izdaci za zdravstvene, humanitarne, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne i sportske svrhe, zaštitu životne sredine, razvoj civilnog društva i volonterizma, kao i izdaci namijenjeni ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne i dječije zaštite osnovanim u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječija zaštita, priznaju se kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda, u skladu sa stavom 3 ovog člana.

Izdaci iz stava 1 ovog člana priznaju se u novcu, stvarima, pravima i uslugama.

Izdaci iz stava 1 ovog člana priznaju se kao rashod samo ako su izvršeni pravnim licima (državnim organima, javnim ustanovama, nevladinim i drugim organizacijama) koja obavljaju poslove, odnosno djelatnosti u svrhe iz stava 1 ovog člana u skladu sa posebnim propisima i ako se koriste isključivo u te svrhe.

Izdaci za reprezentaciju priznaju se kao rashod u iznosu do 1% ukupnog prihoda, pod uslovom da su nastali radi unapređenja poslovanja, da su dokumentovani i da njihov primalac nije povezano lice.

Članarine komorama, savezima i udruženjima priznaju se kao rashod najviše do 0,1% ukupnog prihoda, izuzev članarine čija je visina utvrđena zakonom, a koja se priznaje u visini zakonom propisanog iznosa.

Izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti) sumnjivih potraživanja priznaje se na teret rashoda, pod uslovom da: 1) se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika, 2) je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo; 3) poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.

Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate.

Rezervni fondovi poreskog obveznika ne priznaju se kao rashod.

- brisan Član 30 Kamate i pripadajući troškovi prema povjeriocu sa statusom povezanog lica priznaju se na teret rashoda u visini koja ne prelazi troškove kamata na otvorenom tržištu, ako ti troškovi ne prelaze iznos koji je stvarno plaćen.

Razlika između kamate obračunate po principu "van dohvata ruke" i stvarno primljene kamate uključuje se u poresku osnovicu primaoca te kamate. Poreska oslobođenja

Poreskom obvezniku koji otpočne obavljanje djelatnosti u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, obračunati porez za prvih osam godina umanjuje se u iznosu od 100%.

Ukupan iznos poreskog oslobođenja iz stava 1 ovog člana za period od osam godina ne može biti veći od 200.000,00 eura.

Prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana počinje da teče danom upisa u odgovarajući registar, u skladu sa zakonom.

Poreskim obveznikom, u smislu stava 1 ovog člana, ne smatra se lice koje je u periodu od tri godine koje prethode otpočinjanju obavljanja djelatnosti prestalo da postoji, odnosno prekinulo poslovanje u istoj ili sličnoj djelatnosti.

Ako je poreski obveznik u periodu iz stava 1 ovog člana korisnik državne pomoći u skladu sa posebnim propisom, odnosno ostvario pravo na poresko oslobođenje za novozaposlena lica, u skladu sa posebnim propisom i/ili članom čl. 32b i 32c ovog zakona, ukupan iznos oslobođenja ne može biti veći od iznosa iz stava 2 ovog člana.

Izuzetno od stava 5 ovog člana, pravo na poresko oslobođenje iz st. 1 do 5 ovog člana nema poreski obveznik koji je korisnik državne pomoći dodijeljene zbog suočavanja sa poteškoćama u poslovanju, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje dodjela državne pomoći.

Poresko oslobođenje iz st. 1 do 5 ovog člana ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru transporta, brodogradilišta, čelika, trgovine i ugostiteljstva, osim primarnih ugostiteljskih objekata.

Pravo na poresko oslobođenje iz člana 32 ovog zakona ostvaruje se na osnovu zahtjeva poreskog obveznika koji se podnosi nadležnom poreskom organu, u roku od 30 dana od dana upisa u odgovarajući registar, u skladu sa zakonom.

Poreski obveznik iz stava 1 ovog člana dužan je da za period korišćenja poreskog oslobođenja podnese nadležnom poreskom organu izjavu o bilo kojoj drugoj državnoj pomoći primljenoj tokom prethodnih fiskalnih godina, uključujući i oslobođenja iz člana 32b ovog zakona.

Izjavu iz stava 2 ovog člana poreski obveznik podnosi istovremeno sa godišnjom prijavom poreza na dohodak, odnosno zahtjevom za plaćanje poreza u paušalnom iznosu.

O zahtjevu iz stava 1 ovog člana poreski organ odlučuje rješenjem.

Bliži način korišćenja poreskog oslobođenja iz člana 32 ovog zakona, oblik i sadržinu zahtjeva i izjave iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje ministarstvo nadležno za poslove finansija. Člana 32b

Poreski obveznik iz člana 32 ovog zakona, koji na neodređeno vrijeme ili najmanje na pet godina zaposli lice, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade za tog zaposlenog, za period od četiri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

Zaposlenim licem iz stava 1 ovog člana smatra se lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore duže od tri mjeseca, sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze zaposlenih po osnovu rada, a koje ima prebivalište u nedovoljno razvijenoj opštini.

