Закон об обязательственных отношениях — полный текст

čl. 1

Sadržaj zakona

Ovim zakonom uređuju se obligacioni odnosi koji nastaju iz ugovora, prouzrokovanja štete, sticanja bez osnova, poslovodstva bez naloga, jednostrane izjave volje i drugih zakonom utvrđenih činjenica. Strane u obligacionim odnosima

čl. 2

Strane u obligacionim odnosima

st. 1

Strane u obligacionim odnosima mogu biti fizička i pravna lica.

st. 2

Strane u obligacionim odnosima su ravnopravne. Sloboda uređivanja obligacionih odnosa

čl. 3

Свобода договора (свобода определения обязательственных отношений)

Sloboda uređivanja obligacionih odnosa

st. 1

Strane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa i morala društva, da svoje odnose urede po svojoj volji.

перевод

Стороны обязательственных отношений свободны — в пределах императивных норм и общественной морали — определять свои отношения по своей воле.

Связанные Q&A: Какие принципы регулируют договоры в Черногории?

čl. 4

Добросовестность и честность

Savjesnost i poštenje

st. 1

U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa strane su dužne da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja.

перевод

При установлении обязательственных отношений и реализации прав и обязанностей из этих отношений стороны обязаны соблюдать принцип добросовестности и честности.

st. 2

Načelo savjesnosti i poštenja strane ne mogu isključiti ili ograničiti.

перевод

Принцип добросовестности и честности стороны не могут исключить или ограничить.

Связанные Q&A: Какие принципы регулируют договоры в Черногории?

čl. 5

Dužnost saradnje

Strane u obligacionim odnosima dužne su da sara đuju radi potpunog i urednog izvršenja obaveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. Zabrana zloupotrebe prava

čl. 6

Zabrana zloupotrebe prava

Zabranjeno je vršenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonom ustanovljeno ili priznato. Zabrana stvaranja i iskorišćavanja monopolskog položaja Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 2

čl. 7

Nespa computers doo, Podgorica 2

U zasnivanju obligacionih odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga stvara ili iskorišćava monopolski položaj na tržištu. Načelo jednake vrijednosti davanja

čl. 8

Načelo jednake vrijednosti davanja

st. 1

U zasnivanju i ispunjenju dvostrano obaveznih ugovora strane se pridržavaju na čela jednake vrijednosti uzajamnih davanja.

st. 2

Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje tog načela povlači pravne posljedice. Zabrana prouzrokovanja štete

čl. 9

Zabrana prouzrokovanja štete

Svako je dužan da se uzdrži od postupka kojim se može drugom prouzrokovati šteta. Dužnost ispunjenja obaveza

čl. 10

Dužnost ispunjenja obaveza

st. 1

Strane u obligacionom odnosu dužne su da izvrše svoju obavezu i odgovorne su za njeno ispunjenje.

st. 2

Obaveza se može ugasiti samo saglasnošću volja strana u obligacionom odnosu ili na osnovu zakona. Dužna pažnja

čl. 11

Dužna pažnja

st. 1

Strane u obligacionom odnosu dužne su da u izvršavanju svojih obaveza postupaju sa pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obligacionih odnosa (pažnja dobrog doma ćina, odnosno pažnja dobrog privrednika).

st. 2

Strane u obligacionom odnosu dužne su da u izvršavanju obaveza iz svoje profesionalne djelatnosti postupaju sa povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).

st. 3

Strane u obligacionom odnosu dužne su da se u ostv arivanju svog prava uzdržavaju od postupka kojim bi se otežalo izvršenje obaveze druge strane. Rješavanje sporova na miran način

čl. 12

Rješavanje sporova na miran način

Strane u obligacionom odnosu nastojaće da sporove rješavaju usaglašavanjem, posredovanjem ili na drugi miran način. Dispozitivni karakter odredaba zakona

čl. 13

Dispozitivni karakter odredaba zakona

Strane mogu svoj obligacioni odnos urediti drukčije nego što je ovim zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizlazi što drugo. Primjena dobrih poslovnih običaja

čl. 14

Primjena dobrih poslovnih običaja

st. 1

Strane u obligacionim odnosima dužne su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim običajima i praksom koju su međusobno razvili.

st. 2

čl. 20

Obavezno zaključenje i obavezna sadržina ugovora

st. 1

Ako je neko po zakonu obavezan da zaključi ugovor, zainteresovano lice može zahtijevati da se takav ugovor bez odlaganja zaključi.

st. 2

Odredbe propisa kojima se, djelimi čno ili u cjelini, odre đuje sadržina ugovora sastavni su djelovi tih ugovora, upotpunjavaju ih ili stupaju na mjesto ugovornih odredaba koje nijesu u saglasnosti sa njima. Izjava volje

čl. 21

Izjava volje

st. 1

Volja za zaključenje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znacima ili drugim ponašanjem iz koga se sa sigurnošću može zaključiti o njenom postojanju.

st. 2

Izjava volje mora da bude učinjena slobodno i ozbiljno. Dozvola i odobrenje

čl. 22

Dozvola i odobrenje

st. 1

Kad je za zaklju čenje ugovora potrebna saglasnost tre ćeg lica, ova saglasnost može biti data prije zaklju čenja ugovora, kao dozvola, ili poslije njegovog zaključenja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano što drugo.

st. 2

Dozvola, odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za ugovore za čije se zaključenje daju. Pregovori

čl. 23

Pregovori

st. 1

Pregovori koji prethode zaključenju ugovora ne obavezuju i svaka ih strana može prekinuti kad god hoće.

st. 2

Strana koja je vodila pregovore bez namjere da zaključi ugovor odgovara za štetu nastalu vođenjem pregovora.

st. 3

Strana koja je vodila pregovore u namjeri da zaključi ugovor, pa odustane od te namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani prouzrokuje štetu, odgovara za štetu.

st. 4

Ako se druk čije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje troškove oko priprema za zaklju čenje ugovora, a zajedničke troškove snose na jednake djelove.

st. 1

Ponuda u kojoj je određen rok za njeno prihvatanje obavezuje ponudioca do isteka tog roka.

st. 2

Ako je ponudilac u pismu ili telegramu odredio rok za prihvatanje, smatraće se da je taj rok počeo teći od datuma označenog u pismu, odnosno od dana kad je telegram predat pošti.

st. 3

U slučaju da pismo nije datirano, rok za prihvatanje ponude teče od dana kad je pismo predato pošti.

st. 4

Ponuda u činjena odsutnom licu, u kojoj nije odre đen rok za prihvatanje, vezuje ponudioca za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponu đenom, da je ovaj razmotri, o njoj odlu či i da odgovor o prihvatanju stigne ponudiocu. Forma ponude

čl. 31

Forma ponude

st. 1

Ponuda ugovora za čije zaključenje zakon zahtijeva posebnu formu obavezuje ponudioca samo ako je učinjena u toj formi.

st. 2

Propisi o formi važe i za prihvatanje ponude. Ponuda neovlašćenog lica

st. 1

Ako ponuđeni izjavi da prihvata ponudu i istovremeno predloži da se ona u nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane učinio drugu ponudu svom ranijem ponudiocu.

st. 2

Odgovor na ponudu, kojom se ponuda prihvata, ali sa dopunama ili izmjenama koje je bitnije ne mijenjaju, znači prihvatanje, osim ako ponudilac odmah ne prigovori.

st. 3

Ako tako ne postupi, ugovor će se zaklju čiti u skladu sa sadržinom izmjena koje su navedene u izjavi o prihvatanju.

st. 4

Smatra se da se bitno mijenja ponuda kad se dopune ili izmjene odnose na cijenu, pla ćanje, kvalitet ili količinu robe, mjesto i vrijeme isporuke, obim odgovornosti jedne strane u odnosu na drugu. Ćutanje ponuđenog

čl. 37

Ćutanje ponuđenog

st. 1

Ćutanje ponuđenog ne znači prihvatanje ponude.

st. 2

Nema dejstva odredba u ponudi da će se ćutanje ponuđenog ili neko drugo njegovo propuštanje smatrati kao prihvatanje (ako ne odbije ponudu u odre đenom roku, ili ako poslatu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u određenom roku i sl.).

st. 3

Kad je ponuđeni u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio.

st. 4

Lice koje se ponudilo drugom da izvršava njegove naloge za obavljanje odre đenih poslova, kao i lice u čiju poslovnu djelatnost spada vršenje takvih naloga, dužno je da izvrši dobijeni nalog ako ga nije odmah odbilo.

st. 5

Ako u slu čaju iz stava 4 ovog člana ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra se da je ugovor zaklju čen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuđenom. Zadocnjelo prihvatanje i zadocnjelo dostavljanje izjave o prihvatanju

čl. 38

Zadocnjelo prihvatanje i zadocnjelo dostavljanje izjave o prihvatanju

st. 1

Prihvatanje ponude izvršeno sa zadocnjenjem smatra se kao nova ponuda od strane ponuđenog.

st. 2

Ako je izjava o prihvatanju, koja je učinjena blagovremeno, stigla ponudiocu poslije isteka roka za prihvatanje, a ponudilac je znao ili je mogao znati da je izjava otposlata blagovremeno, ugovor je zaključen.

st. 3

Ugovor nije zaključen ako ponudilac odmah, a najkasnije prvog idućeg radnog dana po prijemu izjave, ili i prije prijema izjave, a po isteku roka za prihvatanje ponude, izvijesti ponu đenog da se zbog zakašnjenja ne s matra vezan svojom ponudom. Smrt ili nesposobnost jedne strane

čl. 39

Smrt ili nesposobnost jedne strane

Ponuda ne gubi dejstvo ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije njenog prihvatanja, izuzev ako suprotno proizilazi iz namjere strana, običaja ili prirode posla. Predugovor

čl. 40

Predugovor

st. 1

Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obaveza da se docnije zaključi drugi, glavni ugovor.

st. 2

Propisi o formi glavnog ugovora važe i za predugovor, ako je propisana forma uslov punovažnosti ugovora.

st. 3

Predugovor obavezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora.

st. 4

Na zahtjev zainteresovane strane sud će naložiti drugoj strani koja odbija da pristupi zaključenju glavnog ugovora da to uradi u roku koji će joj odrediti.

st. 5

Zaključenje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo zaključenje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude zaključen. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 7

st. 6

Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od njegovog zaključenja toliko izmijenile da ne bi bio ni zaključen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. II. PREDMET Sadržaj predmeta ugovorne obaveze

čl. 41

Sadržaj predmeta ugovorne obaveze

st. 1

Ugovorna obaveza može se sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju ili trpljenju.

st. 2

Ugovorna obaveza mora biti moguća, dopuštena i određena, odnosno odrediva. Ništavost ugovora zbog predmeta

čl. 42

Ništavost ugovora zbog predmeta

Kad je predmet obaveze nemoguć, nedopušten, neodređen ili neodrediv, ugovor je ništav. Naknadna mogućnost

čl. 43

Naknadna mogućnost

Ugovor zaključen pod odložnim uslovom ili rokom punovažan je ako je predmet obaveze koji je u po četku bio nemoguć postao moguć prije ostvarenja uslova ili isteka roka. Nedopuštenost predmeta obaveze

čl. 44

Nedopuštenost predmeta obaveze

Predmet obaveze je nedopušten ako je suprotan prinudnim propisima ili moralu društva. Odredivost predmeta obaveze

čl. 45

Odredivost predmeta obaveze

st. 1

Predmet obaveze je odrediv ako ugovor sadrži podatke pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećem licu da ga odredi.

st. 2

Ako to treće lice neće ili ne može da odredi predmet obaveze, ugovor je ništav. III. OSNOV Dopušten osnov

čl. 46

Dopušten osnov

st. 1

Svaka ugovorna obaveza mora imati dopušten osnov.

st. 2

st. 1

Saugovara č poslovno nesposobnog lica koji je zaklju čio ugovor sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika može pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni da li odobrava taj ugovor.

st. 2

Ako se zakonski zastupnik ne izjasni u roku od 30 dana od dostavljanja poziva da ugovor odobrava, smatraće se da je odbio da da odobrenje. Kad ugovornik stekne poslovnu sposobnost poslije zaključenja ugovora

čl. 52

Kad ugovornik stekne poslovnu sposobnost poslije zaključenja ugovora

Poslovno sposobno lice može zahtijevati da se poništi ugovor koji je bez potrebnog odobren ja zaklju čilo za vrijeme svoje ograničene poslovne sposobnosti samo ako je tužbu podnijelo u roku od tri mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. V. MANE VOLJE Prijetnja i prinuda

čl. 53

Prijetnja i prinuda

st. 1

Ako je ugovorna strana ili neko treći nedopuštenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane koja je zbog toga zaključila ugovor, druga strana može tražiti da se ugovor poništi.

st. 2

Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnoš ću ugrožen život, tijelo ili drugo značajno dobro ugovorne strane ili trećeg lica.

st. 3

Ništav je ugovor zaključen upotrebom sile prema drugoj ugovornoj strani. Bitna zabluda

čl. 54

Bitna zabluda

st. 1

Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se zaključuje ugovor ako se zaključuje s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače zaključila ugovor takve sadržine.

st. 2

Strana koja je u zabludi može tražiti poništaj ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri zaključenju ugovora nije postupala s pažnjom koja se u prometu zahtijeva.

st. 3

U slučaju poništaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo da traži naknadu pretrpljene štete bez obzira na to što strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 9

st. 4

Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna da izvrši ugovor kao da zablude nije bilo. Zabluda o pobudi kod ugovora bez naknade

čl. 55

Zabluda o pobudi kod ugovora bez naknade

Kod ugovora bez naknade bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odlu čna za preuzimanje obaveze. Nesporazum

čl. 56

Nesporazum

Kad strane vjeruju da su saglasne, a u stvari me đu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o osnovu ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje. Posredna izjava

čl. 57

Posredna izjava

Zabluda lica preko koga je strana izjavila svoju volju smatra se isto kao i zabluda u vlastitom izjavljivanju volje. Prevara

čl. 58

Prevara

st. 1

Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u z abludi u namjeri da je time navede na zaključenje ugovora, druga strana može zahtijevati poništaj ugovora i onda kada zabluda nije bitna.

st. 2

Strana koja je zaključila ugovor pod prevarom ima pravo da zahtijeva naknadu pretrpljene štete.

st. 3

Ako je prevaru učinilo treće lice, prevara utiče na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme zaključenja ugovora znala ili morala znati za prevaru.

st. 4

Ugovor bez naknade može se poništiti i kad je prevaru učinilo treće lice, bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zaključenja ugovora znala ili morala znati za prevaru. Prividan ugovor

čl. 59

Prividan ugovor

st. 1

Prividan ugovor nema dejstva među ugovornim stranama.

st. 2

Ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi važi ako su ispunjeni uslovi za nj egovu pravnu valjanost.

st. 3

Prividnost ugovora ne može se isticati prema trećem savjesnom licu. VI. FORMA UGOVORA Neformalnost ugovora

čl. 60

Neformalnost ugovora

st. 1

Zaključenje ugovora ne podliježe nikakvoj formi, osim ako je zakonom drukčije određeno.

st. 2

Zahtjev zakona da ugovor bude zaključen u određenoj formi važi i za sve docnije izmjene ili dopune ugovora.

st. 3

Punovažne su docnije usmene dopune o sporednim ta čkama o kojima u formalnom ugovoru nije ništa re čeno ukoliko to nije protivno cilju radi koga je forma propisana.

st. 4

Punovažne su i docnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakšavaju obaveze jedne ili druge strane, ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana. Forma ugovora o prenosu nepokretnosti

čl. 61

Форма договора о переходе права собственности на недвижимость

Forma ugovora o prenosu nepokretnosti

st. 1

Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na nepokretnosti ili se ustanovljava neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti mora biti zaključen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima.

перевод

Договор, на основании которого передаётся право собственности на недвижимость либо устанавливается иное вещное право на недвижимость, должен быть заключён в письменной форме и нотариально заверен в соответствии с законом.

Связанные Q&A: Какие договоры обязательно у нотариуса?

čl. 62

Raskidanje formalnih ugovora

Formalni ugovori mogu b iti raskinuti neformalnim sporazumom, izuzev ako je za odre đeni slu čaj zakonom predviđeno što drugo, ili ako cilj zbog koga je propisana forma za zaklju čenje ugovora zahtijeva da raskidanje ugovora bude obavljeno u istoj formi. Ugovorena forma

čl. 63

Ugovorena forma

st. 1

Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovažnosti njihovog ugovora.

st. 2

Ugovor za čije je zaključenje ugovorena posebna forma može biti raskinut, dopunjen ili na drugi način izmijenjen i neformalnim sporazumom.

st. 3

Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu što drugo, ugovor je zaklju čen kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadržini, a za ugovornike je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru daju predviđenu formu. Sankcija nedostatka potrebne forme

čl. 64

Sankcija nedostatka potrebne forme

st. 1

Ugovor koji nije zaklju čen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je odre đena forma ne proizlazi što drugo.

st. 2

Ugovor koji nije zaklju čen u ugovorenoj formi nema pravno dejstvo ukoliko su stranke punovažnost ugovora uslovile posebnom formom. Pretpostavka potpunosti isprave

čl. 65

Pretpostavka potpunosti isprave

st. 1

Ako je ugovor zaključen u posebnoj formi, na osnovu zakona ili po volji stranaka, važi samo ono što je u toj formi izraženo.

st. 2

Punovažne su istov remene usmene pogodbe o sporednim ta čkama o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, ukoliko nijesu u suprotnosti sa njegovom sadržinom ili ako nijesu protivne cilju zbog koga je forma propisana.

st. 3

Punovažne su i istovremene usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakšavaju obaveze jedne ili obje strane ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana. Sastavljanje isprave

čl. 66

Sastavljanje isprave

st. 1

Kad je za zaključenje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je zaključen kad ispravu potpišu sva lica koja se njim obavezuju.

st. 2

Ugovorna strana koja ne zna pisati stavi će na ispravu rukoznak ovjeren od dva svjedoka, notara ili od suda, odnosno drugog nadležnog organa.

st. 3

Za zaklju čenje dvostrano obaveznog ugovora dovoljno je da obje strane potpišu j ednu ispravu ili da svaka od strana potpiše primjerak isprave namijenjen drugoj strani.

st. 4

Zahtjev pisane forme je ispunjen ako strane izmijenjaju pisma ili se sporazumiju pomo ću drugog sredstva koje omogućava da se sa izvjesnošću utvrde sadržina i davalac izjave. Zaključenje ugovora elektronskim putem

čl. 67

Zaključenje ugovora elektronskim putem

st. 1

Ugovor je zaključen elektronskim putem kad su se strane saglasile o bitnim elementima.

st. 2

Ponuda učinjena elektronskim putem smatra se ponudom prisutnom licu, ako se u konkretnom slu čaju može na izjavu odmah dati protivizjava.

st. 3

Upotreba elektronskog potpisa prilikom zaključenja ugovora uređuje se posebnim propisima. Kad je izvršen ugovor kome nedostaje forma Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 11

čl. 68

Nespa computers doo, Podgorica 11

Ugovor za čije se zaključenje zahtijeva pisana forma smatra se punovažnim iako nije zaključen u toj formi ako su ugovorne strane izvršile, u cjelini ili u pretežnom djelu, obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog koga je forma propisana očigledno ne proizlazi što drugo. VII. USLOV I NALOG Uslovi i njihovo dejstvo

čl. 69

Uslovi i njihovo dejstvo

st. 1

Ugovor je zaključen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne činjenice.

st. 2

Ako je zaklju čen pod odložnim uslovom pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zaklju čenja, osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proističe nešto drugo.

st. 3

Ako je zaključen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje da važi kad se uslov ispuni.

st. 4

Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno na čelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, a smatra se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno na čelu savjesnosti i poštenja, prouzrokuje strana u čiju je korist određen. Nedopušten ili nemoguć uslov

čl. 70

Nedopušten ili nemoguć uslov

st. 1

Ništav je ugovor u kome je postavljen odložni ili raskidni uslov suprotan prinudnim propisima ili moralu društva.

st. 2

Ugovor zaklju čen pod nemogu ćim odložnim uslovom je ništav, a nemogu ć raskidni uslov smatra se nepostojećim. Obezbjeđenje uslovnog prava

čl. 71

Obezbjeđenje uslovnog prava

Ako je ugovor zaklju čen pod odložnim uslovom, povj erilac čije je pravo uslovljeno može zahtijevati odgovarajuće obezbjeđenje tog prava ako je njegovo ostvarenje ugroženo. Nalog (teret)

čl. 72

Nalog (teret)

st. 1

Ako je bezteretni ugovor zaklju čen uz nalog, pa primalac koristi ne ispuni nalog, druga strana može zahtijeva ti ispunjenje naloga ili raskid ugovora.

st. 2

Neispunjenje naloga kod pravnog posla za slučaj smrti ima dejstvo ispunjenja raskidnog uslova. VIII. ROK Računanje vremena

čl. 73

Računanje vremena

st. 1

Rok odre đen u danima po činje teći prvog dana poslije doga đaja od koga se rok ra čuna, a završava se istekom poslednjeg dana roka.

st. 2

Rok određen u nedjeljama, mjesecima ili godinama završava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka događaja od koga rok počinje da teče, a ako takvog dana nema u poslednjem mjesecu, kraj roka pada na poslednji dan tog mjeseca.

st. 3

Ako poslednji dan roka pada u dan kada je zakonom odre đeno da se ne radi, kao poslednji dan roka ra čuna se sljedeći radni dan.

st. 4

Početak mjeseca označava prvi dan u mjesecu, sredina - 15-ti, a kraj - posljednji dan u mjesecu, ako što drugo ne proizilazi iz namjere stranaka ili iz prirode ugovornog odnosa. Primjena pravila o uslovu

čl. 74

Primjena pravila o uslovu

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 12 Kad dejstvo ugovora po činje od odre đenog vremena, shodno se primjenjuju pravila o odložnom uslov u, a kad ugovor prestaje da važi po isteku određenog roka, shodno se primjenjuju pravila o raskidnom uslovu. IX. KAPARA I ODUSTANICA 1. Kapara Vraćanje i uračunavanje kapare

čl. 75

Vraćanje i uračunavanje kapare

st. 1

Ako je u trenutku zaključenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili izvjesnu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zaklju čen (kapara), ugovor se smatra zaklju čenim kad je kapara data, ako nije što drugo ugovoreno.

st. 2

U slučaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obaveze.

st. 3

Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem udvojene kapare. Neizvršenje ugovora

čl. 76

Neizvršenje ugovora

st. 1

Ako je za neizvrš enje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svom izboru tražiti izvršenje ugovora, ako je to još mogu će ili tražiti naknadu štete, a kaparu ura čunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.

st. 2

Ako je za neizvršenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svom izboru, tražiti izvršenje ugovora, ako je to još mogu će, ili tražiti naknadu štete i vra ćanje kapare, ili tražiti vra ćanje udvojene kapare.

st. 1

Ugovor koji zaklju či zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih ovlaš ćenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.

st. 2

Pod istim uslovima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravno dejstvo neposredno prema zastupanom licu.

st. 3

Zastupnik je dužan da obavijesti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravno dejstvo za zastupanog i drugu stranu, ako je ova znala ili je iz okolnosti mogla zaključiti da on istupa kao zastupnik. Prenošenje ovlašćenja

čl. 82

Prenošenje ovlašćenja

st. 1

Zastupnik ne može prenijeti svoja ovlašćenja na drugog, izuzev kad mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom.

st. 2

Izuzetno, on to može učiniti ako je spriječen okolnostima da posao lično obavi, a interesi zastupanog zahtijevaju neodložno preduzimanje pravnog posla. Prekoračenje granica ovlašćenja

čl. 83

Prekoračenje granica ovlašćenja

st. 1

Kad zastupnik prekorači granice ovlašćenja, zastupani je u obavezi samo ukoliko odobri prekoračenje.

st. 2

Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatraće se da je odobrenje odbijeno.

st. 3

Odobrenje iz stava 2 ovog člana ima povratno dejstvo, ako strane ne odrede drukčije.

st. 4

Ako druga str ana nije znala niti morala znati za prekora čenje ovlaš ćenja, može odmah po saznanju za prekoračenje, ne čekajući da se zastupani o ugovoru izjasni, izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana.

st. 5

Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solid arno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoračenje ovlašćenja. Zaključenje ugovora od strane neovlašćenog lica

čl. 84

Zaključenje ugovora od strane neovlašćenog lica

st. 1

Ugovor koji neko lice zaključi kao punomoćnik u ime drugoga bez njegovog ovlašćenja obavezuje neovlašćeno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.

st. 2

Strana sa kojom je ugovor zaklju čen može zahtijevati od neovlaš ćeno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.

st. 3

Ako neovlašćeno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni zaključen. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 14

st. 4

U tom slu čaju, strana sa kojom je ugovor zaklju čen može od lica koje je kao punomo ćnik bez ovlaš ćenja zaključilo ugovor tražiti naknadu štete, ako u trenutku zaključenja ugovora nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlašćenje za zaključenje ugovora. II. PUNOMOĆJE Davanje punomoćja

čl. 85

Davanje punomoćja

st. 1

Punomoćje je ovlašćenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje punomoćniku.

st. 2

Postojanje i obim punomoćja su nezavisni od pravnog odnosa na čijoj je podlozi punomoćje dato.

st. 3

Punomoćnik može biti i pravno lice. Posebna forma punomoćja

čl. 86

Posebna forma punomoćja

Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao važi i za punomo ćje za zaklju čenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla. Obim ovlašćenja

čl. 87

Obim ovlašćenja

st. 1

Punomoćnik može preduzimati samo one pravne poslove za čije je preduzimanje ovlašćen.

st. 2

Punomoćnik kome je dato opšte punomo ćje može preduzimati samo pravne poslove koji spadaju u redovno poslovanje.

st. 3

Posao koji ne spada u redovno poslovanje može punomo ćnik preduzeti samo ako je posebno ovlaš ćen za preduzimanje tog posla, odnosno vrste poslova među koje on spada.

st. 4

Punomoćnik ne može bez posebnog ovlaš ćenja za svaki pojedini slu čaj preuzeti mj eničnu obavezu, zaklju čiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izbranom sudu, kao ni odreći se nekog prava bez naknade. Opozivanje i sužavanje punomoćja

čl. 88

Opozivanje i sužavanje punomoćja

st. 1

Vlastodavac može po svojoj volji suziti ili opozvati punomoćje, čak i ako se ugovorom odrekao tog prava.

st. 2

Opozivanje i sužavanje svakog punomoćja može se učiniti izjavom bez posebne forme.

st. 3

Ako je opozivanjem ili sužavanjem punomo ćja povrijeđen ugovor o nalogu, ili ugovor o djelu, ili neki drugi ugovor, punomoćnik ima pravo na naknadu time nastale štete. Dejstvo prestanka i sužavanja punomoćja prema trećim licima

čl. 89

Dejstvo prestanka i sužavanja punomoćja prema trećim licima

st. 1

Opozivanje punomo ćja kao i njegovo sužavanje nema dejstvo prema tre ćem licu koje je zaklju čilo ugovor sa punomoćnikom, ili obavilo drugi pravn i posao, a nije znalo niti je moralo znati da je punomo ćje opozvano, odnosno suženo.

st. 2

U tom slu čaju, vlastodavac ima pravo da zahtijeva od punomo ćnika naknadu štete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad punomoćnik nije znao ni morao znati za opozivanje, odnosno za sužavanje punomoćja.

st. 3

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana primjenjuju se i u ostalim slučajevima prestanka punomoćja. Drugi slučajevi prestanka punomoćja

čl. 90

Drugi slučajevi prestanka punomoćja

st. 1

Punomoćje prestaje prestankom pravnog lica kao punomoćnika, ako zakonom nije drukčije određeno.

st. 2

Punomoćje prestaje smrću punomoćnika.

st. 3

Punomoćje prestaje prestankom pravnog lica, odnosno smrću lica koje ga je dalo, osim ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete po pravne sljedbenike ili ako punomoćje važi i za slučaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 15 III. POSLOVNO PUNOMOĆJE Davanje punomoćja i njegova sadržina

čl. 91

Davanje punomoćja i njegova sadržina

st. 1

Poslovno punomo ćje može dati, u granicama zakona, privredno društvo, odnosno drugo pravno lice, i njime ovlastiti punomoćnika da zaklju čuje ugovore i obavlja ostale poslove koji su uobi čajeni u vršenju njihove poslovne djelatnosti.

st. 2

Poslovni punomoćnik ne može otuđiti ili opteretiti nepokretnosti, preuzeti mjenične obaveze ili obaveze jemstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio posebno punomoćje za svaki takav posao.

st. 3

Poslovno punomo ćje može biti ograni čeno na odre đenu vrstu poslova, ili na odre đene poslove, ali ova ograničenja imaju dejstvo prema trećem samo ako je za njih znao ili morao znati. Poslovno punomoćje preduzetnika

čl. 92

Poslovno punomoćje preduzetnika

st. 1

Odredbe o poslovnom punomoćju shodno se primjenjuju na poslovno punomoćje preduzetnika.

st. 2

Poslovno punomoćje ne prestaje smrću preduzetnika, kao ni kad on bude lišen poslovne sposobnosti. IV. OVLAŠĆENJA TRGOVINSKOG PUTNIKA

čl. 93

IV. OVLAŠĆENJA TRGOVINSKOG PUTNIKA

st. 1

Trgovinski putnik privrednog društva, odnosno preduzetnika ovlašćen je da preduzima samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoćju koje mu je privredno društvo dalo.

st. 2

U slu čaju neizvjesnosti, smatra se da trgovinski putnik nije ovlaš ćen da zaklju čuje ugovore, nego samo da prikuplja porudžbine, ali će ugovor koji je zaključio ostati na snazi ako ga vlastodavac naknadno odobri.

st. 3

Trgovinski putnik koji je ovlaš ćen da prodaje robu nije ovlaš ćen da naplati cijenu, kao ni da prodaje na kredit, osim ako ima posebno ovlašćenje za prodaju na kredit.

st. 4

Trgovinski putnik je ovlašćen da za vlastodavca prima reklamacije zbog nedostatka robe i ostale izjave u vezi sa izvršenjem ugovora zaključenog njegovim posredovanjem, kao i da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere za očuvanje njegovih prava iz tog ugovora. V. OVLAŠĆENJA LICA KOJA OBAVLJAJU ODREĐENE POSLOVE

čl. 94

V. OVLAŠĆENJA LICA KOJA OBAVLJAJU ODREĐENE POSLOVE

Lica koja rade na takvim poslovima čije je obavljanje vezano za zaključivanje i ispunjenje određenih ugovora, kao što su prodavci u prodavnicama, lica koja obavljaju odre đene usluge u ugostiteljstvu, lica na poslovima šalterske službe u pošti, u banci i sl. ovlašćeni su samim tim na zaključenje i ispunjenje tih ugovora. Odsjek 3. TUMAČENJE UGOVORA Primjena odredaba i tumačenje spornih odredaba

čl. 95

Primjena odredaba i tumačenje spornih odredaba

st. 1

Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase.

st. 2

Pri tumačenju spornih odredaba ne treba se držati doslovnog značenja upotrijebljenih izraza, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovorn ih strana i odredbu razumjeti u skladu sa na čelima obligacionog prava utvr đenim ovim zakonom. Namjera ugovornih strana

čl. 96

Namjera ugovornih strana

st. 1

Zajednička namjera ugovornih strana utvrđuje se prema onome što je jedna strana stvarno izjavila i kako je trebalo da druga strana ovo razumije. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 16

st. 2

Kad nije mogu će utvrditi zajedničku namjeru ugovornih strana treba istraživati namjeru koju bi redovno imala razumna lica istog svojstva kad bi bila u istoj situaciji.

st. 3

Ako je utvrđeno da je jedna strana imala namjeru da ugovor d obije određeno značenje, a u vrijeme zaključenja ugovora druga strana je morala znati za tu namjeru ugovor treba tuma čiti na način koji je u skladu sa namjerom prve strane. Okolnosti od značaja za tumačenje

čl. 97

Okolnosti od značaja za tumačenje

Prilikom tumačenja ugovora posebno se cijene: okolnosti u kojima je zaključen, prethodni pregovori, ponašanje ugovornih strana nakon zaklju čenja ugovora, priroda i svrha ugovora, tuma čenje koje su ugovorne strane ve ć primijenile na slične odredbe i praksu koju su međusobno uspostavile, značenje koje se obično pridaje odredbama i izrazima u određenoj struci ili grani, kao i načelo savjesnosti i poštenja. Nejasne odredbe u posebnim slučajevima

čl. 98

Nejasne odredbe u posebnim slučajevima

U slučaju kad je ugovor zaključen prema unaprijed odštampanom sadržaju, ili kad je ugovor bio na dr ugi način pripremljen i predložen od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tumačiće se u korist druge strane. Dopunsko pravilo

čl. 99

Dopunsko pravilo

Nejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tuma čiti u smislu koji je manje težak za dužnika, a u teretnom ugovoru u smislu kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih davanja. Vansudsko tumačenje ugovora

čl. 100

Vansudsko tumačenje ugovora

st. 1

Ugovorne strane mogu predvidjeti da će, u slučaju nesaglasnosti u pogledu smisla i domašaja ugovornih odredbi, neko treći tumačiti ugovor.

st. 2

U tom slu čaju, ako ugovorom nije druk čije predviđeno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadležnim organom dok prethodno ne pribave tuma čenje ugovora, osim ako tre će lice odbije da da tuma čenje ugovora. Odsjek 4. NEVAŽNOST UGOVORA I. NIŠTAVI UGOVORI Ništavost

čl. 101

Ništavost

st. 1

Ugovor koji je suprotan prinudnim propisima ili moralu društva je ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

st. 2

Ako je zaključenje određenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor će ostati na snazi ako u zakonu nije što drugo predvi đeno za odre đeni slučaj, a strana koja je povrijedila zakonsku zabranu snosi će odgovarajuće posljedice. Posljedice ništavosti

čl. 102

Posljedice ništavosti

st. 1

U slu čaju ništavosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je da vrati drugoj sve ono što je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogu će, ili ako se priroda onog što je ispunjeno protivi vra ćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ukoliko zakon što drugo ne određuje.

st. 2

Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svojoj sadržini ili cilju suprotan prinudnim propisima ili moralu društva, sud može odbiti, u cjelini ili djelimi čno, zahtjev nesavjesne strane za vra ćanje onog što je drugoj strani dala, a Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 17 može i odlu čiti da druga strana ono što je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda odgovaraju ćoj humanitarnoj organizaciji ili ustanovi na čijoj teritoriji ta strana ima sjedište, odnosno prebivalište, ili boravište.

st. 3

Pravo na isticanje ništavosti ne gasi se. II. RUŠLJIVI UGOVORI Uslovi za rušljivost ugovora

čl. 109

Uslovi za rušljivost ugovora

Ugovor je rušljiv kad ga je zaključila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovom zaključenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom određeno. Poništenje ugovora

čl. 110

Poništenje ugovora

st. 1

Ugovorna strana u čijem je interesu rušljivost ustanovljena može tražiti da se ugovor poništi.

st. 2

Saugovarač ugovorne strane iz stava 1 ovog člana može od nje da traži da se u određenom roku, ali ne kraćem od 30 dana, izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne, jer će u protivnom smatrati da je ugovor poništen. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 18

st. 3

Ako se pozvana ugovorna strana u ostavljenom roku ne izjasni ili ako izjavi da ne ostaje pri ugovoru, smatraće se da je ugovor poništen. Posljedica poništenja

čl. 111

Posljedica poništenja

st. 1

Ako je na osnovu rušl jivog ugovora koji je poništen nešto bilo ispunjeno, ima se izvršiti vra ćanje, a ako to nije moguće, ili ako se priroda onog što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu.

st. 2

Naknada u novcu daje se prema cijenama u vrijeme vraćanja, odnosno donošenja sudske odluke. Vraćanje i naknada u slučaju poništenja ugovora ograničeno poslovno sposobnog lica

čl. 112

Vraćanje i naknada u slučaju poništenja ugovora ograničeno poslovno sposobnog lica

U slučaju poništenja ugovora zbog ograni čene poslovne sposobnosti jedne ugovorne strane, saugovara č takvog lica može zahtijevati vraćanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograničeno poslovno sposobnog lica, ili je upotrijebljen u njegovu korist, kao i onog što je namjerno uništeno ili otuđeno. Odgovornost za poništenje ugovora

čl. 113

Odgovornost za poništenje ugovora

Ugovorna strana na čijoj je strani uzrok rušljivosti odgovorna je svom saugovara ču za štetu koju trpi zbog poništenja ugovora, ako ovaj nije znao ni morao znati za postojanje uzroka rušljivosti ugovora. Odgovornost ograničeno poslovno sposobnog lica

čl. 114

Odgovornost ograničeno poslovno sposobnog lica

Ograničeno poslovno sposobno lice odgovara za štetu nastalu poništenjem ugovora, ako je lukavstvom uvjerilo svog saugovarača da je poslovno sposobno. Prestanak prava

čl. 115

Prestanak prava

st. 1

Pravo da zahtijeva poništenje rušljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od sazna nja za razlog rušljivosti, odnosno od prestanka prinude.

st. 2

To pravo u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana zaključenja ugovora. Odsjek 5. DVOSTRANO OBAVEZNI UGOVORI I. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE STVARI

čl. 116

I. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE STVARI

st. 1

Kod ugovora sa naknadom svaka ugovorna strana odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja.

st. 2

Ugovorna strana odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i dužna je da štiti drugu stranu od prava i zahtjeva trećih lica kojima bi njeno pravo bilo isključeno ili suženo.

st. 3

Na ove obaveze prenosioca shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o odgovornosti prodavca za materijalne i pravne nedostatke, ako za određeni slučaj nije što drugo propisano. II. PRIGOVOR NEISPUNJENJA UGOVORA Pravilo istovremenog ispunjenja

čl. 117

Pravilo istovremenog ispunjenja

st. 1

U dvostrano obaveznim ugovorima nijedna strana nije dužna da ispuni svoju obavezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno, ili ako što drugo proističe iz prirode posla. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 19

st. 2

Ako na sudu jedna strana istakne da nije dužna da ispuni svoju obavezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud će joj naložiti da ispuni svoju obavezu kad i druga strana ispuni svoju. Kad ispunjenje obaveze jedne strane postane neizvjesno

čl. 118

Kad ispunjenje obaveze jedne strane postane neizvjesno

st. 1

Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obavezu, pa se poslije zaključenja ugovora materijalne prilike druge strane pogoršaju u toj mjeri da je neizvjesno da li će ona moći ispuniti svoju obavezu, ili ako ta neizvjesnost proizilazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu može odložiti njeno ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obavezu ili dok ne pruži dovoljno obezbjeđenje da će je ispuniti.

st. 2

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teške još prije zaključenja ugovora ako njen saugovarač to nije znao niti je morao znati.

st. 3

Strana koja se u smislu st. 1 i 2 ovog člana obavezala da prva ispuni svoju obavezu može zahtijevati da joj se obezbjeđenje pruži u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka bez rezultata, može raskinuti ugovor. III. RASKIDANJE UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obavezu

čl. 119

Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obavezu

U dvostrano obaveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu, druga strana može da, ako nije što drugo odre đeno, zahtijeva ispunjenje obaveza ili, pod uslovima predvi đenim ovim zakonom da raskine ugovor prostom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete. Kad je ispunjenje o roku bitni sastojak ugovora

čl. 120

Kad je ispunjenje o roku bitni sastojak ugovora

st. 1

Kad ispunjenje obaveze u određenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obavezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.

st. 2

Povjerilac može održati ugovor na snazi, ako po isteku roka, bez odlaganja, obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora.

st. 3

Kad je povjerilac zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, može izjaviti da raskida ugovor.

st. 4

Ova pravila važe u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku, kao i kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla. Kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora

čl. 121

Kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora

st. 1

Kad ispunjenje obaveze u određenom roku nije bitni sastojak ugovora, dužnik zadržava pravo da i poslije isteka roka ispuni svoju obavezu, a povjerilac da zahtijeva njeno ispunjenje.

st. 2

Ako povjerilac želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren naknadni rok za ispunjenje.

st. 3

Ako dužnik ne ispuni obavezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slu čaju kad je rok bitni sastojak ugovora. Raskidanje ugovora bez ostavljanja naknadnog roka

čl. 122

Raskidanje ugovora bez ostavljanja naknadnog roka

Povjerilac može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za ispunjenje ako iz dužnikovog držanja proizilazi da on svoju obavezu neće izvršiti ni u naknadnom roku. Raskidanje ugovora prije isteka roka

čl. 123

Raskidanje ugovora prije isteka roka

Kad je prije isteka roka za ispunjenje obaveza očigledno da jedna strana neće ispuniti svoju obavezu iz ugovora, druga strana može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Raskidanje ugovora sa uzastopnim obavezama Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 20

čl. 124

Nespa computers doo, Podgorica 20

st. 1

Kad u ugovoru sa uzastopnim obavezama jedna strana ne ispuni jednu obavezu, druga strana može, u razumnom roku, raskinuti ugovor u pogledu svih budu ćih obaveza, ako je iz datih okolnosti o čigledno da ni one ne će biti ispunjene.

st. 2

Ugovorna strana može raskinuti ugovor ne samo u pogledu budu ćih obaveza, nego i u pogledu ve ć ispunjenih obaveza, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju.