Zaposlenim licem iz stava 2 ovog člana ne smatra se lice koje je prije zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod lica koje je osnivač ili je povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.

Poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana ostvaruje se pod uslovom da je ostvaren neto porast broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih kod tog poslodavca za poslednjih 12 mjeseci.

Ako poreski obveznik raskine radni odnos sa novozaposlenim licem prije isteka pet godina od dana zasnivanja radnog odnosa, osim na zahtjev zaposlenog, dužan je da, u roku od 30 dana od dana raskida radnog odnosa, uplati porez koji bi platio da nije koristio poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana."

Izuzetno od stava 5 ovog člana, poslodavac nema obavezu vraćanja poreza, koji bi platio da nije koristio poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana, u slučaju težih povreda radnog odnosa od strane zaposlenog, prethodno dokazanih u postupku propisanom zakonom koji reguliše rad i radne odnose.

- prestao da važi Član 32d Pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak ostvaruje: - korisnik podsticajne mjere za razvoj istraživanja i inovacija, za zaposleno ili angažovano lice i za lice koje obavlja samostalnu djelatnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuju podsticajne mjere za razvoj istraživanja i inovacija; - lice koje ostvari dohodak po osnovu ličnih primanja ili samostalne djelatnosti od poslodavca koji nije registrovan u Crnoj Gori, na osnovu stečenog statusa digitalnog nomada u skladu sa zakonom kojim se uređuje boravak i rad stranaca. Poreski gubici

Gubici nastali iz poslovnih transakcija mogu se prenijeti na račun dobiti iz budućeg perioda, ali ne duže od pet godina. 3. Prihodi od imovine Prihodi

Prihodima od imovine smatraju se prihodi ostvareni od davanja u zakup pokretne i nepokretne imovine. Rashodi

Rashodima po osnovu imovine smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda, pod uslovom da su dokumentovani.

Ukoliko se rashodi iz stava 1 ovog člana ne dokumentuju, priznaju se standardni rashodi u visini 30% ostvarenih prihoda od imovine.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, kod iznajmljivanja soba, apartmana, kuća i stanova za odmor putnicima i turistima, standardni rashodi priznaju se u visini: - 50% ostvarenih prihoda ako je plaćena boravišna taksa; - 70% ostvarenih prihoda ako je zaključen ugovor o zakupu sa turističkom agencijom ili lokalnom turističkom organizacijom, i po tom osnovu ostvarena prosječna popunjenost kapaciteta od najmanje 60 dana na godišnjem nivou. Oporezivi prihod

Oporezivi prihod od imovine predstavlja razliku između prihoda iz člana 34 i rashoda iz člana 35 ovog zakona nastalih u istom poreskom periodu. 4. Prihodi od kapitala

Prihodom od kapitala smatraju se: 1) prihodi od kamata; 2) udjeli u dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu, udjelima ili akcijama; 3) prihodi od korišćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika kapitala za njihove privatne potrebe; 3a) prihodi fizičkih lica nastali raspodjelom preostale imovine (likvidacionog ostatka) u postupku likvidacije ili stečaja iznad vrijednosti uloženog kapitala; 4) dividende i udjeli u dobiti.

Prihodom od kapitala smatraju se i primanja po osnovu akcija i učešća u kapitalu članova uprave i zaposlenih u društvu kapitala, a koje dobiju ili kupe pod povlašćenim uslovima.

Kod utvrđivanja oporezivog dohotka od kapitala troškovi se ne priznaju.

Osnovicu za oporezivanje prihoda od kapitala čini bruto iznos prihoda iz st. 1 i 2 ovog člana.

Kapitalnim dobitkom smatra se prihod ostvaren prodajom, odnosno prenosom imovine i to nepokretnosti, udjela u pravnom licu i hartija od vrijednosti (u daljem tekstu: imovina).

Oporezivi prihod po osnovu kapitalnog dobitka predstavlja razliku između prodajne i nabavne cijene imovine iz stava 1 ovog člana.

Negativna razlika iz stava 2 ovog člana predstavlja kapitalni gubitak.

Nepokretnostima iz stava 1 ovog člana smatraju se: zemljište, zgrade, stambene i poslovne jedinice zgrada i drugi građevinski objekti.

Kapitalni dobitak od nepokretnosti je razlika između prodajne i nabavne cijene nepokretnosti.

Prodajnom cijenom nepokretnosti iz člana 37b ovog zakona smatra se ugovorena cijena, umanjena za dokumentovane troškove rekonstrukcije i troškove prodaje te nepokretnosti.

Ako je ugovorena cijena iz stava 1 ovog člana niža od tržišne, prodajnu cijenu utvrđuje nadležni poreski organ.

Kod razmjene nepokretnosti prodajnom cijenom smatra se tržišna cijena nepokretnosti koja se razmjenjuje.

Tržišna cijena nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti utvrđena u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje nepokretnosti.

Nabavnom cijenom nepokretnosti iz člana 37b ovog zakona smatra se cijena po kojoj je poreski obveznik stekao nepokretnost, odnosno cijena nepokretnosti koju je utvrdio poreski organ prilikom sticanja te nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na promet nepokretnosti.