st. 3

Dužnik može održati ugovor ako da odgovarajuće obezbjeđenje. Dužnost obavještenja

čl. 125

Dužnost obavještenja

Povjerilac koji zbog neispunjenja dužnikove obaveze raskida ugovor, dužan je to saopštiti dužniku bez odlaganja. Kad se ugovor ne može raskinuti

čl. 126

Kad se ugovor ne može raskinuti

Ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze. Dejstvo raskida

čl. 127

Dejstvo raskida

st. 1

Raskidom ugovora obje strane su oslobođene svojih obaveza, izuzev obaveze na naknadu eventualne štete.

st. 2

Ako je jedna strana izvršila ugovor potpuno ili djelimično, ima pravo da joj se vrati ono što je dala.

st. 3

Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vra ćanje datog, uzajamna vra ćanja vrše se po pravilima za izvršenje dvostranih ugovora.

st. 4

Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u me đuvremenu imala od onoga što je dužna vratiti, odnosno naknaditi.

st. 5

Strana koja vraća novac dužna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu primila. IV. IZMJENA ILI RASKID UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI Uslovi za izmjenu ili raskid

čl. 128

Uslovi za izmjenu ili raskid

st. 1

Ako poslije zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, a koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane u toj mjeri da bi joj ispunjenje obaveze postalo pretjerano otežano ili bi joj takvo ispunjenje obaveze nanijelo pretjerano veliki gubitak, sud može na zahtjev te strane izmijeniti ili raskinuti ugovor.

st. 2

Izmjena ili raskid ugovora ne može se zahtijevati ako je st rana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila dužna da u vrijeme zaključenja ugovora uzme u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.

st. 3

Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka određenog za ispunjenje njene obaveze.

st. 4

Ugovor se ne će raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovaraju ći uslovi ugovora pravi čno izmijene.

st. 5

Ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obav ezati stranu koja ga je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravičan dio štete koju trpi zbog toga. Dužnost obavještavanja

čl. 129

Dužnost obavještavanja

Strana koja je ovlašćena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora dužna je da o svojoj namjeri da traži raskid ugovora obavijesti drugu stranu čim je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije učinila, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme saopšten. Okolnosti od značaja za odluku suda

čl. 130

Okolnosti od značaja za odluku suda

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 21 Pri odlu čivanju o izmjeni ili raskidu ugovora sud se rukovodi na čelima savjesnosti i poštenja vode ći ra čuna naročito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora odnosne vrste, o djelovanju i trajanju izvanrednih okolnosti, kao i o uravnoteženim interesima obiju strana. Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti

čl. 131

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti

Strane se mogu ugovorom unaprijed odre ći pozivanja na odre đene promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja. V. NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara ni jedna strana

čl. 132

Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara ni jedna strana

st. 1

Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogu će zbog doga đaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnova.

st. 2

U slu čaju djelimične nemogućnosti ispunjenja zbog doga đaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor ako djelimično ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze. Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana

čl. 133

Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana

st. 1

Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostrano obaveznom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ta strana zadržava svoje potraživanje prema drugoj strani, s tim što se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobođenja od sopstvene obaveze.

st. 2

Pored toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze čije je ispunjenje postalo nemoguće.

st. 3

Ako je nastala nemogu ćnost ispunjenja dv ostranog obaveznog ugovora zbog doga đaja, za koji je odgovorna strana koja treba da ispuni ugovor, druga strana može po svom izboru da zahtijeva naknadu štete zbog neispunjenja ili da odustane od ugovora i zahtijeva naknadu štete. VI. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE

čl. 134

VI. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE

st. 1

Ako je izme đu obaveza ugovornih strana u dvostrano obaveznom ugovoru postojala u vrijeme zaklju čenja ugovora očigledna nesrazmjera, oštećena strana može zahtijevati poništenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.

st. 2

Pravo da se zahtijeva poništenje ugovora prestaje istekom jedne godine od njegovog zaključenja.

st. 3

Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva.

st. 4

Poništenje ugovora ne može se zahtijevati ako navedena nesrazmjera ne postoji više u vrijeme podnošenja tužbe.

st. 5

Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.

st. 6

Zbog ove nesrazmjere ne može se tražiti poništenje ugovora u privredi, ugovora na sre ću, javne prodaje, poravnjanja kao ni onda kad je za stvar data viša cijena iz posebnih razloga. VII. ZELENAŠKI UGOVOR

čl. 135

VII. ZELENAŠKI UGOVOR

st. 1

Ništav je ugovor kojim neko, koriste ći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ili nekom drugom sličnom okolnošću ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obavezao dati ili učiniti.

st. 2

Na zelenaški ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama ništavosti i o djelimičnoj ništavosti ugovora. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 22

st. 3

Ako oštećeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor sa odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.

st. 4

Oštećenik može podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravi čan iznos u roku od pet godina od zaklju čenja ugovora, a kad je u pitanju krivično djelo, dok ne zastari pravo na gonjenje. VIII. UGOVORI PO PRISTUPU (FORMULARNI UGOVORI) Pojam

čl. 136

Pojam

Ugovorom po pristupu (formularnim ugovorom) jedna strana unaprijed određuje elemente i uslove ugovora preko jedne opšte i stalne ponude (opšti uslovi), a druga strana samo pristupa tako učinjenoj ponudi. Obaveznost

čl. 137

Obaveznost

st. 1

Opšti uslovi ugovora dopunju ju posebne pogodbe utvr đene među ugovornim stranama u istom ugovoru, i po pravilu obavezuju kao i ove.

st. 2

Opšti uslovi moraju se objaviti na uobičajeni način.

st. 3

Opšti uslovi obavezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u času zaključenja ugovora.

st. 4

U slučaju neslaganja opštih uslova i posebnih pogodbi važe posebne pogodbe. Ništavost pojedinih odredbi opštih uslova

čl. 138

Ništavost pojedinih odredbi opštih uslova

st. 1

Ništave su odredbe opštih uslova koje su protivne samom cilju zaklju čenog ugovora ili dobrim poslo vnim običajima, čak i ako su opšti uslovi koji ih sadrže odobreni od nadležnog organa.

st. 2

Sud može odbiti primjenu pojedinih odredbi opštih uslova koje lišavaju drugu stranu prava da stavi prigovore, ili onih na osnovu kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove, ili koje su inače nepravične ili pretjerano stroge prema njoj. IX. USTUPANJE UGOVORA Uslovi ustupanja

čl. 139

Uslovi ustupanja

st. 1

Svaka strana u dvostrano obaveznom ugovoru može, ako na to pristane druga strana, ustupiti ugovor nekom trećem licu, koje time postaje nosilac svih njenih prava i obaveza iz tog ugovora.

st. 2

Ustupanjem ugovora ugovorni odnos između ustupioca i druge strane prelazi na prijemnika i drugu stranu u času kad je druga strana pristala na ustupanje, a ako je druga strana dala svoj pristana k unaprijed, u času kad je obaviještena o ustupanju.

st. 3

Pristanak na ustupanje ugovora je punovažan samo ako je dat u formi propisanoj u zakonu za ustupljeni ugovor.

st. 4

Odredbe o sporednim pravima u vezi sa ugovorom o preuzimanju duga shodno će se primijeniti i na ustupanje ugovora. Odgovornost ustupioca

čl. 140

Odgovornost ustupioca

st. 1

Ustupilac odgovara prijemniku za punovažnost ustupljenog ugovora.

st. 2

Ustupilac ne jemči da će druga strana ispuniti svoje obaveze iz ustupljenog ugovora, osim ako se na to naro čito obavezao.

st. 3

Ustupilac ne jemči drugoj strani da će prijemnik ispuniti obaveze iz ugovora, osim ako se na to naročito obavezao. Prigovori

čl. 141

Prigovori

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 23 Druga strana može istaći prijemniku sve prigovore iz ustupljenog ugovora, kao i one koje ima iz drugih odnosa sa njim, ali ne i prigovore koje ima prema ustupiocu. Odsjek 6. OPŠTA DEJSTVA UGOVORA I. STVARANJE OBAVEZA ZA UGOVORNE STRANE Dejstva ugovora među ugovornim stranama i njihovim pravnim sljedbenicima

čl. 142

Dejstva ugovora među ugovornim stranama i njihovim pravnim sljedbenicima

st. 1

Ugovor stvara prava i obaveze za ugovorne strane.

čl. 149

Šteta

Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njenog povećanja (izmakla korist) i povreda prava ličnosti (nematerijalna šteta). Zahtjev da se ukloni opasnost štete

čl. 150

Zahtjev da se ukloni opasnost štete

st. 1

Svako može da zahtijeva od drugoga da ukloni izvor opasnosti od koga prijeti znatnija šteta njemu ili neodređenom broju lica, kao i da se uzdrži od djelatnosti od koje proizilazi uznemiravanje ili opasnost štete, ako se nastanak uznemiravanja ili štete ne može spriječiti odgovarajućim mjerama.

st. 2

Sud će na zahtjev zainteresovanog lica narediti da se preduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemiravanja, ili da se otkloni izvor opasnosti, na trošak držaoca izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.

st. 3

Ako šteta nastane u obavljanju opštekorisne djelatnosti za koju je dobijena dozvola nadležnog organa, može se zahtijevati samo naknada štete koja prelazi normalne granice.

st. 4

U slučaju iz stava 3 ovog člana može se zahtijevati i preduzimanje društveno opravdanih mjera za sprje čavanje nastupanja štete ili za njeno smanjenje. Pravna sredstva zaštite

čl. 151

Pravna sredstva zaštite

st. 1

Građansko pravna zaštita prava ličnosti može se ostvariti zahtjevima za: zabranu protivpravne povr ede ako ona neposredno predstoji; utvr đivanje protivpravne povrede; prestanak protivpravne povrede ako je ona u toku; uzdržavanje od budućih protivpravnih povreda ili uklanjanje posljedica učinjenih protivpravnih povreda; naknadu materijalne i nematerijaln e štete, kao i drugim pravnim sredstvima i mjerama kojima se mogu zaštititi prava ličnosti.

st. 2

Radi zaštite prava li čnosti može se posebno zahtijevati objavljivanje odre đene informacije ili dostavljanje te informacije određenim licima ili organima, kao i objavljivanje ispravke objavljene informacije, sudske ili druge odluke nadležnog organa. Privremene mjere

čl. 151a

Privremene mjere

st. 1

U slučaju prinude, prijetnje ili bilo kojeg oblika zlostavljanja ili uznemiravanja mogu se zahtijevati odgovarajuće privremene mjere prema određenom licu kojima će se spriječiti povreda prava ličnosti.

st. 2

st. 1

Ko u slu čaju dozvoljene samopomoći prouzrokuje štetu licu koje je izazvalo potrebu samopomo ći, nije dužan naknaditi je.

st. 2

Pod dozvoljenom samopomo ći podrazumijeva se pravo svakog lica da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna i ako na čin otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. Pristanak oštećenika

čl. 157

Pristanak oštećenika

st. 1

Ko na svoju štetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne može od njega zahtijevati naknadu štete prouzrokovane tom radnjom.

st. 2

Ništava je izjava oštećenika kojom je pristao da mu se učini šteta radnjom koja je zakonom zabranjena. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA DRUGOG Duševno bolesni i zaostali u umnom razvoju

čl. 158

Duševno bolesni i zaostali u umnom razvoju

st. 1

Za štetu koju prouzrokuje lice koje usljed duševne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuđivanje, odgovara onaj koji je na osnovu zakona, ili odluke nadležnog organa, ili ugovora, dužan da vodi nadzor nad njim.

st. 2

Lice iz stava 1 ovog člana može se osloboditi odgovornosti ako dokaže da je vršilo nadzor na koji je obavezan ili da bi šteta nastala i pri brižljivom vršenju nadzora. Odgovornost roditelja

čl. 159

Odgovornost roditelja

st. 1

Roditelji odgovaraju za štetu koju prouzrokuje drugom njihovo dijete do navršene sedme godine života, bez obzira na svoju krivicu.

st. 2

Rod itelji se osloba đaju odgovornosti ako postoje razlozi za isklju čenje odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivicu.

st. 3

Roditelji ne odgovaraju ako je šteta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom licu i ako je to lice odgovorno za štetu.

st. 4

Roditelji odgovaraju za štetu koju prouzrokuje drugom njihovo maloljetno dijete koje je navršilo sedam godina života, osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivice. Solidarna odgovornost

čl. 160

Solidarna odgovornost

Lice koje je ošte ćeniku naknadilo štetu koju je zaposleni prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom, ima pravo da od tog zaposlenog zahtijeva naknadu plaćenog iznosa.

st. 3

Pravo iz stava 3 ovog člana zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kada je šteta naknađena. Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ

čl. 166

Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ

st. 1

Pravno lice odgovara za štetu koju njegov organ prouzrokuje tre ćem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija.

st. 2

Ako za određeni slučaj nije zakonom drukčije određeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je štetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepažnjom.

st. 3

Pravo iz stava 2 ovog člana zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kada je šteta naknađena. Odsjek 5. ODGOVORNOST ZA ŠTETU OD OPASNE STVARI ILI OPASNE DJELATNOSTI I. OPŠTE ODREDBE Pojam opasne stvari i djelatnosti

čl. 167

Pojam opasne stvari i djelatnosti

st. 1

Opasnim stvarima smatraju se pokretne ili nepokretne stvari, čiji položaj ili upotreba, ili osobine, ili samo postojanje predstavljaju povećanu opasnost štete za okolinu.

st. 2

Opasnim djelatnostima smatraju se djelatnosti koje predstavljaju povećanu opasnost štete za okolinu. Pretpostavka uzročnosti

čl. 168

Pretpostavka uzročnosti

Šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnoš ću smatra se da poti če od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokaže da one nijesu bile uzrok štete. Lice odgovorno za štetu

čl. 169

Lice odgovorno za štetu

Za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara lice koje se njom bavi. Protivpravno oduzimanje opasne stvari od imaoca

čl. 170

Protivpravno oduzimanje opasne stvari od imaoca

Ako je imaocu oduzeta opasna stvar na protivpravan način, za štetu koja od nje potiče ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako imalac nije za to odgovoran. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 28 Predaja stvari trećem licu

čl. 171

Predaja stvari trećem licu

st. 1

Umjesto imaoca stvari odgovara lice kome je imalac povjerio stvar da se njome služi, ili lice koje je dužno da je nadgleda, a nije kod njega na radu.

st. 2

Pored lica iz stava 1 ovog člana odgovara će i imalac stvari ako je šteta proizašla iz neke skrivene man e ili skrivenog svojstva stvari na koje mu nije skrenuo pažnju.

st. 3

U tom slu čaju odgovorno lice koje je isplatilo naknadu ošte ćeniku ima pravo da zahtijeva cio njen iznos od imaoca.

st. 4

Imalac opasne stvari koji ju je povjerio licu koje nije osposobljeno ili nije ovlašćeno da njome rukuje, odgovara za štetu koja potekne od te stvari. Oslobođenje od odgovornosti

čl. 172

Oslobođenje od odgovornosti

st. 1

Imalac se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potiče od nekog uzroka koji se nalazio van stvari, a čije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti.

st. 2

Imalac stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isklju čivo radnjom oštećenika ili trećeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

st. 3

Imalac se oslobađa odgovornosti djelimično, ako je oštećenik djelimično doprinio nastanku štete.

st. 4

Ako je nastanku štete djelimično doprinijelo treće lice, ono odgovara oštećeniku solidarno sa imaocem stvari, a dužno je snositi naknadu srazmjerno težini svoje krivice.

st. 5

Lice kojim se imalac poslužio pri upotrebi stvari ne smatra se trećim licem. II. ODGOVORNOST U SLUČAJU UDESA IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU Odgovornost po osnovu krivice

čl. 173

Odgovornost po osnovu krivice

st. 1

U slu čaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu koj i je prouzrokovan isklju čivom krivicom jednog imaoca, primjenjuju se pravila o odgovornosti po osnovu krivice.

st. 2

Ako postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu štetu koju su oni pretrpjeli srazmjerno stepenu svoje krivice.

st. 3

Ako nema krivice ni jednog, imaoci odgovaraju na ravne djelove, ako razlozi pravičnosti ne zahtijevaju što drugo.

st. 4

Za štetu koju pretrpe treća lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno. Odgovornost u slučaju neovlašćenog korišćenja motornog vozila

čl. 174

Odgovornost u slučaju neovlašćenog korišćenja motornog vozila

st. 1

Neovlašćeni korisnik motornog vozila odgovara trećim licima umjesto vlasnika.

st. 2

Pored neovlašćenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik motornog vozila, ako je svojom krivicom ili krivicom lica koja su se trebala brinuti o vozilu, omogućio neovlašćeno korišćenje vozila.

st. 3

Neovlašćeni korisnik je lice koje u vrijeme štetnog doga đaja koristi motorno vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlen u vezi s pogonom motornog vozila, niti je član njegovog porodičnog domaćinstva, niti mu je vlasnik vozilo predao u državinu. III. ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA STVARI SA NEDOSTATKOM Stvar sa nedostatkom

čl. 175

Stvar sa nedostatkom

st. 1

Ko stavi u promet neku stvar koju je proizveo, a koja zbog nekog nedostatka za koji on nije znao predstavlja opasnost štete za lica ili stvari, odgovara za štetu koja bi nastala zbog tog nedostatka, bez obzira na krivicu.

st. 2

Proizvođač odgovara i za opasna svojstva stvari ako nije preduzeo sve što je potrebno da štetu, koju je mogao predvidjeti, spriječi putem upozorenja, bezbjedne ambalaže ili drugom odgovarajućom mjerom. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 29

st. 3

Oštećeno lice je dužno da dokaže neispravnost proizvoda, štetu i uzročnu vezu između neispravnosti proizvoda i štete. Proizvod

čl. 176

Proizvod

st. 1

Proizvod je bilo koja pokretna stvar, kao i samostalni dio ugrađen u neku pokretnu ili nepokretnu stvar.

st. 2

Proizvod su i električna i drugi oblici energije. Neispravan proizvod

čl. 177

Neispravan proizvod

st. 1

Proizvod nije ispravan ako, uzimaju ći u obzir sve okolnosti slu čaja, a naro čito na čin na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom o čekivanju, proizvod može biti upotrijebljen i vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne pruža sigurnost koja se od takvog proizvoda opravdano očekuje.

st. 2

Proizvod nije neispravan samo zbog toga što je naknadno bolji proizvod stavljen u promet. Proizvođač

čl. 178

Proizvođač

st. 1

Proizvođač je lice koje je izradilo gotov proizvod, lice koje je proizvelo sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugrađen u gotov proizvod, kao i lice koje se, obilježavanjem proizvoda svojim imenom, žigom ili kakvim drugim znakom raspoznavanja, predstavlja kao proizvođač.

st. 2

Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvođač lice koje je uvezlo proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojeg drugog oblika stavljanja proizvoda u promet i odgovara solidarno s licima navedenim u stavu 1 ovog člana.

st. 3

Ako nije moguće utvrditi ko je proizvo đač, proizvođačem se smatra svako lice koje proizvod stavlja u promet, osim ako to lice u razumnom roku ne obavijesti oštećenog o licu od koga je nabavilo proizvod.

st. 4

Odredba stava 3 ovog člana primjenjuje se i kad se ne može utvrditi ko je uvezao proizvod, pa i onda ako su ime, fabrika ili naziv proizvođača navedeni na proizvodu. Solidarna odgovornost

čl. 179

Solidarna odgovornost

Ako više lica odgovara za štetu prouzrokovanu neispravnošću proizvoda, njihova je odgovornost solidarna. Oslobođenje od odgovornosti

čl. 180

Oslobođenje od odgovornosti

st. 1

Proizvođač se oslobađa odgovornosti, ako dokaže: - da nije stavio proizvod u promet; - da iz okolnosti slu čaja proizilazi da neispravnost, a ni njen uzrok, nijesu postojali u vrijeme kad je stavio proizvod u promet; - da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu poslovnu svrhu, niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru njegovog poslovanja; - da je neispravnost posljed ica pridržavanja prinudnih propisa koji su bili na snazi u trenutku kad je stavio proizvod u promet; - da stanje nauke ili tehni čkog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omogu ćavalo otkrivanje neispravnosti; - da je šteta prouzrokovana isključivo radnjom oštećenog ili lica za koju on odgovara, odnosno radnjom trećeg lica koju proizvođač nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

st. 2

Proizvo đač dijela proizvoda osloba đa se odgovornosti i ako dokaže da je n eispravnost prouzrokovana konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputstvima dobijenim od proizvođača glavnog proizvoda.

st. 3

Proizvođač se djelimično oslobađa odgovornosti ako je nastanku štete djelimično doprinio oštećeni ili lice za koje on odgovara.