Nabavnu cijenu nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio čini iznos troškova izgradnje te nepokretnosti.

Izuzetno od člana 5 tačka 6 ovog zakona, ako je poreski obveznik stekao nepokretnost po osnovu poklona ili nasledja, pod nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao tu nepokretnost.

Nabavna cijena nepokretnosti iz st. 1, 2 i 3 ovog člana usklađuje se godišnje sa rastom cijena na malo od dana sticanja do dana prodaje nepokretnosti, a prema podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Ako se nabavna cijena ne može utvrditi na način iz st. 1, 2 i 3 ovog člana nabavnu cijenu nepokretnosti predstavlja 80% od prodajne cijene.

Kapitalni dobitak od udjela u pravnom licu je razlika između prodajne i nabavne vrijednosti udjela.

Prodajna, odnosno nabavna vrijednost udjela je iznos odredjen u kupoprodajnom ugovoru.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, ako je prodajna vrijednost udjela u pravnom licu niža od tržišne, prodajnu vrijednost utvrđuje nadležni poreski organ u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak.

Izuzetno od stava 2 ovog člana, nabavna vrijednost udjela stečenog osnivanjem je iznos osnivačkog uloga i iznos povećanja osnivačkog uloga.

Hartije od vrijednosti iz člana 37a ovog zakona su akcije i druge vlasničke hartije od vrijednosti.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje se kotiraju na berzi smatra se dokumentovana cijena koju je obveznik stvarno platio.

Nabavnom cijenom hartija od vrijednosti koje se ne kotiraju na berzi smatra se dokumentovana cijena koju je poreski obveznik stvarno platio, a ako poreski obveznik ne dokumentuje stvarno plaćenu cijenu, pod nabavnom cijenom se smatra nominalna vrijednost hartija od vrijednosti.

Ako je poreski obveznik više puta kupovao hartije od vrijednosti istog emitenta, po različitim nabavnim cijenama, kod obračuna kapitalnog dobitka nabavna cijena se utvrđuje prema redosljedu sticanja hartija od vrijednosti, primjenom FIFO metoda.

Nabavnu vrijednost akcija koje se na ime dividende isplaćuju iz dobiti predstavlja vrijednost po kojoj je poreski obveznik stekao te akcije.

Kapitalni dobitak od prodaje, odnosno prenosa imovine ne oporezuje se, ako je: - nepokretnost služila poreskom obvezniku kao jedino i glavno mjesto stanovanja (prebivalište); - prenos imovine izvršen između bračnih drugova, odnosno životnih partnera i direktno je povezan sa brakom, životnim partnerstvom, razvodom, prestankom životnog partnerstva ili nasljeđem imovine; - prenos imovine izvršen poklonom srodnicima prvog nasljednog reda.

Kapitalni gubitak od otuđenja imovine može se odbiti od kapitalnog dobitka od otuđenja imovine koji je ostvaren u istom poreskom periodu. 5a. Prihodi od sportske djelatnosti Prihodi

Prihodima od sportske djelatnosti smatraju se prihodi profesionalnog sportiste, sportiste amatera, trenera, sportskog stručnjaka osposobljenog za rad u sportu, prihodi po osnovu transfera i naknade treneru i sportisti amateru, a koji nemaju karakter zarade u skladu sa propisima o radu i zakonom kojim se uređuje sport. Rashodi

Rashodima po osnovu sportske djelatnosti smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda, pod uslovom da su dokumentovani.

Ako se rashodi iz stava 1 ovog člana ne dokumentuju, priznaju se standardni rashodi u visini 30% ostvarenih prihoda od sportske djelatnosti, osim sportisti amateru kojem se standardni rashodi priznaju u visini 90% ostvarenih prihoda. Oporezivi prihod

Oporezivi prihod od sportske djelatnosti predstavlja razliku između prihoda iz člana 37i i rashoda iz člana 37j ovog zakona nastalih u istom poreskom periodu. 5b. Prihodi od autorskih i srodnih prava, patenta, žiga i prihodi samostalnog stručnjaka u kulturi Prihodi

Prihodima od autorskih prava smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu autorskog djela.

Autorskim djelom iz stava 1 ovog člana smatraju se naročito: 1) govorna djela (predavanja, govori, besjede); 2) pisana djela (romani, poezija, članci, priručnici, studije, monografije, računarski programi); 3) muzička djela, sa riječima ili bez riječi; 4) dramska, dramsko-muzička, koreografska, lutkarska i pantomimska djela; 5) fotografska djela i djela stvorena u procesu sličnom fotografiji; 6) audiovizuelna djela; 7) djela likovne umjetnosti (crteži, grafike, slike, skulpture); 8) djela arhitekture (skice, planovi, izgrađeni objekti sa područja arhitekture, urbanističkog planiranja i pejzažne arhitekture); 9) djela primijenjene umjetnosti i industrijskog dizajna; 10) kartografska djela (turističke karte, auto karte, topografske karte, tematske karte); 11) prezentacije naučne, nastavne ili tehničke prirode (tehnički crteži, planovi, standardi, ekspertska vještačenja, trodimenzionalne prezentacije).

Prihodima od srodnih prava smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu: 1) prava interpretatora; 2) prava proizvođača fonograma; 3) prava filmskih producenata; 4) prava izdavača.

Prihodima od patenta i žiga smatra se naknada koju obveznik ostvari po osnovu prihoda od: 1) pronalaska patenata; i 2) prenosa žiga.

Prihodima koje ostvari samostalni stručnjak u kulturi smatraju se prihodi po osnovu obavljanja naučnoistraživačkih, teorijsko-kritičkih, edukativnih, producentskih, umjetničko-saradničkih, specijalističko-tehničkih i organizatorskih poslova u oblasti kulture. Rashodi Član 37lj

Rashodima po djelatnosti iz člana 37l ovog zakona, smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda, pod uslovom da su dokumentovani.

Ako se rashodi iz stava 1 ovog člana ne dokumentuju, priznaju se standardni rashodi u visini: 1) 60% ostvarenih prihoda po osnovu naknade za prava koja obveznik ostvari po osnovu autorskog djela likovne djelatnosti; 2) 50% ostvarenih prihoda po osnovu naknade za prava koja obveznik ostvari po osnovu autorskog djela područja arhitekture, urbanističkog planiranja i pejzažne arhitekture; 3) 30% ostvarenih prihoda po osnovu naknade za prava interpretatora; 4) 30% ostvarenih prihoda na ostale naknade ostvarene po osnovu autorskih i srodnih prava, prava patenta i žiga i prihodi samostalnih stručnjaka u kulturi. Oporezivi prihod

Oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava, prihoda ostvarenih od patenta i žiga i prihodi od samostalnog stručnjaka u kulturi predstavlja razliku između prihoda iz člana 37l i rashoda iz člana 37lj ovog zakona nastalih u istom poreskom periodu. 5c. Prihod od drugih primanja Prihodi

Drugim primanjima iz člana 12 stav 2 tačka 8 ovog zakona smatraju se: 1) nagrade, novčane pomoći, naknade troškova i štete i davanje fizičkim licima koja nijesu zaposlena kod isplatioca prihoda; 2) primanja fizičkih lica iznad iznosa određenog članom 5a ovog zakona; 3) primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, odnosno lokalne uprave, ako ta lica nijesu zaposlena kod isplatioca; 4) primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništava i odbora koje imaju ta tijela, ako ta lica nijesu zaposlena kod isplatioca; 5) primanja stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda; 6) otpremnine kod sporazumnog raskida radnog odnosa; 7) prihodi kod posredovanja pri prodaji proizvoda; 8) svi ostali prihodi koji nijesu oporezovani ili nijesu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni od plaćanja poreza po ovom osnovu.

Primanja iz stava 1 tačka 1 ovog člana ne predstavljaju obavezu protivusluge i nijesu oporezovani po drugom osnovu. 5d. Prihodi ostvareni preko interneta i video igara ( gaming ) Prihodi

Prihodima preko interneta smatraju se prihodi koje fizičko lice ostvari od obavljanja djelatnosti preko interneta, ako nijesu oporezovani po drugom osnovu. Prihodima ostvarenim od video igara ( gaming ) smatraju se prihodi koje fizičko lice ostvari od takmičenja i drugih prihoda od video-igara, a koji ne predstavljaju zaradu u skladu sa propisima o radu.

Rashodi po osnovu obavljanja djelatnosti preko interneta priznaju se u visini 15% ostvarenih prihoda preko interneta. Rashodima po osnovu video-igara ( gaming ) smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda, pod uslovom da su dokumentovani. Ako se rashodi iz stava 2 ovog člana ne dokumentuju, priznaju se standardni rashodi u visini od 20% ostvarenih prihoda od video igara ( gaming ).

Oporezivi prihod ostvaren preko interneta predstavlja razliku između prihoda iz člana 37o stav 1 i rashoda iz člana 37p stav 1 ovog zakona nastalih u istom poreskom periodu. Oporezivi prihod ostvaren od video igara ( gaming ) predstavlja razliku između prihoda iz člana 37o stav 2 i rashoda iz člana 37p stav 2, odnosno stav 3 ovog zakona nastalih u istom poreskom periodu. 5e. Prihodi ostvareni od igara na sreću

Prihodom od igara na sreću smatra se svaki dobitak od igara na sreću koji je ostvaren u skladu sa zakonom kojim se uređuju igre na sreću. Dobitkom od igara na sreću iz stava 1 ovog člana smatra se iznos pojedinačne isplate dobitka umanjen za iznos pojedinačne uplate na osnovu koje je ostvaren dobitak. Porez na dobitke od igara na sreću ne plaća se na pojedinačno ostvaren iznos iz stava 2 ovog člana do iznosa od 300,00 eura. 6. - potpoglavlje brisano - Član 37i (stari) - brisan 5. - Naslov brisan Član 38 - brisan Članovi 39 do 41 - brisani IV OBRAČUNAVANjE I PLAĆANjE POREZA NA DOHODAK 1. Obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak po poreskoj prijavi

Porez na dohodak obračunava se godišnje. (1a) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u slučaju prestanka obavljanja samostalne djelatnosti porez na dohodak obračunava se za period godine u kojem je poreski obveznik obavljao samostalnu djelatnost.