st. 4

st. 1

Imalac zgrade i svake druge gra đevine odgovoran je za štetu koju ona prouzrokuje svojim rušenjem, ili padom nekog njenog dijela, ili na koji drugi način.

st. 2

Imalac se oslobađa odgovornosti ako dokaže da se šteta dogodila usljed više sile ili krivicom oštećenika.

st. 3

Imalac ima pravo da traži naknadu od lica koja su kriva što se šteta dogodila.

st. 4

Odredbe ovog člana važe i za svojinskog držaoca. Odsjek 8. POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI Odgovornost usljed terorističkih akata, javnih demonstracija ili manifestacija Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 31

čl. 187

Nespa computers doo, Podgorica 31

st. 1

Za štetu nastal u smrću, tjelesnom povredom ili ošte ćenjem, odnosno uništenjem imovine fizi čkog lica usljed terorističkih akata, kao i prilikom javnih demonstracija i manifestacija, odgovara država čiji su organi po važećim propisima bili dužni da spriječe takvu štetu.

st. 2

Organizatori, učesnici, podstrekači i pomagači u terorističkim aktima, javnim demonstracijama i manifestacijama koje su usmjerene na podrivanje ustavnog uređenja, nemaju pravo na naknadu štete po ovom osnovu.

st. 3

Država ima pravo i obavezu da zahtijeva naknadu isplaćenog iznosa od lica koje je štetu prouzrokovalo.

st. 4

To pravo zastarijeva u rokovima propisanim za zastarjelost potraživanja naknade štete. Odgovornost organizatora priredbi

čl. 188

Odgovornost organizatora priredbi

Organizator okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru odgovara za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili ošte ćenjem stvari koju neko pretrpi usljed izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao što je gibanje masa, opšti nered i slično. Odgovornost zbog uskraćivanja neophodne pomoći

čl. 189

Odgovornost zbog uskraćivanja neophodne pomoći

st. 1

Ko bez opasnosti po sebe uskrati pomoć licu čiji su život ili zdravlje očigledno ugroženi, odgovara za štetu koja je otuda nastala, ako je on tu štetu prema okolnostima slučaja morao predvidjeti.

st. 2

Ako pravičnost zahtijeva, sud može takvo lice osloboditi obaveze da naknadi štetu. Odgovornost u vezi sa obavezom zaključenja ugovora

čl. 190

Odgovornost u vezi sa obavezom zaključenja ugovora

Lice koje je po zakonu obavezno da zaklju či neki ugovor, dužno je da naknadi štetu ako na zahtjev zainteresovanog lica bez odlaganja ne zaključi taj ugovor. Odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od javnog interesa

čl. 191

Odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od javnog interesa

Privredna društva, druga pravna lica ili preduzetnici koja vrše komunalnu ili drugu sli čnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno vrše svoju uslugu. Odsjek 9. NAKNADA I. NAKNADA MATERIJALNE ŠTETE Uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu

čl. 192

Uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu

st. 1

Odgovorno lice dužno je da uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

st. 2

Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu potpuno, odgovorno lice dužno je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

st. 3

Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, ili kad sud smatra da nije nužno da to učini odgovorno lice, sud će odrediti da ono isplati oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

st. 4

Sud će dosuditi oštećeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako okolnosti datog slučaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja. Kad dospijeva obaveza naknade

čl. 193

Kad dospijeva obaveza naknade

Obaveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Naknada u slučaju propasti stvari oduzete na nedozvoljen način Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 32

čl. 194

Nespa computers doo, Podgorica 32

Ako je stvar koja je bila oduzeta imaocu na nedozvoljen na čin propala usljed više sile, odgovorno lice dužno je dati naknadu u novcu. Naknada u obliku novčane rente

čl. 195

Naknada u obliku novčane rente

st. 1

U slučaju smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja, naknada se određuje po pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme.

st. 2

Novčana renta dosuđena na ime naknade štete plaća se mjesečno unaprijed, ako sud ne odredi što drugo.

st. 3

Povjerilac ima pravo da zahtijeva potrebno obezbjeđenje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima slučaja ne bi bilo opravdano.

st. 4

Ako dužnik ne pruži obezbje đenje koje sud odredi, povjerilac ima pravo da zahtijeva da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota čija se visina određuje prema visini rente i vjerovatnom trajanju povjeriočevog života, uz odbitak odgovarajućih kamata.

st. 5

Iz ozbiljnih uzroka povjerilac može i u drugim slučajevima zahtijevati, odmah ili docnije, da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota. II. OBIM NAKNADE MATERIJALNE ŠTETE Obična šteta i izmakla korist

čl. 196

Obična šteta i izmakla korist

st. 1

Oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i na naknadu izmakle koristi.

st. 2

Visina naknade štete odre đuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, izuzev slu čaja kad je zakonom drukčije određeno.

st. 3

Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

st. 4

Pravno lice uživa zaštitu prava ličnosti koja ne proizilaze iz prirodnih svojstava čovjeka kao fizičkog lica.

st. 3

Zaštita prava ličnosti propisana ovim zakonom (minimalna zaštita) ne može se ograničiti posebnim zakonom. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 34 Prava ličnosti

čl. 207

Prava ličnosti

Prava ličnosti su: pravo na život, pravo na fizički (tjelesni) integritet, pravo na psihički (duševni) integritet, pravo na slobodu, pravo na čast, pravo na ugled, pravo na zaštitu privatnog života, pravo na dostojanstvo, pravo na sopstveni lik, pravo na sopstveni glas, pravo na prepisku i lične zapise, pravo na lični identitet, moralna komponenta autorskih prava, kao i druga prava ličnosti propisana Ustavom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava i posebnim zakonima. Neotuđivost prava ličnosti

čl. 208

Neotuđivost prava ličnosti

Niko se ne može odreći prava ličnosti, niti ograničiti ta prava protivno zakonu, javnom poretku ili moralu. Zaštita od protivpravnog ponašanja

čl. 209

Zaštita od protivpravnog ponašanja

st. 1

Lice kome je protivpravno prouzrokovana povreda prava ličnosti, ima pravo na zaštitu u odnosu na svako lice koje je u tome učestvovalo.

st. 2

Povreda prava ličnosti je protivpravna ako ograničenje tih prava nije zasnovano na zakonu.

st. 3

Svako ima pravo da zahtijeva od suda ili drugog nadležnog organa da naloži prestanak povrede prava njegove ličnosti. Posebne mjere u slučaju prinude ili zlostavljanja

čl. 210

Posebne mjere u slučaju prinude ili zlostavljanja

st. 1

U slučaju povrede prava ličnosti nastale prinudom ili zlostavljanjem, oštećeni može zahtijevati od suda da, pod prijetnjom nov čane kazne, štetniku zabr ani odre đeno ponašanje (ulazak u odre đeni prostor, uznemiravanje oštećenog telefonom, elektronskim putem, putem pisma ili na drugi način).

st. 2

Ako oštećeni i štetnik žive u istom stanu ili porodičnoj kući, oštećeni može zahtijevati od suda da štetniku zabrani svaki kontakt sa ošte ćenim, a u slu čaju ponovne grube povrede prava li čnosti da se štetnik iseli iz stana ili porodične kuće. Novčana naknada

čl. 210a

Novčana naknada

st. 1

U slučaju povrede prava ličnosti sud će, prema težini povrede i okolnostima slučaja, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade materijalne štete, kao i u odsustvu materijalne štete.

st. 2

Prilikom odlu čivanja o zahtjevu za pravi čnu naknadu i o njenoj visini, sud vodi ra čuna o svim okolnostima slučaja, a naročito o vrsti, načinu nanošenja i trajnim posljedicama povrede, životnoj dobi oštećenog, zanimanju i uopšte ličnoj situaciji oštećenog, o činjenici da li su stranke osigurane, o ekonomskoj situaciji štetnika i oštećenog, vremenu trajanja neosnovanog lišenja slobode, cilju kome služi novčana naknada, ali i o tome da se ne pogoduje težnjama koje nijesu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom. Lica koja imaju pravo na novčanu naknadu u slučaju smrti ili teškog invaliditeta

čl. 210b

Lica koja imaju pravo na novčanu naknadu u slučaju smrti ili teškog invaliditeta

st. 1

U slučaju smrti nekog lica do koje je došlo uslj ed povrede prava ličnosti, sud može dosuditi članovima njegove uže porodice (bra čni supružnik, djeca, usvojioci, roditelji i usvojenici) pravi čnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove.

st. 2

Naknada iz stava 1 ovog člana može se dosuditi i braći i sestrama ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.

st. 3

U slu čaju naro čito teškog invaliditeta nekog lica do kojeg je došlo usljed povrede prava li čnosti, sud može dosuditi njegovom bra čnom supružniku, djeci, usvojiocima, roditeljima i usvo jenicima pravi čnu nov čanu naknadu za njihove duševne bolove.

st. 4

Naknada iz st. 1 i 3 ovog člana može se dosuditi i vanbračnom supružniku, ako je između njega i umrlog, odnosno povrijeđenog postojala zajednica života od najmanje tri godine prije smrti, odn osno povređivanja, a ako je u Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 35 vanbračnoj zajednici ro đeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka i prije isteka vremena od tri godine.

st. 5

Pravo na pravičnu novčanu naknadu imaju roditelji u slu čaju gubitka začetog, a nerođenog djeteta, do kojeg je došlo usljed povrede prava ličnosti. Satisfakcija u posebnim slučajevima

čl. 210d

Dospjelost obaveze naknade nematerijalne štete

Obaveza naknade nematerijalne štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Nasljeđivanje i ustupanje potraživanja naknade nematerijalne štete

čl. 210g

Naknada buduće štete

st. 1

Sud će na zahtjev oštećenog dosuditi naknadu i za buduću nematerijalnu štetu ako je po redovnom toku izvjesno da će ona trajati i u budućnosti.

st. 2

Na zahtjev oštećenog naknada za buduću nematerijalnu štetu može se dosuditi u obliku novčane rente, ako bi se time potpunije ostvarila svrha naknade. Dospjelost obaveze naknade nematerijalne štete

čl. 210v

Satisfakcija u posebnim slučajevima

Pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova ima lice koje je prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog odnosa podređenosti ili zavisnosti navedeno na kažnjivu obljubu ili kažnjivu bludnu radnju, kao i lice prema kome je izvršeno neko drugo krivično djelo protiv polne slobode. Naknada buduće štete

čl. 211

Nasljeđivanje i ustupanje potraživanja naknade nematerijalne štete

st. 1

Potraživanje naknade nematerijalne štete prelazi na nasljednika samo ako je priznato pravosnažnom odlukom ili pismenim sporazumom.

st. 2

Pod istim uslovima, to potraživanje može biti predmet ustupanja, prebijanja i prinudnog izvršenja. Podijeljena odgovornost i sniženje naknade

čl. 212

Podijeljena odgovornost i sniženje naknade

Odredbe o podijeljenoj odgovornosti i sniženju naknade koje važe za materijalnu štetu shodno se primjenjuju i na nematerijalnu štetu. Odsjek 10. ODGOVORNOST VIŠE LICA ZA ISTU ŠTETU Solidarna odgovornost

čl. 213

Solidarna odgovornost

st. 1

Za štetu koju je više lica prouzrokovalo zajedno, svi učesnici odgovaraju solidarno.

Dužnik ima pravo da zahtijeva povra ćaj ako je isplatio uslovni dug prije ispunjenja uslova, izuzev ako se uslov ispunio u međuvremenu. Dvostruka isplata duga

čl. 219

Dvostruka isplata duga

Ko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovu izvršne isprave, ima pravo da traži vraćanje po opštim pravilima o sticanju bez osnova. Izvršenje neke prirodne obaveze, ili neke moralne ili društvene dužnosti

čl. 220

Izvršenje neke prirodne obaveze, ili neke moralne ili društvene dužnosti

Ne može se tražiti ono što je dato ili u činjeno na ime izvršenj a neke prirodne obaveze ili neke moralne ili društvene dužnosti. Obim vraćanja Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 37

čl. 221

Nespa computers doo, Podgorica 37

Kad se vraća ono što je stečeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezna kamata, i to, ako je sticalac nesavjestan, od dana sticanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Naknada troškova

čl. 222

Naknada troškova

Sticalac ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova, ali ako je bio nesavjestan, naknada za korisne troškove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja uvećanje vrijednosti u trenutku vraćanja. Kad se može zadržati primljeno

čl. 223

Kad se može zadržati primljeno

Ne može se tražiti vra ćanje neosnovano pla ćenih iznosa na ime naknade štete zbog povrede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, ukoliko je isplata izvršena savjesnom pribaviocu. Upotreba stvari u tuđu korist

čl. 224

Upotreba stvari u tuđu korist

Ako je neko svoju ili tuđu stvar upotrijebio na korist trećeg, a nema uslova za primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, treći je dužan vratiti stvar, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi njenu vrijednost. Izdatak za drugog

čl. 225

Izdatak za drugog

Ko za drugog učini kakav izdatak ili nešto drugo što je ovaj po zakonu bio dužan da učini, ima pravo da zahtijeva naknadu od njega. Upotrebljavanje tuđe stvari u svoju korist

čl. 226

Upotrebljavanje tuđe stvari u svoju korist

Kad je neko tuđu stvar upotrijebio u svoju korist, imalac može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili u odsustvu ove, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od upotrebe. ODJELJAK 4. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA Odsjek 1. OPŠTE PRAVILO

čl. 227

OPŠTE PRAVILO

st. 1

Poslovodstvo bez naloga je vršenje tuđih poslova, pravnih ili materijalnih, bez naloga ili ovlašćenja, ali za račun onog čiji su poslovi, a radi zaštite njegovih interesa.

st. 2

Vršenju tuđeg posla može se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi odlaganje, te predstoji šteta ili propuštanje očigledne koristi. Odsjek 2. OBAVEZE I PRAVA POSLOVOĐE BEZ NALOGA Obaveze poslovođe bez naloga

čl. 228

Obaveze poslovođe bez naloga

st. 1

Poslovođa bez naloga dužan je da obavijesti o svom postupku što je mogu će prije onog čiji je posao i nastavi započeti posao ukoliko mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu.

st. 2

Po svršenom poslu on je dužan da položi ra čun i ustupi onome čiji je posao sve što je pribavio vrše ći njegov posao. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 38

st. 3

Ukoliko zakonom nije drukčije određeno, poslovođa bez naloga ima obaveze nalogoprimca. Dužna pažnja i odgovornost

čl. 229

Dužna pažnja i odgovornost

st. 1

Pri vršenju tu đeg posla poslovo đa bez naloga dužan je rukovoditi se stvarnim ili vjerovatnim namjerama i potrebama onog čiji je posao.

st. 2

On je dužan postupiti sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaćina.

st. 3

Sud može, s obzirom na okolnosti u kojima se neko nezvano prihvatio tuđeg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepažnju.

st. 4

Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovođe bez naloga važe pravila o njegovoj ugovornoj i vanugovornoj odgovornosti. Prava poslovođe bez naloga

čl. 230

Prava poslovođe bez naloga

st. 1

Poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale, ima pravo da zahtijeva da ga onaj čiji je posao vršio oslobodi svih obaveza koje je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme sve obaveze koje je zaklju čio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke, kao i da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut.

st. 2

Licu iz stava 1 ovog člana pripada i primjerna naknada za trud, ako je otklonio štetu od lica čiji je posao ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama. Vršenje tuđih poslova u namjeri da se drugom pomogne

čl. 231

Vršenje tuđih poslova u namjeri da se drugom pomogne

Ko vrši tuđi posao u namjeri da drugom pomogne, a nijesu ispunjeni uslovi za poslovodstvo bez naloga, pripada mu pravo na naknadu učinjenih troškova, ali najviše do visine koristi koju je drugi postigao. Odnošenje dodataka

čl. 232

Odnošenje dodataka

Svaki poslovođa bez naloga ima pravo da odnese stvari kojima je povećao tuđu imovinu a za koje mu se učinjeni izdaci ne nakna đuju, ako se one mogu odvojiti bez ošte ćenja stvari kojoj su dodate, ali lice u čiji se posao bio umiješao može, ako ho će, zadržati te dodatke ukoliko mu naknadi njihovu sadašnju vrijednost, najviše do iznosa učinjenih izdataka. Odsjek 3. VRŠENJE TUĐIH POSLOVA PROTIV ZABRANE

čl. 233

VRŠENJE TUĐIH POSLOVA PROTIV ZABRANE

st. 1

Ko se prihvati tuđeg posla i pored zabrane lica čiji je posao, a za zabranu je znao ili morao znati, nema prava koja pripadaju poslovođi bez naloga.

st. 2

Lice iz stava 1 ovog člana odgovara za štetu koju je prouzrokovao miješanjem u tuđe poslove, čak i ako je do nje došlo bez njegove krivice.

st. 3

Kad je zabrana vršenja posla protivna zakonu ili moralu, a naro čito ako je neko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obavezu koja ne trpi odlaganje važe opšta pravila o poslovodstvu bez naloga. Odsjek 4. NEPRAVO POSLOVODSTVO

čl. 234

NEPRAVO POSLOVODSTVO

st. 1

Ko vrši tuđi posao u namjeri da za sebe zadrži postignute koristi iako zna da je posao tuđ, dužan je da na zahtjev onog čiji je posao položi račun kao poslovođa bez naloga i preda mu sve postignute koristi.

st. 2

Onaj čiji je posao može zahtijevati i vraćanje stvari u pređašnje stanje, kao i naknadu štete. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 39 Odsjek 5. ODOBRENJE

čl. 235

ODOBRENJE

Ako lice čiji se posao vrši naknadno odobri ono što je izvršeno, poslovođa bez naloga smatra se nalogoprimcem koji je od početka radio po nalogu tog lica. ODJELJAK 5. JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Odsjek 1. JAVNO OBEĆANJE NAGRADE Kad obavezuje

čl. 236

Kad obavezuje

st. 1

Javnim oglasom u činjeno obećanje nagrade onome ko izvrši odre đenu radnju, postigne neki uspjeh, na đe se u određenoj situaciji ili, ako je obe ćanje učinjeno pod nekim drugim uslovom, obavezuje obe ćavaoca da ispuni obećanje.

st. 2

Obećavalac nagrade ili bilo kakvog nagradnog takmi čenja dužan je da odredi rok za takmi čenje, a ako ga ne odredi svako ko želi da učestvuje u takmičenju ima pravo da traži da sud odredi odgovarajući rok. Opozivanje obećanja

čl. 237

Opozivanje obećanja

st. 1

Obećanje se može opozvati na način na koji je i učinjeno, kao i ličnim saopštenjem, ali lice koje je izvršilo radnju, a nije znalo niti je moralo znati da je obećanje nagrade opozvano, ima pravo da zahtijeva obećanu nagradu, a onaj ko je do opozivanja učinio potrebne izdatke radi izvršenja radnje određene u javnom oglasu ima pravo na njihovu naknadu, izuzev ako obećavalac dokaže da su oni učinjeni uzalud.

st. 2

Obećanje nagrade ne može se opozvati ako je oglasom određen rok za izvršenje radnje, odnosno za obavještenje o postignutom rezultatu ili ostvarenju određene situacije. Pravo na nagradu

čl. 238

Pravo na nagradu

st. 1

Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvrši radnju za koju je nagrada obećana.

st. 2

Ako je više lica izvršilo radnju istovremeno, svakom pripada jednak dio nagrade, ukoliko pravičnost ne zahtijeva drukčiju podjelu. Konkurs

čl. 239

Konkurs

st. 1

O dodjeljivanju nagrade u slučaju konkursa odlučuje organizator konkursa ili jedno ili više lica koja on odredi.

st. 2

Ako su u uslovima konkursa ili nekim opštim propisima koji važe za odre đeni konkurs postavljena pravila po kojima nagrada treba da bude dodijeljena, svaki učesnik u konkursu ima pravo zahtijevati poništenje odluke o dodjeljivanju nagrade ako nagrada nije dodijeljena saglasno tim pravilima.

st. 3

Svojinu ili koje drugo pravo na djelu nagra đenom na konkursu sti če organizator konkursa samo ako je to navedeno u oglasu konkursa. Prestanak obaveze

čl. 240

Prestanak obaveze

Obaveza obećavaoca nagrade prestaje ako mu niko ne saopšti, u roku određenom u oglasu, da je izvršio radnju, ili postigao uspjeh, ili uopšte ispunio uslove postavljene u javnom oglasu, a ako rok nije određen, istekom jedne godine od oglasa. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 40 Odsjek 2. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI I. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 241

Pojam

st. 1

Hartija od vrijednosti je pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu.

st. 2

Hartija od vrijednosti može imati oblik elektronskog zapisa određenog zakonom.

st. 3

Odredbe ovoga zakona koje se odnose na hartije od vrijednosti izdate u obliku pisane isprave primjenjuju se na odgovarajući način i na hartije od vrijednosti u obliku elektronskog zapisa, ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Bitni sastojci