Poreski obveznik sam obračunava porez na dohodak u poreskoj prijavi.

Porez na dohodak obračunava se po stopama iz člana 10 stav 1 tačka 2 i člana 10a ovog zakona.

Porez na dohodak utvrđuje se prema poreskoj osnovici iz člana 8 ovog zakona, s tim što se od ukupno obračunatog poreza odbija iznos poreza plaćenog u vidu akontacija po svim izvorima prihoda.

Porez na dohodak plaća se istovremeno sa podnošenjem poreske prijave.

Ako je poreski obveznik tokom godine, u obliku akontacije, platio više poreza nego što je dužan po poreskoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u akontaciju za naredni poreski period. Poreska prijava

Poreski obveznik poreza na dohodak dužan je da, po isteku poreskog perioda, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu.

Poreska prijava podnosi se do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu. (2a) Izuzetno od stava 2 ovog člana, poreski obveznik koji tokom godine prestane da obavlja samostalnu djelatnost dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 30 dana od dana brisanja iz registra.

Oblik i sadržinu poreske prijave propisuje ministarstvo nadležno za poslove finansija.

Poresku prijavu dužan je da podnese rezident koji ostvari dohodak: 1) od samostalne djelatnosti, i to od: - osnovne djelatnosti, - povremene samostalne djelatnosti koja nije predmet poreza po odbitku; 2) od imovine; 3) od kapitalnih dobitaka; 4) iz inostranstva; 5) po osnovu ličnih primanja ostvarenih kod dva ili više poslodavaca, odnosno isplatilaca primanja, a čiji je ukupan mjesečni bruto iznos iznad 700 €, prema stopama iz člana 10 stav 1 ovog zakona; 6) od sportske djelatnosti; 7) od autorskih i srodnih prava, patenta, žiga i prihoda samostalnog stručnjaka u kulturi; 8) od obavljanja djelatnosti preko interneta i od video igara ( gaming ).

Poreski obveznik koji iznajmljuje sobe, apartmane, kuće i stanove za odmor putnicima i turistima, a posjeduje odobrenje za rad izdato od nadležnog organa podnosi poresku prijavu bez obzira da li je u poreskom periodu ostvario prihode.

Nerezident podnosi poresku prijavu za prihode ostvarene u Crnoj Gori za koje nije predviđeno plaćanje poreza po odbitku. (6a) Podaci o kapitalnom dobitku koji je poreski obveznik evidentirao u poslovnim knjigama iskazuju se u poreskom bilansu i ne podliježu podnošenju posebne poreske prijave. (6b) Nadležni poreski organ će po službenoj dužnosti podnijeti poresku prijavu u ime poreskog obveznika koji prijavu ne podnese u roku predviđenim zakonom.

Poreska prijava se podnosi u jednom primjerku neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Poresku obavezu za poreske obveznike iz člana 43 stav 4 tačka 5 ovog zakona nadležni poreski organ utvrđuje na osnovu podataka iz poreske prijave i podataka iz službene evidencije.

Poreska obaveza iz stava 1 ovog člana utvrđuje se rješenjem.

Rješenje iz stava 2 ovog člana nadležni poreski organ donosi u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave. 2. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

Rezidentnom poreskom obvezniku koji ostvari dohodak izvan Crne Gore i koji plaća porez na dohodak drugoj državi odobrava se poreski kredit u visini poreza na dohodak plaćenog u toj državi.

Poreski kredit iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dohodak ostvaren u drugoj državi.

Sporazum o otklanjanju dvostrukog oporezivanja ima pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog zakona.

Oblik, sadržinu i postupak izdavanja potvrde o rezidentnosti, u poreske svrhe, propisuje ministarstvo nadležno za finansije. 3. Plaćanje poreza na lična primanja

Porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja.

Porez na lična primanja se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate primanja, prema propisima koji važe na dan isplate.

Akontacija poreza na lična primanja obračunava se od poreske osnovice, koju čini iznos bruto ličnih primanja ostvarenih u određenom obračunskom periodu.

Akontacija poreza na lična primanja obračunava se po stopi iz člana 10 ovog zakon na poresku osnovicu iz stava 3 ovog člana.

Nerezidentna organizacija koja ne uživa diplomatski imunitet, a ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu u Crnoj Gori dužna je da obračunava porez na lična primanja koja isplaćuje svojim zaposlenima u skladu sa odredbama st. 1 do 3 ovog člana i plaća ga istovremeno sa isplatom ličnih primanja.

Rezidentni poreski obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, u kancelariji ili organizaciji koja na teritoriji Crne Gore uživa diplomatski imunitet dužan je da sam obračuna porez na ta primanja, na način utvrđen u st. 1 do 3 ovog člana i uplati ga u roku od pet dana od dana njihovog primanja.

Rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja iz druge države sam obračunava porez na taj dohodak, na način utvrđen u st. 1 do 3 ovog člana i plaća ga u roku od pet dana od dana njihovog prijema.

Porez na penzije državnih i javnih funkcionera obračunava, obustavlja i uplaćuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore, prilikom isplate penzija.

Podatke o isplaćenim ličnim primanjima po osnovu zarada i obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak na ta lična primanja poslodavac dostavlja zaposlenom do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu.

Prodavac je dužan da nadležnom poreskom organu dostavlja izvještaje i druge evidencije koje su bitne za obračun poreza na lična primanja, čiji sadržaj i rokove podnošenja propisuje ministar nadležan za finansije.

Poslodavac je dužan da nadležnom poreskom organu dostavi izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima do 15. u tekućem za prethodni mjesec, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvještavanje poreskog organa.

Obaveza iz stava 2 ovog člana odnosi se i na lica iz člana 46 st. 5 i 6 ovog zakona.

Podatke o isplaćenim ostalim ličnim primanjima iz člana 14 ovog zakona, obustavljenom i uplaćenom porezu na dohodak isplatilac primanja (prihoda) dostavlja primaocu prihoda do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. 4. Akontaciono plaćanje poreza na prihode od samostalne djelatnosti

Poreski obveznik, tokom godine, porez na prihod od samostalne djelatnosti plaća u vidu mjesečnih akontacija, čiju visinu određuje na osnovu visine poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz poreske prijave za prethodnu godinu.

Akontacija iz stava 1 ovog člana plaća se do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, u visini 1/12 poreske obaveze za prethodnu godinu.

Akontacija plaćenog poreza iz stava 2 ovog člana smatra se kreditom u odnosu na obavezu po poreskoj prijavi.

Poreski obveznik koji u toku godine otpočne sa obavljanjem djelatnosti, akontaciju poreza na prihod od samostalne djelatnosti određuje na osnovu procjene ostvarenja prihoda za tu godinu , o čemu obavještava nadležni poreski organ u roku od 15 dana od dana registracije.

Porez na prihode ostvarene od povremene samostalne djelatnosti koji: - je predmet poreza po odbitku iz člana 16 stav 4 ovog zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 ovog zakona. - nije predmet poreza po odbitku iz člana 16 stav 4 ovog zakona obračunava i plaća porez na dohodak fizičkih lica istovremeno sa podnošenjem poreske prijave, po stopi od 15% na osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 ovog zakona. Paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti

Obvezniku poreza na prihode od samostalne djelatnosti, čiji je ukupan promet u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno čiji je planirani promet kada počinje da obavlja djelatnosti manji od 30.000 eura, može se, na njegov zahtjev, priznati da porez plaća u godišnjem paušalnom iznosu.

Bliže kriterijume za određivanje visine poreza iz stava 1 ovog člana i poresku skalu za plaćanje poreza propisuje ministarstvo nadležno za finansije.

Porez iz stava 1 ovog člana plaća se mjesečno, do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, u visini 1/12 poreske obaveze utvrđene poreskom skalom iz stava 2 ovog člana.

Zahtjev iz stava 1 ovog člana podnosi se do kraja januara u godini za koju se porez obračunava, a u slučaju otpočinjanja sa obavljanjem djelatnosti u toku godine zahtjev se podnosi u roku od pet dana od dana registracije za obavljanje djelatnosti.

Obveznici iz stava 1 ovog člana dužni su da vode poslovne knjige o ostvarenom prometu.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, obvezniku koji obavlja djelatnost: advokatsku, notarsku, revizorsku, računovodstvenu, zdravstvenu, konsultantsku, projektantsku, geometra, javnog izvršitelja, drugih profesionalnih i intelektualnih zanimanja, frizersku, bilijar klubova, zabavnih igara, trgovine na malo i veliko, ugostiteljstva, hotelijerstva, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama, ne može se priznati pravo da porez plaća u godišnjem paušalnom iznosu.

Poreski obveznik koji je registrovan za porez na dodatu vrijednost ne može porez na dohodak fizičkih lica plaćati u paušalnom iznosu.

Akontaciju poreza na prihode od imovine tokom godine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda (pravno lice ili preduzetnik), pri svakoj naplati prihoda i istovremeno s naplatom, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod iz člana 36 ovog zakona.

Kod neposrednog ostvarivanja prihoda od imovine porez na dohodak plaća se prilikom podnošenja godišnje poreske prijave. 5. Plaćanje poreza na prihode od kapitala

Isplatilac prihoda od kapitala dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez na prihod od kapitala istovremeno sa isplatom prihoda , odnosno upisa u nadležni registar.