čl. 242

Bitni sastojci

st. 1

Hartija od vrijednosti mora sadržati sljedeće bitne sastojke: 1) označenje vrste hartije od vrijednosti; 2) firmu, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavaoca hartije od vrijednosti; 3) firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje, odnosno po čijoj naredbi hartija od vrijednosti glasi, ili označenje da hartija glasi na donosioca; 4) tačno označenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti; 5) mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti a kod onih koje se izdaju u seriji i njen serijski broj; 6) potpis izdavaoca hartije od vrijednosti, odnosno faksimil potpisa izdavaoca hartije od vrijednosti koje se izdaju u seriji.

st. 2

Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednosti mogu biti određeni i drugi bitni sastojci.

st. 3

Isprava koja ne sadrži bilo koji od bitnih sastojaka ne važi kao hartija od vrijednosti.

st. 4

Hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje ne sadrže bilo koji od bitnih sastojaka, nemaju pravno dejstvo. Na koga hartija od vrijednosti može glasiti

čl. 243

Na koga hartija od vrijednosti može glasiti

Hartija od vrijednosti može glasiti na donosioca, na ime ili po naredbi. Nastanak obaveze

čl. 244

Nastanak obaveze

Obaveza iz hartije od vrijednosti nastaje u trenutku kada izdavalac hartiju od vrijednosti preda njenom korisniku. Posebni uslovi za izdavanje hartije od vrijednosti u seriji

čl. 245

Posebni uslovi za izdavanje hartije od vrijednosti u seriji

Posebnim zakonom se određuju i drugi uslovi za izdavanje hartija od vrijednosti u seriji. II. OSTVARIVANJE PRAVA Pripadnost prava iz hartije od vrijednosti

čl. 246

Pripadnost prava iz hartije od vrijednosti

Hartija od vrijednosti može se prenijeti i kao prenos punomoćja, odnosno kao prenos za zalogu.

st. 2

Kod prenosa punomo ćja stavlja se klauzula "vrijednost u punomo ćju", a kod prenosa za zalogu "vrijednost za zalogu" ili slično. Dejstvo prenosa prava

čl. 253

Dejstvo prenosa prava

st. 1

Prenosom prava iz hartije od vrijednosti njen novi imalac stiče sva prava koja su pripadala prethodnom imaocu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 42

st. 2

Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime ako se vrši putem cesije ili indosamenta, nema dejstva prema izdavaocu dok on o tome ne bude pisanim putem obaviješten, odnosno dok taj prenos ne bude ubilježen u registar hartija od vrijednosti na ime, ako se takav registar vodi kod izdavaoca.

st. 3

Cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obaveze od strane izdavaoca, osim u slu čaju drukčije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba upisana na samoj hartiji od vrijednosti. Dejstvo prenosa punomoćja i prenosa za zalogu

čl. 254

Dejstvo prenosa punomoćja i prenosa za zalogu

Imalac hartije od vrijednosti koja je na njega prenijeta kao "prenos punomoćja" ili "prenos za zalogu" može vršiti sva prava koja iz te hartije od vrijednosti proističu, ali hartiju može prenijeti na drugog samo kao prenos punomoćja. Dokazivanje zakonitosti prenosa

čl. 255

Dokazivanje zakonitosti prenosa

st. 1

Posljednji indosatar dokazuje svoje pravo iz hartije od vrijednosti neprekidnim nizom indosamenata.

st. 2

Ovo pravilo se shodno primjenjuje i na posljednjeg cesionara. Zabrana prenosa

čl. 256

Zabrana prenosa

st. 1

Zabrana prenosa indosamentom hartije od vrijednosti po naredbi vrši se izrazom "ne po naredbi" ili stavljanjem slične klauzule koja ima isto značenje.

st. 1

Izgubljena hartija od vrijednosti može se amortizovati samo ako glasi na ime ili po naredbi ukoliko posebnim zakonom nije drukčije određeno.

st. 2

Izdavalac hartije od vrijednosti mora dosadašnjem imaocu, na njegov zahtjev, i uz povraćaj troškova ustupiti sve isprave i dati mu sve informacije koje su imaocu potrebne u amortizacionom postupku. Zastarjelost potraživanja iz hartije od vrijednosti

čl. 268

Zastarjelost potraživanja iz hartije od vrijednosti

Za zastarjelost potraživanja iz hartije od vrijednosti važe pravila o zastarjelosti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Glava III DEJSTVA OBAVEZA ODJELJAK 1. POVJERIOČEVA PRAVA I DUŽNIKOVE OBAVEZE Odsjek 1. PRAVO NA NAKNADU ŠTETE I. OPŠTA PRAVILA Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja

čl. 269

Исполнение обязательства и последствия неисполнения

Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja

st. 1

Povjerilac u obligacionom odnosu je ovlašćen da od dužnika zahtijeva ispunjenje obaveze, a dužnik je dužan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi.

перевод

Кредитор в обязательственном отношении вправе требовать от должника исполнения обязательства, а должник обязан исполнить его добросовестно во всём, как оно установлено.

st. 2

Kad dužnik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, povjerilac ima pravo da zahtijeva i naknadu štete koju je usljed toga pretrpio.

перевод

Если должник не исполняет обязательство либо просрочивает его исполнение, кредитор вправе требовать также возмещения причинённого вследствие этого ущерба.

st. 3

Za štetu zbog zadocnjenja sa ispunjenjem odgovara i dužnik kome je povjerilac dao primjeren naknadni rok za ispunjenje.

перевод

За ущерб, причинённый просрочкой исполнения, отвечает и тот должник, которому кредитор предоставил соразмерный дополнительный срок для исполнения.

st. 4

Dužnik odgovara i za djelimičnu ili potpunu nemogućnost ispunjenja i ako tu nemogućnost nije skrivio ako je nastupila poslije njegovog dolaska u docnju, za koju odgovara.

перевод

Должник отвечает также за частичную либо полную невозможность исполнения, даже если она наступила не по его вине, при условии, что она наступила после возникновения просрочки, за которую он отвечает.

st. 5

Dužnik se oslobađa od odgovornosti za štetu ako dokaže da bi stvar koja je predmet obaveze slučajno propala i da je on svoju obavezu na vrijeme ispunio.

перевод

Должник освобождается от ответственности за ущерб, если докажет, что предмет обязательства всё равно был бы случайно утрачен, а сам должник своё обязательство исполнил вовремя.

Связанные Q&A: Какая ответственность за нарушение договора?

čl. 270

Освобождение должника от ответственности

Oslobođenje dužnika od odgovornosti

st. 1

Dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zaključenja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

перевод

Должник освобождается от ответственности за ущерб, если докажет, что не мог исполнить своё обязательство либо опоздал с его исполнением из-за обстоятельств, наступивших после заключения договора, которые он не мог ни предотвратить, ни устранить, ни избежать.

Связанные Q&A: Какая ответственность за нарушение договора?

čl. 271

Nespa computers doo, Podgorica 45

st. 1

Ugovorom se može proširiti odgovornost dužnika i na slučaj za koji on inače ne odgovara.

st. 2

Ispunjenje ugovorne odredbe iz stava 1 ovog člana ne može se zahtijevati ako bi to bilo u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja. Ograničenje i isključenje odgovornosti

čl. 272

Ograničenje i isključenje odgovornosti

st. 1

Odgovornost dužnika za namjeru ili krajnju nepažnju ne može se unaprijed ugovorom isključiti.

st. 2

Sud može na zahtjev zainteresovane ugovorne strane poništiti i ugovornu odredbu o isključenju odgovornosti za običnu nepažnju, ako je takav sporazum proizašao iz monopolskog položaja dužnika ili uopšte iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana.

st. 3

Pun ovažna je odredba ugovora kojom se odre đuju najviši iznos naknade, ako tako odre đeni iznos nije u očiglednoj nesrazmjeri sa štetom i ako za određeni slučaj nije što drugo zakonom određeno.

st. 4

U slučaju ograničenja visine naknade povjerilac ima pravo na po tpunu naknadu ako je nemogućnost ispunjenja obaveze prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepažnjom dužnika. Obim naknade

čl. 273

Obim naknade

st. 1

Povjerilac ima pravo na naknadu obi čne štete i izmakle koristi, koje je dužnik u vrijeme zaklju čenja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.

st. 2

U slučaju prevare ili namjernog neispunjenja, kao i neispunjenja zbog krajnje nepažnje, povjerilac ima pravo da zahtijeva od dužnika naknadu cjelokupne štete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale.

st. 3

Ako je prilikom povrede obaveze pored štete nastao za povjerioca i neki dobitak, o njemu će se prili kom određivanja visine naknade voditi računa u razumnoj mjeri.

st. 4

Strana koja se poziva na povredu ugovora dužna je preduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila šteta izazvana tom povredom, inače druga strana može zahtijevati smanjenje naknade.

st. 5

Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na neispunjenje obaveza koje nijesu nastale iz ugovora, ukoliko za pojedine od njih nije ovim zakonom nešto drugo predviđeno. Krivica povjerioca

čl. 274

Krivica povjerioca

Kad za nastalu štetu, ili njenu veličinu, ili za otežanje dužnikovog položaja ima krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara, naknada se smanjuje srazmjerno. Odgovornost zbog propuštanja obavještenja

čl. 275

Odgovornost zbog propuštanja obavještenja

Ugovorna strana koja je dužna da obavijesti drugu stranu o činjenicama koje su od uticaja na njihov međusobni odnos, odgovara za štetu koju pretrpi druga strana zbog toga što nije bila na vrijeme obaviještena. Primjena odredaba o prouzrokovanju štete

čl. 276

Primjena odredaba o prouzrokovanju štete

Ukoliko odredbama ovog odsjeka nije druk čije propisano, na naknadu ove štete shodno se primjenju ju odredbe ovog zakona o naknadi vanugovorne štete. II. UGOVORNA KAZNA Opšta pravila

čl. 277

Opšta pravila

st. 1

Povjerilac i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti povjeriocu određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem (ugovorna kazna).

st. 2

Smatra se da je kazna ugovorena za slu čaj da dužnik zadocni sa ispunjenjem, ako što drugo ne proizlazi iz ugovora.

st. 3

Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obaveze. Način određivanja

čl. 278

Način određivanja

st. 1

Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom naho đenju u jednom ukupnom iznosu, u procentu, ili za svaki dan zadocnjenja, ili na koji drugi način.

st. 2

Ugovorna kazna mora biti ugovorena u formi propisanoj za ugovor iz koga je nastala obaveza na čije se ispunjenje odnosi. Akcesornost

čl. 279

Akcesornost

st. 1

Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obaveze na čije se obezbjeđenje on odnosi.

st. 2

Sporazum gubi pravno dejstvo ako je do neispunjenja ili zadocnjenja došlo iz uzroka za koji dužnik ne odgovara. Povjeriočeva prava

čl. 280

Povjeriočeva prava

st. 1

Kad je kazna ugovorena za slu čaj neispunjenja obaveze, povjerilac može zahtijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu.

st. 2

Povjerilac gubi pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze ako je zatražio isplatu ugovorne kazne.

st. 3

Kad je kazna ugovorena za slu čaj neispunjenja, dužnik nema pravo da isplati ugovornu kaznu i odustane od ugovora, izuzev ako je to bila namjera ugovornih strana kad su kaznu ugovorili.

st. 4

Kad je kazna ugovorena za slučaj da dužnik zadocni sa ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu.

st. 5

Povjerilac ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zadocnjenja ako je primio ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saopštio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu. Smanjenje iznosa ugovorne kazne

čl. 281

Smanjenje iznosa ugovorne kazne

Sud će na zahtjev dužnika smanjiti iznos ugovorne kazne ako na đe da je ona pretjerano velika u pore đenju sa štetom koju je pretrpio povjerilac. Ugovorna kazna i naknada štete

čl. 282

Ugovorna kazna i naknada štete

st. 1

Povjerilac ima pravo da zahtijeva ugovornu kaznu i kad njen iznos premaši visinu štete koju je pretrpio, kao i kad nije pretrpio nikakvu štetu.

st. 2

Ako je šteta koju je povjerilac pretrpio ve ća od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo da zahtijeva razliku do potpune naknade štete. Zakonom određena naknada i ugovorna kazna

čl. 283

Zakonom određena naknada i ugovorna kazna

Ako je za neispunjenje obaveze ili za slu čaj zadocnjenja sa ispunjenjem zakonom određena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, povjerilac nema pravo da zahtijeva ujedno ugovornu kaznu i naknadu odre đenu zakonom, izuzev ako je to samim zakonom dozvoljeno. III. ZATEZNA KAMATA Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 47 Kad se duguje

čl. 284

Kad se duguje

st. 1

Dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj posebnim zakonom.

st. 2

Povjerilac i dužnik mogu u skladu sa odredbom člana 3 ovog zakona ugovoriti da stopa zateznih kamata bude niža ili viša od stope zateznih kamata određenih zakonom.

st. 3

Ako je stopa ugovorne kamate viša od stope zatezne kamate, ona teče i poslije dužnikove docnje. Pravo na potpunu naknadu

st. 1

Teretno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme rasp olaganja dužnik znao ili mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim povjeriocima i ako je trećem licu sa kojim je ili u čiju je korist pravna radnja preduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato.

st. 2

Ako je treće lice dužnikov suprug, ili srodnik po krvi u pravoj liniji, ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena, ili po tazbini do istog stepena, pretpostavlja se da mu je bilo poznato da dužnik preduzetim raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima.

st. 3

Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato.

st. 4

Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem. Isključenje pobijanja

čl. 289

Isključenje pobijanja

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 48 Ne mogu se pobijati zbog ošte ćenja povjerilaca uobi čajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni, kao ni pokloni učinjeni iz zahvalnosti, srazmjerni imovinskim mogućnostima dužnika. Način pobijanja

čl. 290

Način pobijanja

st. 1

Pobijanje se može vršiti tužbom ili prigovorom.

st. 2

Tužba za pobijanje podnosi se protiv tre ćeg lica sa kojim je, ili u čiju je korist preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njegovih univerzalnih pravnih sljedbenika.

st. 3

Ako je treći otuđio nekim teretnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tužba se može podići protiv pribavioca samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovih prethodnika moglo pobijati, a ako je tu korist otuđio poslom bez naknade, tužba se može podići protiv pribavioca i ako on to nije znao.

st. 4

Tuženi može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obavezu. Dejstvo pobijanja

čl. 291

Dejstvo pobijanja

Ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi dejstvo samo prema tužiocu i samo koliko je potrebno za ispunjenje njegovih potraživanja. Rok za podizanje tužbe

čl. 292

Rok za podizanje tužbe

st. 1

Tužba za pobijanje može se podnijeti u roku od tri godine.

st. 2

Rok iz stava 1 ovog člana računa se od dana kada je preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kada je trebalo preduzeti propuštenu radnju.

st. 3

Tok roka iz stava 1 ovog člana prekida se ako povjerilac obavijesti lice protiv koga se može podnijeti tužba o svojoj namjeri da zahtijeva pobijanje posla. Odsjek 3. PRAVO ZADRŽAVANJA Vršenje prava zadržavanja

čl. 293

Vršenje prava zadržavanja

st. 1

Povjerilac dospjelog potraživanja u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar ima pravo zadržati je dok mu ne bude isplaćeno potraživanje.

st. 2

U slu čaju da je dužnik postao nesposoban za pla ćanje, povjerilac može vršiti pravo zadržavanja iako njegovo potraživanje nije dospjelo. Izuzeci

čl. 294

Izuzeci

st. 1

Povjerilac nema pravo zadržavanja kad dužnik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izašla iz njegove državine protiv njegove volje, ili kad dužnik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je predata povjeriocu na čuvanje ili n a posudu.

st. 2

Povjerilac ne može zadržati ni punomo ćje dobijeno od dužnika, kao ni druge dužnikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale slične stvari, kao ni druge stvari koje se ne mogu izložiti prodaji. Obaveza vraćanja stvari prije ispunjenja obaveze

čl. 295

Obaveza vraćanja stvari prije ispunjenja obaveze

Povjerilac je dužan da vrati stvar dužniku ako mu ovaj pruži odgovarajuće obezbjeđenje njegovog potraživanja. Dejstvo prava zadržavanja

čl. 296

Dejstvo prava zadržavanja

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 49 Povjerilac koji drži dužnikovu stvar po osnovu prava zadržavanja ima pravo da se naplati iz njene vrijednosti na isti na čin kao založni povjerilac, ali je dužan prije nego što pristupi ostvarenju naplate da o svojoj namjeri blagovremeno obavijesti dužnika. ODELJAK 2. POVJERIOČEVA PRAVA U NEKIM POSEBNIM SLUČAJEVIMA Kad se obaveza sastoji u davanju stvari određenih po rodu

čl. 297

Kad se obaveza sastoji u davanju stvari određenih po rodu

Kad se obaveza sastoji u davanju stvari određenih po rodu, a dužnik dođe u docnju, povjerilac, pošto je prethodno o tome obavijestio dužnika, može po svom izboru nabaviti stvar istog roda i zahtijevati od dužnika naknadu cijene i naknadu štete, ili zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu štete. Kad se obaveza sastoji u činjenju

čl. 298

Kad se obaveza sastoji u činjenju

Kad se obaveza sastoji u činjenju, a dužnik tu obavezu nije na vrijeme ispunio, povjerilac može, obavijestivši o tome prethodno dužnika, sam o trošku dužnika uraditi ono što je dužnik bio dužan uraditi, a od dužnika zahtijevati naknadu štete zbog zadocnjenja, kao i naknadu druge štete koju bi imao zbog ovakvog načina ispunjenja. Kad se obaveza sastoji u nečinjenju

čl. 299

Kad se obaveza sastoji u nečinjenju

st. 1

Kad se obaveza sastoji u ne činjenju, povjerilac ima pravo na naknadu štete samim tim što je dužnik postupio protivno svojoj obavezi.

st. 1

I poslovno nesposobni dužnik može ispuniti obavezu ako je postojanje obaveze nesumnjivo i ako je dospio rok za njeno ispunjenje.

st. 2

Ispunjenje se može osporavati ako je poslovno nesposobno lice isplatilo zastarjeli dug ili dug koji potiče iz igre ili opklade. Troškovi ispunjenja

čl. 305

Troškovi ispunjenja

Troškove ispunjenja snosi dužnik, ukoliko ih nije prouzrokovao povjerilac. II. ISPUNJENJE SA SUBROGACIJOM Ugovorna subrogacija

čl. 306

Ugovorna subrogacija

st. 1

U slučaju ispunjenja tuđe obaveze svaki ispunilac može ugovoriti sa povjeriocem, prije ispunjenja ili prilikom ispunjenja, da ispunjeno potraživanje pređe na njega sa svim ili samo sa nekim sporednim pravima.

st. 2

Povjeriočeva prava mogu preći na ispunioca i na osnovu ugovora između dužnika i ispunioca, zaključenog prije ispunjenja.

st. 3

U slučaju iz stava 1 ovog člana dužnik odgovara isto kao prodavac za materijalne i pravne nedostatke stvari date umjesto onoga što je dugovao.

st. 3

Povjerilac, umjesto zahtjeva po osnovu odgovornosti dužnika za materijalne ili pravne nedostatke stvari, može zahtijevati od dužnika, ali ne više od jemca, ispunjenje prvobitnog potraživanja i naknadu štete. Predaja radi prodaje

čl. 316

Predaja radi prodaje

Ako je dužnik predao povjeriocu neku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa naplati svoje potraživanje, a ostatak mu preda, obaveza prestaje tek kad se povjerilac naplati iz postignutog iznosa. Djelimično ispunjenje

čl. 317

Djelimično ispunjenje

st. 1

Povjerilac nije dužan da primi djelimično ispunjenje, osim ako priroda obaveze drukčije ne nalaže.

st. 2

Povjerilac je dužan da primi djelimično ispunjenje novčane obaveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. Obaveza davanja stvari određenih po rodu

čl. 318

Obaveza davanja stvari određenih po rodu

st. 1

Ako su stvari određene samo po rodu, dužnik je dužan dati stvari srednje kakvoće.

st. 2

Ako je dužniku bila poznata namjena stvari, dužan je dati stvari odgovarajuće kakvoće. V. URAČUNAVANJE ISPUNJENJA Red uračunavanja

čl. 319

Red uračunavanja

st. 1

Kad izme đu istih lica postoji više istorodnih obaveza, pa ono što dužnik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda se, ako o tome ne postoji sporazum povjerioca i dužnika, ura čunavanje vrši onim redom koji odredi dužnik najkasnije prilikom ispunjenja.

st. 2

Kad nema dužnikove izjave o uračunavanju, obaveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje.

st. 3

Ako je više obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje obezbije đene, a kad su sve podjednako obezbijeđene, prvo se namiruju one koje su dužniku na najvećem teretu.

st. 4

Ako su u slu čajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog člana obaveze jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale, ono što je dato na ime ispunjenja raspore đuje se na sve obaveze srazmjerno n jihovim iznosima. Uračunavanje kamata i troškova

čl. 320

Uračunavanje kamata i troškova

Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, ura čunavanje se vrši tako što se prvo otplaćuju troškovi, zatim kamate i najzad glavnica. VI. VRIJEME ISPUNJENJA Rok ispunjenja

čl. 321

Rok ispunjenja

st. 1

Dužnik je dužan da ispuni obavezu u određenom roku.

st. 2

Ako rok nije određen, a svrha posla, priroda obaveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju izvjestan rok za ispunjenje, povjerilac može zahtijevati odmah ispunjenje obaveze, a dužnik sa svoje strane može zahtijevati od povjerioca da odmah primi ispunjenje. Novčana obaveza kod ugovora u privredi

čl. 322

Novčana obaveza kod ugovora u privredi

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 53 Ako ugovorom u privredi nije predviđen rok za ispunjenje novčane obaveze, dužnik je dužan da, bez potrebe da ga povjerilac na to pozove, ispuni tu obavezu u roku od 30 dana koji počinje teći od dana: - kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu; - kad je povjerilac ispunio svoju obavezu, ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego što je povjerilac ispunio svoju obavezu; - proteka roka za pregled predmeta obaveze, ako je ugovorom ili zakonom predvi đen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije proteka toga roka. Ispunjenje prije roka

čl. 323

Ispunjenje prije roka

st. 1

Kad je rok ugovoren isključivo u interesu dužnika, on ima pravo da ispuni obavezu i prije ugovorenog roka, ali je dužan obavijestiti povjerioca o svojoj namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme.

st. 2

U ostalim slučajevima, kad dužnik ponudi ispunjenje prije roka, povjerilac može odbiti ispunjenje, a može ga i primiti i zadržati pravo na naknadu štete, ako o tome bez odlaganja obavijesti dužnika. Pravo povjerioca da zahtijeva ispunjenje prije roka

čl. 324

Pravo povjerioca da zahtijeva ispunjenje prije roka

st. 2

Dužnik koji je novčanu obavezu isplatio preko banke ili pošte, može zahtijevati da mu povjerilac izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog.

st. 3

Ako je izdata priznanica da je potpuno ispla ćena glavnica, pretpostavlja se da su ispla ćene i kamate i sudski i drugi troškovi, ako ih je bilo.

st. 4

Ako dužnik povremenih davanja, kao što su zakupnine, i drugih potraživanja koja se povremeno obra čunavaju, kao što su ona koja nastaju utroškom elektri čne energije, ili vode, ili upotrebom telefona, ili drugih sli čnih sredstava komunikacije ima priznanicu da je isplatio docnije dospjelo potraživanje pretpostavlja se da je isplatio i ona koja su ranije dospjela. Odbijanje izdavanja priznanice

čl. 330

Odbijanje izdavanja priznanice

Ako povjerilac odbije da izda priznanicu, dužnik može položiti kod suda predmet svoje obaveze. IX. VRAĆANJE OBVEZNICE

čl. 331

IX. VRAĆANJE OBVEZNICE

st. 1

Kad potpuno ispuni svoju obavezu, dužnik može, pored priznanice, zahtijevati od povjerioca da mu vrati obveznicu.

st. 2

Kad povjerilac ne može da vrati obveznicu, dužnik ima pravo da zahtijeva da mu povjerilac izda javno ovjerenu ispravu da je obaveza prestala.

st. 3

Ako je dužniku vraćena obveznica, pretpostavlja se da je obaveza potpuno ispunjena.

st. 4

Dužnik koji je ispunio obavezu samo djelimično ima pravo da zahtijeva da se to ispunjenje zabilježi na obveznici. Odsjek 2. DOCNJA I. DOCNJA DUŽNIKA Kad dužnik dolazi u docnju

čl. 332

Kad dužnik dolazi u docnju

st. 1

Dužnik dolazi u docnju kad ne ispuni obavezu u roku određenom za ispunjenje.

st. 2

Ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u docnju kad ga povjerilac pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pisano, vansudskom opomenom ili zapo činjanjem nekog postupka čija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze.

st. 3

Dužnik ne dolazi u docnju ako dokaže da je zadocnio sa ispunjenjem usljed više sile ili usljed drugih okolnosti za koje on ne odgovara. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 55 II. DOCNJA POVJERIOCA Kad povjerilac dolazi u docnju

čl. 333

Kad povjerilac dolazi u docnju

st. 1

Povjerilac dolazi u docnju ako bez osnovanog razloga odbije da primi ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi.

st. 2

Povjerilac dolazi u docnju i kad je spreman da primi ispunjenje dužnikove istovremene obaveze, ali ne nud i ispunjenje svoje dospjele obaveze.

st. 3

Povjerilac ne dolazi u docnju ako dokaže da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u vrijeme odre đeno za ispunjenje, dužnik nije bio u mogućnosti da svoju obavezu ispuni. Dejstva povjeriočeve docnje

čl. 334

Dejstva povjeriočeve docnje

st. 1

Dolaskom povjerioca u docnju prestaje docnja dužnika, i na povjerioca prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari.

st. 2

Od dana povjeriočeve docnje prestaje teći kamata.

st. 3

Povjerilac u docnji dužan je da naknadi dužniku štetu nastalu usljed docnje za koju odgovara, kao i troškove oko daljeg čuvanja stvari.

st. 4

Dok traje njegova docnja povjerilac ne može preduzimati mjere izvršenja. Odsjek 3. POLAGANJE I PRODAJA DUGOVANE STVARI Polaganje kod suda

čl. 335

Polaganje kod suda

st. 1

Kad je povjerilac u docnji, ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno ko je povjerilac ili gdje se nalazi, ili kad je povjerilac poslovno nesposoban, a nema zastupnika, dužnik može položiti dugovanu stvar kod suda.

st. 2

Isto pravo imaju i treća lica koja su pravno zainteresovana da obaveza bude ispunjena.

st. 3

O izvršenom polaganju dužnik je dužan da izvijesti povjerioca ako zna za njega i za njegovo boravište, ina če će mu odgovarati za štetu. Kod kog suda se vrši polaganje

st. 1

Polaganjem dugovane stvari dužnik se oslobađa obaveze u času kad je izvršio polaganje.

st. 2

Ako je dužnik bio u docnji, njegova docnja prestaje.

st. 3

Od časa kada je stvar položena, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na povjerioca.

st. 4

Od dana polaganja prestaje teći kamata.

st. 5

Ako dužnik uzme natrag položenu stvar, smatraće se kao da nije bilo polaganja, a njegovi sadužnici i jemci ostaju u obavezi. Troškovi polaganja

čl. 340

Troškovi polaganja

Troškove punovažnog i neopozvanog polaganja snosi povjerilac ukoliko prelaze troškove ispunjenja ko je je dužan snositi dužnik. Prodaja umjesto polaganja stvari

čl. 341

Prodaja umjesto polaganja stvari

st. 1

Ako je stvar nepodesna za čuvanje, ili ako su za njeno čuvanje ili za njeno održavanje potrebni troškovi nesrazmjerni sa njenom vrijednošću, dužnik je može prodati na javnoj prodaji u mjestu određenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu ako je to u interesu povjerioca, a postignuti iznos, po odbitku troškova prodaje, položiti kod suda tog mjesta.

st. 2

Ako stvar ima tekuću cijenu, ili ako je male vrijednosti u poređenju sa troškovima javne prodaje, dužnik je može prodati iz slobodne ruke.

Jemac može izvršiti prebijanje dužnikove obaveze prema povjeriocu sa dužnikovim potraživanjem od povjerioca.

st. 3

Ko je dao svoju stvar u zalogu za tuđu obavezu, može zahtijevati od povjerioca da mu vrati založenu stvar kad se ispune uslovi za prestanak te ob aveze prebijanjem, kao i kad povjerilac propusti svojom krivicom da izvrši prebijanje. Zastarjelo potraživanje

čl. 347

Zastarjelo potraživanje

st. 1

Dug se može prebiti sa zastarjelim potraživanjem samo ako ono još nije bilo zastarjelo u času kad su se stekli uslovi za prebijanje.

st. 2

Ako su uslovi za prebijanje nastali pošto je jedno od potraživanja zastarjelo, prebijanje ne nastaje ako je dužnik zastarjelog potraživanja istakao prigovor zastarjelosti. Prebijanje sa ustupljenim potraživanjem

čl. 348

Prebijanje sa ustupljenim potraživanjem

st. 1

Dužnik ustupljenog potraži vanja može prebiti prijemniku ona svoja potraživanja koja je do obavještenja o ustupanju mogao prebiti ustupiocu.

st. 2

Dužnik može prijemniku prebiti i ona svoja potraživanja od ustupioca koja je stekao prije obavještenja o ustupanju, a čiji rok za ispunjenje nije bio dospio u času kada je obaviješten o ustupanju, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljenog potraživanja ili u isto vrijeme.

st. 3

Dužnik koji je bez rezerve izjavio prijemniku da pristaje na ustupanje ne može mu više prebiti ni kakvo svoje potraživanje od ustupioca.

st. 4

Ako je ustupljeno potraživanje upisano u javne knjige, dužnik može izvršiti prebijanje prijemniku samo ako je njegovo potraživanje upisano kod ustupljenog potraživanja ili ako je prijemnik obaviješten prilikom ustupanja o postojanju tog potraživanja. Slučajevi kad je prebijanje isključeno

čl. 349

Slučajevi kad je prebijanje isključeno

Ne može prestati prebijanjem potraživanje: 1) koje se ne može zaplijeniti; 2) stvari ili vrijednosti stvari koje su dužniku bile date na čuvanje, ili na posudu, ili koje je dužnik uzeo bespravno, ili ih bespravno zadržao; 3) nastalo namjernim prouzrokovanjem štete; 4) naknade štete pričinjene oštećenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti; 5) koje potiče iz zakonske obaveze izdržavanja. Zabrana na potraživanju druge strane

čl. 350

Zabrana na potraživanju druge strane

Dužnik ne može vršiti prebijanje ako je njegovo potraživanje dospjelo tek pošto je neko tre ći stavio zabranu na povjeriočevo potraživanje prema njemu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 58 Uračunavanje prebijanjem

čl. 351

Uračunavanje prebijanjem

Kad između dva lica postoji više obaveza koje mogu prestati prebijanjem, prebijanje se vrši po pravilima koja važe za uračunavanje ispunjenja. Sudska kompenzacija

čl. 352

Sudska kompenzacija

st. 1

Ako potraživanje jedne strane nije likvidno, ali se može lako utvrditi da li ono postoji i koliko je, sud može izvršiti prebijanje za onaj dio tog potraživanja čije postojanje bude utvrdio i odložiti donošenje odluke o zahtjevu druge strane dok se ne utvrdi postojanje i količina ostatka.

st. 2

Ako je potraživanje druge strane ve će od potraživanja koje mu se isti če radi prebijanja, sud će dosuditi razliku povjeriocu istom presudom. Odsjek 2. OTPUŠTANJE DUGA Sporazum

čl. 353

Sporazum

st. 1

Obaveza prestaje kad povjerilac izjavi dužniku da neće tražiti njeno ispunjenje i dužnik se sa tim saglasi.

st. 2

Za punovažnost ovog sporazuma nije potrebno da bude zaklju čen u formi u kojoj je zaklju čen posao iz koga je obaveza nastala. Odricanje od sredstava obezbjeđenja

čl. 354

Odricanje od sredstava obezbjeđenja

Vraćanje zaloge i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo obezbije đeno ispunjenje obaveze , ne zna či povjeriočevo odricanje od prava da traži njeno ispunjenje. Otpuštanje duga jemcu

čl. 355

Otpuštanje duga jemcu

Dejstvo poništenja

Kad je ugovor o prenovu poništen smatra se da nije ni bilo prenova i da ranija obaveza nije ni prestala postojati. Odsjek 4. SJEDINJENJE (KONFUZIJA)

čl. 362

SJEDINJENJE (KONFUZIJA)

st. 1

Obaveza prestaje sjedinjenjem kad jedno isto lice postane i povjerilac i dužnik.

st. 2

Kad jemac postane povjerilac, obaveza glavnog dužnika ne prestaje.

st. 3

Obaveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvrši upis brisanja. Odsjek 5. NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA Prestanak obaveze zbog nemogućnosti ispunjenja

čl. 363

Prestanak obaveze zbog nemogućnosti ispunjenja

st. 1

Obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemoguće usljed okolnosti zbog kojih dužnik ne odgovara.

st. 2

Dužnik treba da dokaže okolnosti koje isključuju njegovu odgovornost. Kad su predmet obaveze stvari određene po rodu

čl. 364

Kad su predmet obaveze stvari određene po rodu

st. 1

Ako su predmet obaveze stvari određene po rodu, obaveza ne prestaje čak i kad sve što dužnik ima od takvih stvari propadne usljed okolnosti za koje on ne odgovara.

st. 2

Kad su predmet obaveza stvari određene po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase tih stvari, obaveza prestaje kad propadne cijela ta masa. Ustupanje prava prema trećem odgovornom za nemogućnost ispunjenja

čl. 365

Ustupanje prava prema trećem odgovornom za nemogućnost ispunjenja

Dužnik odre đene stvari koji je oslobo đen svoje obaveze usljed nemogu ćnosti ispunjenja dužan je da ustupi povjeriocu pravo koje bi imao prema trećem licu zbog nastale nemogućnosti. Odsjek 6. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 60 PROTEK VREMENA, OTKAZ Rok u trajnom dugovinskom odnosu

čl. 366

Rok u trajnom dugovinskom odnosu

Trajni dugovinski odnos sa odre đenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne, izuzev kad je ugovoreno ili zakonom odre đeno da se poslije isteka roka dugovinski odnos produžava za neodre đeno vrijeme ako ne bude blagovremeno otkazan. Otkaz trajnog dugovinskog odnosa

čl. 367

Otkaz trajnog dugovinskog odnosa

st. 1

Ako vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije određeno, svaka strana može ga prekinuti otkazom.

st. 2

Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani.

st. 3

Otkaz se može dati u svako doba, samo ne u nevrijeme.

st. 4

Otkazni dugovinski odnos p restaje kada istekne otkazni rok odre đen ugovorom, a ako takav rok nije odre đen ugovorom, odnos prestaje po isteku roka određenog zakonom ili običajem, odnosno istekom primjerenog roka.

st. 5

Strane mogu ugovoriti da će njihov dugovinski odnos prestati samim dostavljanjem otkaza, ako za određeni slučaj zakonom nije drukčije određeno.

st. 6

Povjerilac ima pravo da zahtijeva od dužnika ono što je dospjelo prije nego što je obaveza prestala protekom roka ili otkazom. Odsjek 7. SMRT

čl. 368

SMRT

Smrću dužnika ili povjerioca prestaje obaveza samo ako je nastala s obzirom na lične osobine koje od ugovornih strana ili lične sposobnosti dužnika. ODJELJAK 4. ZASTARJELOST Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Opšte pravilo

čl. 369

Opšte pravilo

st. 1

Zastarjelošću prestaje pravo da se zahtijeva ispunjenje obaveze.

st. 2

Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kome je povjerilac mogao da zahtijeva ispunjenje obaveze.

st. 3

Sud se ne može obazirati na zastarjelost ako se dužnik nije na nju pozvao. Kad zastarjelost počinje teći

čl. 370

Kad zastarjelost počinje teći

st. 1

Zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kad je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

st. 2

Isto važi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odre đenim povremenim iznosima otpla ćuju glavnica i kamate, ali ne važi za otplate u obrocima i druga djelimična ispunjenja. Zastarjelost samog prava

čl. 382

Zastarjelost samog prava

st. 1

Samo pravo iz koga proisti ču povremena potraživanja zastarijeva za pet godina, ra čunajući od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraživanja poslije koga dužnik nije vršio davanja.

st. 2

Kad zastari pravo iz koga proističu povremena potraživanja, povjerilac gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja, nego i povremena davanja koja su dospjela prije ove zastarjelosti.

st. 3

Ne može zastariti pravo na izdržavanje određeno zakonom. Međusobna potraživanja iz ugovora u privredi

čl. 383

Međusobna potraživanja iz ugovora u privredi

st. 1

Međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora u privredi, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine.

st. 2

Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu. Potraživanje zakupnine

čl. 384

Potraživanje zakupnine

Potraživanje zakupnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine. Potraživanje naknade štete

čl. 385

Potraživanje naknade štete

st. 1

Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je ošte ćenik saznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo.

st. 2

U svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kad je šteta nastala.

st. 3

Potraživanje naknade štete nastale povredom ugovorne obaveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastarjelost te obaveze.

st. 4

Zahtjev za naknadu štete koja je nastala zbog polne zloupotrebe maloljetnog lica zastarijeva u roku od 15 godina od punoljetstva oštećenog. Potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom

čl. 386

Potraživanje naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom

st. 1

Kad je šteta prouzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu štete prema odgovornom licu zastarijeva kad istekne vrijeme odre đeno za zastarjelost krivi čnog gonjenja.

st. 2

Prekid zastarijevanja krivičnog gonjenja povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete.

st. 3

Isto važi i za zastoj zastarijevanja. Zahtjev za naknadu štete zbog korupcije

čl. 387

Zahtjev za naknadu štete zbog korupcije

Ako je šteta nastala činjenjem na koje je neposredno ili posredno uticala ponuda, davanje, prihvatanje ili zahtijevanje davanja mita ili neke druge koristi ili obećanje, ili propuštanjem činjenja koje bi spriječilo korupciju, ili drugim činjenjem koje po zakonu ili međunarodnom ugovoru znači korupciju, potraživanje zastarijeva u roku od pet Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 63 godina od kad je oštećeni saznao za štetu i za lice koje ju je prouzrokovalo, a u svakom slučaju u roku od 15 godina od kada je djelo učinjeno. Dvogodišnji rok zastarjelosti

čl. 388

Dvogodišnji rok zastarjelosti

st. 1

Zastarijevaju za dvije godine: 1) potraživanje naknade za isporu čenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimni čarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva; 2) potraživanje radio -stanice i radio -televizijske stanice za upotrebu radio -prijemnika i televizijskog prijemnika; 3) potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima; 4) potraživanje pretplate na povremene publikacije, ra čunajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena; 5) potraživanja od vlasnika posebnih djelova stambenih zgrada za usluge upravljanja i druga njihova potraživanja koja se plaćaju u tromjesečnim ili kraćim rokovima.

st. 2

Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene. Potraživanja utvrđena pred sudom ili drugim nadležnim organima

čl. 389

Potraživanja utvrđena pred sudom ili drugim nadležnim organima

st. 1

Sva potraživanja koja su utvr đena pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog organa, ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, zastarijevaju za deset godina i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastarjelosti.

st. 2

Sva povremena potraživanja koja proističu iz takvih odluka ili poravnanja i dospijevaju ubuduće, zastarijevaju u roku predviđenom za zastarjelost povremenih potraživanja. Rokovi zastarjelosti kod ugovora o osiguranju

čl. 390

Rokovi zastarjelosti kod ugovora o osiguranju

st. 1

Potraživanja ugovornika osiguranja, odnosno trećeg lica iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo.

st. 2

Ako zainteresovano lice dokaže da do dana odre đenog u stavu 1 ovog člana nije znalo da se osigurani slu čaj dogodio, zastarijevanje počinje od dana kad je za to saznalo, s tim da u svakom slučaju potraživanje zastarijeva kod osiguranja života za deset, a kod ostalih za pet godina od dana određenog u stavu 1 ovog člana.

st. 3

Potraživanja osiguravača iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine.

st. 4

Kad u slučaju osiguranja od odgovornosti trećeg, oštećeno lice zahtijeva naknadu od osiguranika, ili je dobije od njega, zastarijevanje osiguranikovog zahtjeva prema osigurava ču počinje od dana kada je ošte ćeno lice tražilo sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad ga je osiguranik obeštetio.

st. 5

Neposredan zahtjev trećeg oštećenog lica prema osiguravaču zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu.

st. 6

Zastarijevanje potraživanja koje pripada osigurava ču prema trećem licu odgovornom za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastarijevanje potraživanja osiguranika prema tom licu i navršava se u istom roku. Odsjek 3. ZASTOJ ZASTARIJEVANJA Potraživanja između određenih lica

čl. 391

Potraživanja između određenih lica

Zastarijevanje ne teče između: 1) bračnih drugova; 2) roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo; Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 64 3) štićenika i njegovog staraoca, kao i organa starateljstva, za vrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu položeni računi; 4) dva lica koja žive u vanbračnoj zajednici, dok ta zajednica postoji. Potraživanja određenih lica