Porez na prihode od kapitala obračunava se po stopi od 15%. 6. Plaćanje poreza na kapitalne dobitke

Porez na kapitalne dobitke obračunava se godišnje po stopi od 15% i plaća se istovremeno sa podnošenjem godišnje poreske prijave. 6a. Plaćanje poreza na prihode od sportske djelatnosti

Akontaciju poreza na prihode od sportske djelatnosti koji su ostvareni u Crnoj Gori tokom godine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda, pri svakoj isplati prihoda i istovremeno sa isplatom, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod iz člana 37k ovog zakona.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, porez na prihode od sportske djelatnosti koji su ostvareni van Crne Gore obračunava se godišnje po stopi od 15% i plaća se istovremeno sa podnošenjem godišnje poreske prijave. 6b. Plaćanje poreza na prihode od autorskih i srodnih prava, patenta i žiga i prihoda samostalnih stručnjaka u kulturi

Akontaciju poreza na prihode od autorskih i srodnih prava, patenta i žiga i prihode samostalnih stručnjaka u kulturi koji su ostvareni u Crnoj Gori tokom godine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati prihoda i istovremeno sa isplatom, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod iz člana 37m ovog zakona.

Izuzetno od stava 1 ovog člana porez na prihode od autorskih i srodnih prava, patenta i žiga i prihode samostalnih stručnjaka u kulturi koji su ostvareni van Crne Gore obračunava se godišnje po stopi od 15% i plaća se istovremeno sa podnošenjem godišnje poreske prijave. 6c. Plaćanje poreza na prihode od drugih primanja

Isplatilac prihoda od drugih primanja dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez na prihod od drugih primanja istovremeno sa isplatom prihoda, primjenom stope od 15%, na prihod iz člana 37n ovog zakona. 6d. Plaćanje poreza na prihode ostvarene preko interneta i od video-igara ( gaming )

Porez na prihode ostvarene preko interneta i od video-igara ( gaming ) obračunava se po stopi od 15% i plaća se istovremeno sa podnošenjem godišnje poreske prijave. 6e. Plaćanje poreza na prihode od igara na sreću

Porez na prihode ostvarene od igara na sreću obračunava i obustavlja priređivač igara na sreću pri svakom dobitku i uplaćuje se istovremeno sa isplatom dobitka. Porez na dobitke od igara na sreću plaća se po stopi od 15%.

- brisan 7. Propisi za sprovođenje ovog zakona

Bliže propise za primjenu ovog zakona donijeće ministarstvo nadležno za finansije. 8. Shodna primjena drugih propisa

Na odnose koji nijesu posebno uređeni ovim zakonom (žalbeni postupak, postupak prinudne naplate, kamate i dr.) shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuje poreski postupak. IVa. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom od 2.000 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) kao isplatilac prihoda na koje se plaća porez na dohodak, porez na prihode ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati prilikom svake isplate prihoda (čl. 46, 46a, 49a, 50, 50b, 50c i 50d); 2) kao poslodavac, odnosno isplatilac ličnih primanja poreskom organu i zaposlenom u propisanom roku ne dostavi podatke o isplaćenim ličnim primanjima zaposlenih, obustavljenom i uplaćenom porezu na ta lična primanja ili izvještaje i druge evidencije koje su bitne za obračun poreza na lična primanja (član 47 st. 1 i 2); 2a) kao poslodavac ne dostavi nadležnom poreskom organu u propisanom roku izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima (član 47 stav 3 i član 60i); 2b) kao isplatilac dobitaka od igara na sreću porez na prihode ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati u propisanom roku (član 50f),

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, državnom organu, organu državne uprave, odnosno organu lokalne samouprave i lokalne uprave, novčanom kaznom od 500 eura do 1.000 eura.

Novčanom kaznom od 1.000 eura do 6.000 eura kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako: 1) nadležnom poreskom organu do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu ne podnese poresku prijavu, netačno obračuna ili ne uplati porez istovremeno sa podnošenjem poreske prijave (član 42, član 43 st. 1 i 2 i član 60h); 2) akontaciju poreza na prihode od samostalne djelatnosti ne plati u propisanom roku (član 48); 3) poresku obavezu utvrđenu u paušalnom iznosu ne plati u propisanom roku (član 49 st. 3 i 7); 4) ne vodi poslovne knjige o ostvarenom prometu (član 49 stav 5).

Za prekršaj iz stava 3 ovog člana preduzetniku se, uz novčanu kaznu, može izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, u trajanju od jednog do tri mjeseca.

Za prekršaj iz člana 53a stav 3 tačka 4 ovog zakona fizičkom licu izriče se kazna prekršajnim nalogom u iznosu od 200 eura.