čl. 392

Potraživanja određenih lica

Zastarijevanje ne teče: 1) za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu potraživanja lica odsutnog zbog izvršavanja vojne dužnosti i 2) u pogledu potraživanja koja imaju lica zaposlena u tu đem domaćinstvu prema poslodavcu ili članovima njegove porodice koji zajedno sa njima žive, sve dok taj radni odnos traje. Nesavladive prepreke

čl. 393

Nesavladive prepreke

Zastarijevanje ne teče za svo vrijeme za koje povjeriocu nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze. Uticaj uzroka zastoja zastarijevanja

čl. 394

Uticaj uzroka zastoja zastarijevanja

st. 1

Ako zastarijevanje nije moglo po četi da te če zbog nekog zakonskog uzroka, ono po činje te ći kad taj uzrok prestane.

st. 2

Ako je zastarijevanje počelo teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njegov dalji tok, ono nastavlja da teče kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zaustavljanja ra čuna se u zakonom odre đeni rok za zastarjelost. Potraživanja prema poslovno nesposobnim licima i njihova potraživanja

čl. 395

Potraživanja prema poslovno nesposobnim licima i njihova potraživanja

st. 1

Zastarijevanje te če i prema maloljetniku i drugom poslovno nesposobnom licu, bez obzira na to da li imaju zakonskog zastupnika ili ne.

st. 2

Zastarjelost potraživanja maloljetnika koji nema zastupnika i drugog poslovno nesposobnog lica bez zastupnika, ne može nastupiti dok ne proteknu dvije godine od kad su postala potpuno poslovno sposobna, ili od kad su dobila zastupnika.

st. 3

Ako je za zastarjelost nekog potraživanja određeno vrijeme kraće od dvije godine, a povjerilac je maloljetnik koji nema zastupnika ili neko drugo poslovno sposobno lice bez zastupnika, zastarijevanje tog potraživanja po činje teći od kad je povjerilac postao poslovno sposoban, ili od kad je dobio zastupnika. Odsjek 4. PREKID ZASTARIJEVANJA Priznanje duga

čl. 396

Priznanje duga

st. 1

Zastarijevanje se prekida kada dužnik prizna dug.

st. 2

Priznanje duga može se u činiti izjavom povjeriocu i na posredan na čin (kao što su davanje otplate, pla ćanje kamate, davanje obezbjeđenja). Podizanje tužbe

čl. 397

Podizanje tužbe

Zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe i svakom drugom povjeriočevom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, u cilju utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja. Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tužbe Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 65

čl. 398

Nespa computers doo, Podgorica 65

st. 1

Prekid zastarijevanja izvršen podizanjem tužbe ili kojom drugom povjerio čevom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom u cilju utvr đivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja, smatra se da nije nastupio ako povjerilac odustane od tužbe ili radnje koju je preduzeo.

st. 2

Smatra se da nije bilo prekida ako povjerio čeva tužba ili zahtjev bude odba čen ili odbijen, ili ako odre đena ili preduzeta mjera izvršenja ili obezbjeđenja bude poništena. Odbacivanje tužbe zbog nenadležnosti

čl. 399

Odbacivanje tužbe zbog nenadležnosti

st. 1

Ako je tužba protiv dužnika odbačena zbog nenadležnosti suda ili kog drugog uzroka koji se ne tiče suštine stvari, pa povjerilac podigne ponovo tužbu u roku od tri mjeseca od dana pr avosnažnosti odluke o odbacivanju tužbe, smatra se da je zastarijevanje prekinuto prvom tužbom.

st. 2

Isto vrijedi i za pozivanje u zaštitu, i za isticanje prebijanja potraživanja u sporu, kao i u slučaju kad je sud ili drugi organ uputio dužniku da svoje prijavljeno potraživanje ostvaruje u parničnom postupku. Pozivanje dužnika

čl. 400

Pozivanje dužnika

Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni. Rok zastarjelosti u slučaju prekida

čl. 401

Rok zastarjelosti u slučaju prekida

st. 1

Poslije prekida zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.

st. 2

Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja.

st. 3

Kad je prekid zastarijevanja nast ao podizanjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prebijanja potraživanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraživanja u nekom drugom postupku, zastarijevanje počinje teći iznova od dana kad je spor okončan.

st. 4

Kad je prekid zastarijevanja nas tao prijavom potraživanja u ste čajnom postupku, zastarijevanje po činje te ći iznova od dana okončanja ovog postupka.

st. 5

Isto važi i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvršenja ili obezbjeđenja.

st. 6

Zastarijevanje koje po činje te ći izn ova poslije prekida, navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastarijevanje koje je prekinuto. Zastarjelost u slučaju prenova

čl. 402

Zastarjelost u slučaju prenova

Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dužnika, a povjerilac i dužnik su se sporaz umjeli da izmijene osnov ili predmet obaveze, novo potraživanje zastarijeva za vrijeme koje je određeno za njegovu zastarjelost. Glava V RAZNE VRSTE OBAVEZA Odjeljak 1. NOVČANE OBAVEZE Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Načelo monetarnog nominalizma

čl. 403

Načelo monetarnog nominalizma

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 66 Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dužnik je dužan da isplati onaj broj novčanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev kad zakon određuje što drugo. Valuta obaveze

čl. 404

Valuta obaveze

Ako novčana obaveza glasi na pla ćanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu, njeno ispunjenje se može zahtijevati u domaćem novcu prema kursu koji važi u trenutku ispunjenja obaveze. Indeksna klauzula

čl. 405

Indeksna klauzula

Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos nov čane obaveze u doma ćem novcu veže za promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom cijena utvrđenim od ovlašćenog lica. Klizna skala

čl. 406

Klizna skala

U ugovorima u kojima se jedna strana obavezuje da izradi i isporuči određene predmete dozvoljeno je ugovoriti da će cijena zavisiti od cijena materijala i od rada, kao i drugih elemena ta koji utiču na visinu troškova proizvodnje, u određeno vrijeme na određenom tržištu. Plaćanje prije roka

čl. 407

Plaćanje prije roka

st. 1

Dužnik novčane obaveze može je ispuniti prije roka.

st. 2

Ništava je odredba ugovora kojom se dužnik odriče ovog prava.

st. 3

U slu čaju ispunjenja novčane obaveze prije roka, dužnik ima pravo da od iznosa duga odbije iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obaveze, samo ako je na to ovlašćen ugovorom ili to proizlazi iz običaja. Odsjek 2. UGOVORNA KAMATA Stopa ugovorne kamate

čl. 408

Stopa ugovorne kamate

st. 1

Stopa ugovorne kamate između fizičkih lica ne može biti veća od kamatne stope koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju.

st. 2

U pogledu najviše ugovorne kamatne stope između pravnih lica primjenjuju se odredbe posebnog zakona.

st. 3

Ako je kamata ugovorena, ali nije odre đena njena stopa ni vrijeme dospijevanja, izme đu fizi čkih lica važi kamatna stopa koja se u mjestu ispunjenja plaća na štedne uloge po viđenju, a između pravnih lica važi kamatna stopa koju banka ili druga bankarsk a organizacija pla ća, odnosno ugovara za takvu ili sli čnu vrstu posla i dospijeva po isteku godine, ako za određeni slučaj nije predviđeno što drugo.

st. 4

Ako je ugovorena veća kamata od dozvoljene, primijeniće se najveća dozvoljena stopa kamate. Kamata na kamatu

čl. 409

Kamata na kamatu

st. 1

Ništava je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamatu, kada dospije za isplatu, početi teći kamata, ako ne bude isplaćena.

st. 2

Ali se može unaprijed ugovoriti da će se stopa kamate povećati ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.

st. 3

st. 1

Kad je ugovorom ili zakonom predvi đeno da povjerilac može umjesto dugovanog predmeta zahtijevati od dužnika neki drugi određeni predmet, dužnik je dužan predati mu taj predmet ako povjerilac to zahtijeva.

st. 2

Uostalom, za ovakva fakultativna potraživanja važe prema namjeri ugovornika i prema prilikama posla odgovarajuća pravila o fakultativnim i o alternativnim obavezama. ODJELJAK 3. OBAVEZE SA VIŠE DUŽNIKA ILI POVJERILACA Odsjek 1. DJELJIVE OBAVEZE Dijeljenje obaveze i potraživanja

čl. 421

Dijeljenje obaveze i potraživanja

st. 1

Obaveza je djeljiva ako se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u djelovima koji imaju ista svojstva kao i cio predmet, i ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obaveza je nedjeljiva.

st. 2

Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima više dužnika, obaveza se dijeli me đu njima na jednake djelove, ako nije određena drukčija podjela, i svaki od njih odgovara za svoj dio obaveze.

st. 3

Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima više povjerilaca, potraživanje se dijeli među njima na jednake djelove, ako nije što drugo određeno, i svaki povjerilac može zahtijevati samo svoj dio potraživanja. Pretpostavka solidarnosti

čl. 422

Pretpostavka solidarnosti

Kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi, oni odgovaraju povjeriocu solidarno, osim ako su ugovornici izričito otklonili solidarnu odgovornost. Odsjek 2. SOLIDARNE OBAVEZE I. SOLIDARNOST DUŽNIKA Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 69 Sadržina solidarnosti dužnika

čl. 423

Sadržina solidarnosti dužnika

st. 1

Svaki dužnik solidarne obaveze odgovara povjeriocu za cijelu obavezu i povjerilac može zahtijevati njeno ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjena, ali kad jedan dužnik ispuni obavezu, ona prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

st. 2

Od više solidarnih dužnika, svaki može dugovati sa drugim r okom ispunjenja, pod drugim uslovima i uopšte sa različitim odstupanjima. Prebijanje

čl. 424

Prebijanje

st. 1

Svaki solidarni dužnik može se pozvati na prebijanje koje je izvršio njegov sadužnik.

st. 2

Solidarni dužnik može potraživanje svog sadužnika prema povjeriocu prebiti sa povjeriočevim potraživanjem, ali samo za onoliko koliko iznosi dio duga tog sadužnika u solidarnoj obavezi. Otpuštanje duga

čl. 425

Otpuštanje duga

st. 1

Otpuštanje duga izvršeno sporazumno sa jednim solidarnim dužnikom oslobađa obaveze i ostale dužnike.

st. 2

Ali, ako je otpuštanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo dužnika s kojim je izvršeno, solidarna obaveza smanjuje se za dio koji prema me đusobnim odnosima dužnika pada na njega, a ostali dužnici odgovaraju solidarno za ostatak obaveze. Prenov

čl. 426

Prenov

st. 1

Prenovom koji je povjerilac izvršio sa jednim solidarnim dužnikom oslobađaju se i ostali dužnici.

st. 2

Ali, ako su povjerilac i dužnik prenov ograničili na dio obaveze koji dolazi na ovoga, obaveza ostalih ne prestaje, nego se samo smanjuje za taj dio. Poravnanje

čl. 427

Poravnanje

Poravnanje koje je zaključio jedan od solidarnih dužnika sa povjeriocem nema dejstva prema ostalim dužnicima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, ako ono nije ograničeno na dužnika sa kojim je zaključeno. Sjedinjenje

čl. 428

Sjedinjenje

Kad se u jednom licu sjedini svojstvo povjerioca i svojstvo dužnika iste solidarne obaveze, obaveza ostalih dužnika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada. Docnja povjerioca

čl. 429

Docnja povjerioca

Kad povjerilac do đe u docnju prema jednom solidarnom dužniku, on je u docnji i prema ostalim solidarnim dužnicima. Docnja jednog dužnika i priznanje duga

čl. 430

Docnja jednog dužnika i priznanje duga

st. 1

Docnja jednog solidarnog dužnika nema dejstvo prema ostalim dužnicima.

st. 2

Pravilo iz stava 1 ovog člana važi i za priznanje duga koje bi izvršio jedan od solidarnih dužnika. Zastoj i prekid zastarijevanja i odricanje od zastarjelosti

čl. 431

Zastoj i prekid zastarijevanja i odricanje od zastarjelosti

st. 1

Ako zastarijevanje ne teče ili je prekinuto prema jednom dužniku, ono teče za ostale solidarne dužnike i može se navršiti, ali dužnik prema kome obaveza nije zas tarjela i koji je morao da je ispuni ima pravo da zahtijeva od ostalih dužnika prema kojima je obaveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio obaveze.

st. 2

Odricanje od navršene zastarjelosti nema dejstva prema ostalim dužnicima. Pravo ispunioca na naknadu

čl. 432

Pravo ispunioca na naknadu

st. 1

Dužnik koji je ispunio obavezu ima pravo da zahtijeva od svakog sadužnika da mu naknadi dio obaveza koji pada na njega.

st. 2

Pri tome nije od uticaja okolnost što je povjerilac nekog od sadužnika oslobodio duga ili mu je dug smanjio.

st. 3

Dio koji pada na dužnika od koga ne može da se dobije naknada dijeli se srazmjerno na sve dužnike. Podjela na jednake djelove i izuzetak

čl. 433

Podjela na jednake djelove i izuzetak

Kad se u licu jednog solidarnog povjerioca sjedini i svojstvo dužnika, svaki od ostalih solidarnih povjerilaca može od njega zahtijevati samo svoj dio potraživanja. Docnja

čl. 440

Docnja

st. 1

Kad dužnik dođe u docnju prema jednom solidarnom povjeriocu, on je u docnji i prema ostalim povjeriocima.

st. 2

Docnja jednog solidarnog povjerioca dejstvuje i prema ostalim povjeriocima. Priznanje duga

čl. 441

Priznanje duga

Priznanje duga učinjeno jednom povjeriocu koristi svim povjeriocima. Zastarjelost

čl. 442

Zastarjelost

st. 1

Ako jedan povjerilac prekine zastarijevanje, ili ako prema njemu ne te če zastarijevanje, to ne koristi ostalim povjeriocima i prema njima zastarijevanje teče i dalje.

st. 2

Odricanje od zastarjelosti izvršeno prema jednom povjeriocu koristi i ostalim povjeriocima. Odnosi između povjerilaca poslije ispunjenja

čl. 443

Odnosi između povjerilaca poslije ispunjenja

st. 1

Svaki solidarni povjerilac ima pravo da zahtijeva od povjerioca koji je primio ispunjenje od dužnika da mu preda dio koji mu pripada.

st. 2

Ako iz odnosa među povjeriocima ne proističe što drugo, svakom solidarnom povjeriocu pripada jednak dio. Odsjek 3. NEDJELJIVE OBAVEZE

čl. 444

NEDJELJIVE OBAVEZE

st. 1

Za nedjeljive obaveze u kojima ima više dužnika shodno se primjenjuju propisi o solidarnim obavezama.

st. 2

Kad u nedjeljivoj obavezi ima više povjerilaca među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan povjerilac može da zahtijeva da dužnik ispuni obavezu samo njemu ako je ovlašćen od ostalih povjerilaca da primi ispunjenje, a svaki povjerilac može da zahtijeva od dužnika da obavezu ispuni svim povjeriocima zajedno, ili da je položi sudu. Glava VI PROMJENA POVJERIOCA ILI DUŽNIKA ODJELJAK 1. USTUPANJA POTRAŽIVANJA UGOVOROM (CESIJA) Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Potraživanja koja se mogu prenijeti ugovorom

čl. 445

Potraživanja koja se mogu prenijeti ugovorom

st. 1

Povjerilac može ugovorom zaključenim sa trećim prenijeti na ovog svoje potraživanje, izuzev onog čiji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za li čnost povjerioca, ili koje se po svojoj prirodi protivi prenošenju na drugog. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 72

st. 2

Ugovor o ustupanju nema dejstvo prema dužniku, ako su on i povjerilac ugovorili da ovaj ne će moći prenijeti potraživanje na drugog ili da ga neće moći prenijeti bez dužnikovog pristanka. Sporedna prava

čl. 446

Sporedna prava

st. 1

Sa potraživanjem prelaze na prijemnika sporedna prava (pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu kaznu i sl.).

st. 2

Ustupilac može predati založenu stvar prijemniku samo ako zalogodavac pristane na to, ina če ona ostaje kod ustupioca da je čuva za račun prijemnika.

st. 3

Pretpostavlja se da su dospjele, a neisplaćene kamate ustupljene sa glavnim potraživanjem. Obavještavanje dužnika

čl. 447

Obavještavanje dužnika

st. 1

Za prenos potraživanja nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupilac dužan da obavijesti dužnika o izvršenom ustupanju.

st. 2

Ispunjenje izvršeno ustupiocu prije obavještenja o ustupanju punovažno je i oslobađa dužnika obaveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inače obaveza ostaje i on je dužan da je ispuni prijemniku. Višestruko ustupanje

čl. 448

Višestruko ustupanje

Ako je povjerilac ustupio isto potraživanje raznim licima, potraživanje pripada prijemniku o kome je ustupilac prvo obavijestio dužnika, odnosno koji se prvi javio dužniku. Odsjek 2. ODNOS PRIJEMNIKA I DUŽNIKA

čl. 449

ODNOS PRIJEMNIKA I DUŽNIKA

st. 1

Prijemnik ima prema dužniku ista prava koja je ustupilac imao prema dužniku do ustupanja.

st. 2

Dužnik može ista ći prijemniku pored prigovora koje ima pre ma njemu i one prigovore koje je mogao ista ći ustupiocu do časa kad je saznao za ustupanje. Odsjek 3. ODNOS USTUPIOCA I PRIJEMNIKA Predaja isprava o dugu

čl. 450

Predaja isprava o dugu

st. 1

Ustupilac je dužan predati prijemniku obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, kao i druge dokaze o ustupljenom potraživanju i sporednim pravima.

st. 2

Ako je ustupilac prenio na prijemnika samo jedan dio potraživanja, on je dužan predati mu ovjeren prepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljenog potraživanja.

st. 3

Ustupilac je dužan da na zahtjev prijemnika izda ovjerenu potvrdu o ustupanju. Odgovornost za postojanje potraživanja

čl. 451

Odgovornost za postojanje potraživanja

Kad je ustupanje izvršeno ugovorom sa naknadom, ustupilac odgovara za postojanje potraživanja u času kad je izvršeno ustupanje. Odgovornost za naplativost

čl. 452

Odgovornost za naplativost

st. 1

Ustupilac odgovara za naplativost ustupljenog potraživanja ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onog što je primio od prijemnika, kao i za naplativost kamata, troškova oko ustupanja i troškova postupka protiv dužnika.

st. 2

Veća odgovornost savjesnog ustupioca ne može se ugovoriti. Odsjek 4. POSEBNI SLUČAJEVI USTUPANJA POTRAŽIVANJA Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi naplaćivanja

čl. 453

Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi naplaćivanja

st. 1

Kad dužnik umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje potraživanje, ili jedan njegov dio, zaključenjem ugovora o ustupanju dužnikova obaveza se gasi do iznosa ustupljenog potraživanja.

st. 2

Kad dužnik ustupi svome povjeriocu svoje potraživ anje samo radi napla ćivanja, njegova se obaveza gasi, odnosno smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno potraživanje.

st. 3

U slučajevima iz st. 1 i 2 ovog člana, prijemnik je dužan da preda ustupiocu sve što je naplatio preko iznosa svog potraživanja prema ustupiocu.

st. 4

U slu čaju ustupanja radi napla ćivanja dužnik ustupljenog potraživanja može ispuniti svoju obavezu i prema ustupiocu, čak i kad je obaviješten o ustupanju. Ustupanje radi obezbjeđenja

čl. 454

Ustupanje radi obezbjeđenja

Kad je ustupanje izvršeno radi obezbjeđenja prijemnikovog potraživanja prema ustupiocu, prijemnik je dužan da se stara sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno dobrog doma ćina o naplati ustupljenog potraživanja i da po izvršenoj naplati, pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje sopstvenog potraživ anja prema ustupiocu, ovome preda višak. ODJELJAK 2. PROMJENA DUŽNIKA Odsjek 1. PREUZIMANJE DUGA I. OPŠTE ODREDBE Ugovor o preuzimanju duga

čl. 455

Ugovor o preuzimanju duga

st. 1

Preuzimanje duga vrši se ugovorom između dužnika i preuzimaoca, na koji je pristao povjerilac.

st. 2

O zaključenom ugovoru može povjerioca izvijestiti svaki od njih, i svakome od njih može povjerilac saopštiti svoj pristanak na preuzimanje duga.

st. 3

Pretpostavlja se da je povjerilac dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje od preuzimaoca, koje je ovaj učinio u svoje ime.

st. 4

Ugovorne strane, kao i svaka od njih posebno, mogu pozvati povjerioca da se u odre đenom roku izjasni da li pristaje na preuzimanje duga, pa ako se povjerilac u odre đenom roku ne izjasni smatra se da nije dao svoj pristanak.

st. 5

Ugovor o preuzimanju duga ima dejstva ugovora o preuzimanju ispunjenja za vrijeme dok povjerilac ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, kao i ako on odbije da da pristanak. Slučaj kad je dug obezbijeđen hipotekom