Novčanom kaznom od 500 eura do 2.000 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako: 1) nadležnom poreskom organu, do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu, ne podnese poresku prijavu za porez na dohodak, netačno obračuna ili ne uplati porez istovremeno sa podnošenjem poreske prijave (član 42 i član 43 st. 1, 2 i 2a); 2) kao rezidentni poreski obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, u kancelariji ili organizaciji koja na teritoriji Crne Gore uživa diplomatski imunitet i rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja iz druge države ne obračuna i ne uplati porez u predviđenom roku (član 46 st. 5 i 6); 3) ne obračuna, netačno obračuna, ne obustavi ili ne uplati porez na prihod, prilikom svake naplate i istovremeno s naplatom prihoda (član 49a). V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Poreski obveznici koji su stekli pravo na korišćenje poreskih olakšica i oslobođenja po odredbama Zakona o porezu na dohodak građana ("Službeni list RCG", br. 30/93, 3/94, 13/94, 42/94, 13/96 i 45/98) nastaviće sa njihovim korišćenjem do njihovog isteka.

Primanja po osnovu naknade zbog nezaposlenosti, naknade po osnovu otpremnine kod odlaska u penziju, odnosno kod otpuštanja sa posla, do najnižeg iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom, odnosno propisom Vlade, ne oporezuju se do 1. januara 2005. godine.

Olakšica za izdržavana lica iz člana 9 ovog zakona primjenjuje se od 1. januara 2007. godine.

Izuzetno od člana 40 stava 1 ovog zakona, nabavnu cijenu nepokretnosti koje je obveznik stekao prije 1. januara 2003. godine čini vrijednost te nepokretnosti, a koja se koristi kao poreska osnovica za plaćanje poreza na nepokretnosti utvrđena na dan 1. januara 2003. godine.

Porez na kapitalne dobitke od hartija od vrijednosti ne plaća se do 1. januara 2005. godine.

Porez na kapitalne dobitke plaća se od 1. januara 2011. godine.

Oporezivanje prihoda od poljoprivrede i šumarstva i prihoda od samostalne djelatnosti, prema paušalno određenom neto prihodu (paušalci) za 2002. godinu, vršiće se prema Zakonu o porezu na dohodak građana ("Službeni list RCG" br. 30/93, 3/94, 13/94, 42/94, 13/96 i 45/98).

Izuzetno od člana 14 ovog zakona, do 2003. godine, na lična primanja ostvarena po osnovu naknade za ishranu u toku rada, zimnicu i regres za korišćenje godišnjeg odmora, koje se isplaćuju zaposlenim čije se plate obezbjeđuju iz budžeta Republike, ne oporezuju se.

Poreski obveznici koji su ostvarili pravo na poresko oslobođenje za obavljanje proizvodne djelatnosti u nedovoljno razvijenim opštinama do dana stupanja na snagu ovog zakona nastaviće sa njegovim korišćenjem u skladu sa ovim zakonom.

Odredba člana 43 stav 4 tačka 5 ovog zakona primjenjuje se na lična primanja koja rezident ostvaruje u periodu od 8. februara 2013. godine do 31. decembra 2019. godine.

Odredbe člana 10 stav 2 i člana 46 stav 5 ovog zakona primjenjivaće se do 31. decembra 2019. godine.

Poreski obveznik koji je tokom 2013. godine plaćao porez u paušalnom iznosu i koji obavlja djelatnost za koju se, u skladu sa članom 49 stav 8 ovog zakona, ne priznaje pravo plaćanja poreza u godišnjem paušalnom iznosu, dužan je da do 15. januara 2014. godine, nadležnom poreskom organu podnese procjenu ostvarenja prihoda za 2014. godinu, radi obračuna i plaćanja mjesečnih akontacija poreza na prihode od samostalne djelatnosti za tu godinu.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi član 136 Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su propisane novčane kazne za prekršaje ("Službeni list CG" broj 40/11).

Podzakonski akt iz člana 32c stav 5 ovog zakona donijeće se u roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odredba člana 32c ovog zakona primjenjivaće se do 31. decembra 2023. godine, a pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica, u skladu sa ovim članom, poslodavac može ostvariti od 1. januara 2021. godine.

Poreski obveznik koji do dana stupanja na snagu ovog zakona, nije podnio poresku prijavu u roku iz člana 43 stav 2 ovog zakona, dužan je da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, nadležnom poreskom organu podnese poresku prijavu obračunatu prema poreskim stopama koje su važile na dan obaveze podnošenja te prijave.

Poslodavac koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije dostavio u propisanom roku izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima, dužan je da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona nadležnom poreskom organu dostavi izvještaj po poreskim stopama koje su važile u mjesecu na koji se izvještaj odnosi.

Nadležni poreski organ je dužan da, za period od 1. januara 2018. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak u skladu sa članom 37e stav 3 ovog zakona.

Isplatilac primanja koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije obračunao, obustavio i uplatio porez na dohodak iz člana 14 stav 3 tačka 1 ovog zakona, a koja se isplaćuju po okončanju postupka mirnog rješavanja radnih sporova, prema odluci suda, odnosno sudskog poravnanja, u skladu sa zakonom, dužan je da porez na ta primanja obračuna, obustavi i uplati prilikom isplate tih primanja, po stopi koja je važila na dan kad je to primanje trebalo da bude uplaćeno.

Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak građana ("Službeni list RCG" br. 30/93, 3/94, 13/94, 42/94, 13/96 i 45/98).

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. jula 2002. godine.