čl. 456

Slučaj kad je dug obezbijeđen hipotekom

st. 1

Kad je prilikom otuđenja neke nepokretnosti na kojoj postoji hipoteka ugovoreno između pribavioca i otuđioca da će pribavilac preuzeti dug prema hipotekarnom povjeriocu, smatra se da je hipotekarni povjerilac dao pristanak na ugovor o preuzimanju duga ako ga na pisani poziv otuđioca nije odbio u roku od tri mjeseca od prijema poziva. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 74

st. 2

U pisanom pozivu povjeriocu se mora skrenuti pažnja na ovu posljedicu, ina če će se smatrati kao da poziv nije upućen. II. DEJSTVA UGOVORA O PREUZIMANJU DUGA Promjena dužnika

čl. 457

Promjena dužnika

st. 1

Preuzimanjem duga preuzimalac stupa na mjesto pređašnjeg dužnika, a ovaj se oslobađa obaveze.

st. 2

Ako je u vrijeme povjeriočevog pristanka na ugovor o preuzimanju duga preuzimalac bio prezadužen, a povjerilac to nije znao niti je morao znati, p ređašnji dužnik ne osloba đa se obaveze, a ugovor o preuzimanju duga ima dejstvo ugovora o pristupanju dugu.

st. 3

Između preuzimaoca i povjerioca postoji ista obaveza koja je do tada postojala izme đu pređašnjeg dužnika i povjerioca. Sporedna prava

čl. 458

Sporedna prava

st. 1

Sporedna prava koja su do tada postojala uz potraživanje ostaju i dalje, ali jemstva, kao i zaloge, koje su dala treća lica prestaju ako jemci i zalogodavci ne pristaju da odgovaraju i za novog dužnika.

st. 2

Ako nije što drugo ugovoreno, preuzimalac ne odgovara za nenaplaćene kamate koje su dospjele do preuzimanja. Prigovori

čl. 459

Prigovori

st. 1

Preuzimalac može istaći povjeriocu sve prigovore koji proističu iz pravnog odnosa između pređašnjeg dužnika i povjerioca, iz koga potiče preuzeti dug, kao i prigovore koje preuzimalac ima prema povjeriocu.

st. 2

Preuzimalac ne može ista ći povjeriocu prigovore koji poti ču iz njegovog pravnog odnosa sa pre đašnjim dužnikom, a koji odnos je bio osnov preuzimanja. Odsjek 2. PRISTUPANJE DUGU Ugovor o pristupanju dugu

čl. 460

Ugovor o pristupanju dugu

Ugovorom između povjerioca i trećeg, kojim se treći obavezuje da će povjeriocu ispuniti njegovo potraživanje od dužnika, treći stupa u obavezu pored dužnika. Pristupanje dugu u slučaju primanja neke imovinske cjeline

čl. 461

Pristupanje dugu u slučaju primanja neke imovinske cjeline

st. 1

Lice na koje pre đe na osnovu u govora neka imovinska cjelina fizi čkog ili pravnog lica, ili jedan dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njen dio, pored dotadašnjeg imaoca i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njene aktive.

st. 2

Nema pravnog dej stva prema povjeriocima odredba ugovora kojom bi se isklju čivala ili ograni čavala odgovornost utvrđena u stavu 1 ovog člana. Odsjek 3. PREUZIMANJE ISPUNJENJA

čl. 462

PREUZIMANJE ISPUNJENJA

st. 1

Preuzimanje ispunjenja se vrši ugovorom između dužnika i nekog trećeg kojim se treći obavezuje prema dužniku da ispuni njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu.

st. 2

Tre ći odgovara dužniku ako blagovremeno ne ispuni obavezu povjeriocu, a povjerilac zatraži ispunjenje od dužnika. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 75

st. 3

Treći ne preuzima dug, niti pristupa dugu i povjerilac nema nikakvo pravo prema njemu. DIO DRUGI UGOVORI Glava VII PRODAJA ODJELJAK 1. Opšte odredbe Pojam

čl. 463

Pojam

st. 1

Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvar.

st. 2

Prodavac nekog drugog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a kad vršenje tog prava zahtijeva državinu stvari, da mu i preda stvar. Rizik

Prodaja tuđe stvari obavezuje ugovorne strane, ali kupac koji nije znao ili nije morao znati da je stvar tuđa, može, ako se usljed toga ne može ostvariti cilj ugovora, raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. Prodaja spornog prava

čl. 469

Prodaja spornog prava

st. 1

Sporno pravo može biti predmet ugovora o prodaji.

st. 2

Ništav je ugovor kojim bi advokat ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo čije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe učešće u podjeli iznosa dosuđenog njegovom nalogodavcu. Odsjek 2. CIJENA Kad cijena nije određena

čl. 470

Kad cijena nije određena

st. 1

Ako ugovorom o prodaji cijena nije odre đena, a ni ugovor ne sadrži dovoljno podataka pomo ću kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravno dejstvo.

st. 2

Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je dužan da plati cijenu koju je prodavac redovno napla ćivao u vrijeme zaklju čenja ugovora, a u nedostatku ove razumnu cijenu.

st. 3

Pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi onda cijena koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja. Propisana cijena

čl. 471

Propisana cijena

st. 1

Kad je ugovorena veća cijena od one koju je za određenu vrstu stvari propisao nadležni organ, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo da zahtijeva da mu se vrati razlika.

st. 2

Ako nadležni organ prije izvršenja ugovora promijeni visinu propisane cijene, kupac duguje cijenu koja je važila u vrijeme zaključenja ugovora. Kad je ugovorena tekuća cijena

čl. 472

Kad je ugovorena tekuća cijena

st. 1

Kad je ugovorena tekuća cijena, kupac duguje cijenu utvrđenu zvaničnom evidencijom na tržištu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje.

st. 2

Ako takve evidencije nema, teku ća cijena se odre đuje na osnovu elemenata pomo ću kojih se prema obi čajima tržišta utvrđuje cijena. Kad je određivanje cijene povjereno trećem

čl. 473

Kad je određivanje cijene povjereno trećem

Ako treće lice kome je povjereno određivanje cijene neće ili ne može da je odredi, a ugovorne strane se ne slože naknadno o određivanju cijene niti ugovor raskinu, smatraće se da je ugovorena tekuća cijena. Kad je određivanje cijene ostavljeno jednoj ugovornoj strani

čl. 474

Kad je određivanje cijene ostavljeno jednoj ugovornoj strani

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 77 Odredba ugovora kojom se određivanje cijene ostavlja na volju jednoj ugovornoj strani smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje tekuću cijenu. ODJELJAK 3. OBAVEZE PRODAVCA Odsjek 1. PREDAJA STVARI I. O PREDAJI UOPŠTE Vrijeme i mjesto predaje

čl. 475

Vrijeme i mjesto predaje

st. 1

Prodavac je dužan da preda stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predviđenom ugovorom.

st. 2

Prodavac je izvršio obavezu predaje kupcu, po pravilu, kad mu stvar uruči ili preda ispravu kojom se stvar može preuzeti.

st. 3

Kod ugovora u privredi prodavac je dužan da obavi sve radnje, prema ugovoru i prirodi posla da bi kupac mogao primiti isporuku, a kupac radnje da bi prodavcu omogućio izvršenje isporuke.

st. 4

Prodavac je dužan da čuva stvar do predaje sa pažnjom dobrog domaćina, odnosno dobrog privrednika. Predmet predaje

čl. 476

Predmet predaje

st. 1

Ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla, prodavac je dužan da preda stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima.

st. 2

Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavac bio dužan da mu ih preda. Kad je ugovorena predaja u toku izvjesnog perioda vremena

čl. 477

Kad je ugovorena predaja u toku izvjesnog perioda vremena

Kad je ugovoreno da predaja stvari bude izvršena u toku izvjesnog perioda vremena, a nije odre đeno koja će strana imati pravo da odredi datum predaje u granicama tog perioda, to pravo pripada prodavcu, osim kad iz okolnosti slučaja proizlazi da je određivanje datuma predaje ostavljeno kupcu. Kad datum predaje nije određen

čl. 478

Kad datum predaje nije određen

Kad datum predaje stvari kupcu nije odre đen, prodavac je dužan da izvrši predaju u razumnom roku poslije zaključenja ugovora, s obzirom na prirodu stvari i na ostale okolnosti. Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom

čl. 479

Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom

st. 1

Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom, predaja stvari vrši se u mjestu u kome je prodavac u času zaključenja ugovora imao svoje prebivalište ili, u nedostatku ovog, svoje boravište, a ako je prodavac zaklju čio ugovor u vršenju svoje redovne privredne djelatnosti, onda u mjestu njegovog sjedišta.

st. 2

Ako je u času zaključenja ugovora ugovornim stranama bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba da bude izrađena, predaja se vrši u tom mjestu. Predaja prevoziocu

čl. 480

Predaja prevoziocu

U slučaju kad je prema ugovoru potrebno da se izvrši prevoz stvari, a ugovorom nije određeno mjesto ispunjenja, predaja je izvršena uručenjem stvari prevoziocu ili licu koje organizuje otpremu. Organizovanje prevoza Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 78

čl. 481

Nespa computers doo, Podgorica 78

Prodavac odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti, ako je izjavio da stvar nema n ikakve nedostatke ili da stvar ima određena svojstva ili osobine. Pregled stvari i vidljivi nedostaci

čl. 489

Pregled stvari i vidljivi nedostaci

st. 1

Kupac je dužan da primljenu stvar na uobi čajeni način pregleda ili je da na pregled, čim je to prema redovnom toku stvari mogu će, i da o vidljivim nedostacima obavijesti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja, inače gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada.

st. 2

Kad je pregled izvršen u prisustvu obje strane, kupac je dužan da svoje primjedbe zbog vidl jivih nedostataka saopšti prodavcu odmah, inače gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada.

st. 3

Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavcu je pri zaključenju ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogućnost takve dalje otpreme, pregled stvari može biti odložen do njenog prispije ća u novo mjesto opredjeljenja, i u tom slučaju kupac je dužan da prodavca obavijesti o nedostacima čim je po redovnom toku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata.

st. 4

čl. 495

Prinudna javna prodaja

Imalac čija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara za nedostatke stvari. II. PRAVA KUPCA Ispunjenje, sniženje cijene, raskid ugovora, naknada štete

čl. 496

Ispunjenje, sniženje cijene, raskid ugovora, naknada štete

st. 1

Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostatku može da: 1) zahtijeva od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka (ispunjenje ugovora); 2) zahtijeva sniženje cijene; 3) izjavi da raskida ugovor.

st. 2

U slučajevima iz stava 1 ovog člana kupac ima pravo i na naknadu štete.

st. 3

Prodavac odgovara za štetu koju je kupac zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima, i to prema opštim pravilima o odgovornosti za štetu.

st. 4

Kupac može raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno ili djelimično propala ili oštećena usljed nedostatka koji opravdava raskidanje ugovora, ili usljed nekog događaja koji ne potiče od njega ni od nekog lica za koje on odgovara.

st. 3

Ovim pravilima ne dira se u pravila o odgovornosti prodavca za nedostatke stvari.

st. 3

U garantnom listu moraju biti navedena prava iz garancije koja pripadaju kupcu, i jasno navedeno da garancija ne utiče na ostala prava koja pripadaju kupcu po drugim pravnim osnovama.

st. 4

Garantni list mora sadržavati pojedinosti koje su p otrebne kupcu za ostvarivanje njegovih prava, a posebno trajanje garancije i teritorijalno područje važenja, kao i ime, odnosno naziv i adresu lica koje je izdalo garanciju. Traženje opravke ili zamjene

čl. 510

Traženje opravke ili zamjene

st. 1

Kupac može zbog neispravnog funkcionisan ja zahtijevati od prodavca, odnosno od proizvo đača opravku ili zamjenu stvari u toku garantnog roka, bez obzira na to kad se nedostatak u funkcionisanju pojavio.

st. 2

Kupac ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio usljed toga što je bio lišen upotrebe stvari od trenutka traženja opravke ili zamjene do njihovog izvršenja. Produženje garantnog roka

čl. 511

Produženje garantnog roka

st. 1

U slučaju manje opravke, garantni rok se produžava onoliko koliko je kupac bio lišen upotrebe stvari.

st. 2

Kad je zbog neispravnog funkcionisanja izvršena zamjena stvari ili njena bitna opravka, garantni rok počinje teći ponovo od zamjene, odnosno od vraćanja opravljene stvari. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 83

st. 3

Ako je zamijenjen ili bitno opravljen samo neki dio stvari, garantni rok počinje teći ponovo samo za taj dio. Raskidanje ugovora i sniženje cijene

čl. 512

Raskidanje ugovora i sniženje cijene

Ako prodavac ne izvrši u razumnom roku opravku ili zamjenu stvari, kupac može raskinuti ugovor ili sniziti cijenu i zahtijevati naknadu štete. Troškovi i rizik

čl. 513

Troškovi i rizik

st. 1

Prodavac, odnosno proizvođač je dužan da o svom trošku prenese stvar do mjesta gdje treba da se opravi, odnosno zamijeni, kao i da popravljenu, odnosno zamijenjenu stvar vrati natrag kupcu.

st. 2

Za to vrijeme prodavac, odnosno proizvođač snosi rizik za propast ili oštećenje stvari. Odgovornost kooperanata

čl. 514

Odgovornost kooperanata

Kad je u izradi pojedinih djelova stvari ili u izvršenju pojedinih radnji učestvovalo više samostalnih proizvođača, njihova odgovornost prema finalnom proizvođaču za neispravno funkcionisanje stvari koje poti če od tih djelova ili od tih radnji prestaje kad prestane odgovornost finalnog proizvođača prema kupcu stvari. Gubitak prava

čl. 515

Gubitak prava

Prava kupca prema proizvođaču po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne godine računajući od dana kad je tražio od njega opravku ili zamjenu stvari. Odsjek 3. ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE (ZAŠTITA OD EVIKCIJE) Pravni nedostaci

čl. 516

Pravni nedostaci

st. 1

Prodavac odgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo tre ćeg koje isklju čuje, umanjuje ili ograni čava kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije obaviješten, niti je pristao da uzme stvar opterećenu tim pravom.

st. 2

Prodavac nekog drugog prava garantuje da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. Obavještavanje prodavca

čl. 517

Obavještavanje prodavca

Kad se pokaže da treće lice polaže neko pravo na stvar, kupac je dužan obavijestiti prodavca o tome, izuzev kad je to prodavcu već poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije tre ćeg ili, kad su predmet ugovora stvari određene po rodu, da mu isporuči drugu stvar bez pravnog nedostatka. Sankcije pravnih nedostataka

čl. 518

Sankcije pravnih nedostataka

st. 1

Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, u slučaju oduzimanja stvari od kupca ugovor se raskida po samom zakonu, a u slučaju umanjenja ili ograničenja kupčevog prava, kupac može po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati srazmjerno sniženje cijene.

st. 2

Ako prodavac ne udovolji kupčevom zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija trećeg, kupac može raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne može ostvariti.

U nedostatku ugovorne odredbe ili druk čijih običaja, plaćanje se vrši u času i u mjestu u kome se vrši predaja stvari.

st. 3

Ako se cijena ne mora platiti u času predaje, plaćanje se vrši u prebivalištu, odnosno sjedištu prodavca. Kamata u slučaju prodaje na kredit Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 85

čl. 526

Nespa computers doo, Podgorica 85

st. 1

Kupac duguje kamatu na cijenu od dana određenog za njenu isplatu.

st. 2

Ako stvar prodata na kredit daje plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje kamatu od kad mu je stvar predata bez obzira na to da li je dospjela obaveza za isplatu cijene. Isplata cijene u slučaju uzastopnih isporuka

čl. 527

Isplata cijene u slučaju uzastopnih isporuka

st. 1

U slu čaju uzastopnih isporuka kupac je dužan da isplati cijenu za svaku isporuku u času njenog preuzimanja, izuzev ako je što drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti posla.

st. 2

Ako je u ugovoru sa uzastopnim isporukama kupac dao prodavcu predujam, prve isporuke napla ćuju se iz predujma, ako nije što drugo ugovoreno. Odsjek 2. PREUZIMANJE STVARI

čl. 528

PREUZIMANJE STVARI

st. 1

Preuzimanje stvari se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila moguća, kao i u odnošenju stvari.

st. 2

Ako kupac bez opravdanog razloga odbije da preuzme stvar čija mu je predaja ponu đena na ugovoren ili uobičajen način i na vrijeme, prodavac može, ako ima osnovanog razloga da posumnja da kupac ne će isplatiti cijenu, izjaviti da raskida ugovor. ODJELJAK 5. OBAVEZA ČUVANJA STVARI ZA RAČUN SAUGOVORNIKA Slučajevi obaveze čuvanja

čl. 529

Slučajevi obaveze čuvanja

st. 1

Kad je zbog kupčeve docnje rizik prešao na kupca prije predaje stvari, prodavac je dužan da čuva stvar sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaćina i u tom cilju preduzme potrebne mjere.

st. 2

Obaveza čuvanja stvari u smislu stava 1 ovog člana odnosi se i na kupca, kad mu je stvar uručena, a on hoće da je vrati prodavcu usljed raskida ugovora, ili ako je zahtijevao drugu stvar umjesto nje.

st. 3

U slučajevima iz st. 1 i 2 ovog člana ugovorna strana koja je dužna da preduzme mjere za o čuvanje stvari ima pravo na naknadu troškova potrebnih radi očuvanja stvari. Kad kupac neće da primi stvar koja mu je upućena

čl. 530

Kad kupac neće da primi stvar koja mu je upućena

Kupac koji neće da primi stvar koja mu je upućena u mjesto opredjeljenja i tamo stavljena na raspolaganje, dužan je da je preuzme za ra čun prodavca, ako ovaj nije prisu tan u mjestu opredjeljenja niti tamo ima nekog koji bi je za njega preuzeo, a pod uslovom da je to moguće bez isplate cijene i bez većih nezgoda ili pretjeranih troškova. Prava strane dužne da čuva stvar

čl. 531

Prava strane dužne da čuva stvar

Ugovorna strana koja je prema odredbama čl. 529 i 530 ovog zakona dužna da preduzme mjere za čuvanje stvari može je, pod uslovima i sa posljedicama navedenim u odredbama ovog zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, položiti kod suda, predati na čuvanje nekom drugom ili prodati je za račun druge strane. ODJELJAK 6. NAKNADE ŠTETE U SLUČAJU RASKIDA PRODAJE Opšte pravilo

čl. 532

Opšte pravilo

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 86 Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od jedne ugovorne strane, druga strana ima pravo na naknadu štete koju zbog toga trpi, prema opštim pravilima o naknadi štete nastale povredom ugovora. Kad stvar ima tekuću cijenu

čl. 533

Kad stvar ima tekuću cijenu

st. 1

Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jedne ugovorne strane, a stvar ima tekuću cijenu, druga strana može da zahtijeva razliku izme đu cijene odre đene ugovorom i teku će cijene na dan raskida ugovora na tržištu mjesta u kome je posao obavljen kao i naknadu svih razumih troškova nastalih zbog neizvršenja.

st. 2

Ako na tržištu mjesta u kome je posao obavljen nema tekuće cijene, za izračunavanje visine naknade uzima se u račun tekuća cijena tržišta koje bi ga moglo zamijeniti u datom slu čaju, kojoj treba dodati razliku u troškovima prevoza. Kad je izvršena prodaja ili kupovina radi pokrića

čl. 534

Kad je izvršena prodaja ili kupovina radi pokrića

st. 1

Kad je predmet prodaje izvjesna koli čina stvari određenih po rodu, pa jedna strana ne izvrši svoju obavezu na vrijeme, druga strana može izvršiti prodaju radi pokri ća, odnosno kupovinu radi pokri ća, i zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupovine radi pokrića kao i naknadu svih razumnih troškova nastalih zbog neizvršenja.

st. 2

Prodaja, odnosno kupovina radi pokrića mora biti izvršena u razumnom roku i na razuman način.

st. 3

O izvršenoj prodaji, odnosno kupovini povjerilac je dužan da obavijesti dužnika. Naknada ostale štete

čl. 535

Naknada ostale štete

Pored prava na naknadu štete prema pravilima iz čl. 533 i 534 ovog zakona, ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu veće štete, ukoliko ju je pretrpjela. ODJELJAK 7. SLUČAJEVI PRODAJE SA NAROČITIM POGODBAMA Odsjek 1. PRODAJA SA PRAVOM PREČE KUPOVINE Pojam

čl. 536

Pojam

Ugovornom odredbom o pravu preče kupovine obavezuje se kupac da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji stvari određenom licu, kao i o uslovima te prodaje, i da mu ponudi da on stvar kupi za istu cijenu. Rokovi za vršenje prava i za isplatu cijene

čl. 537

Rokovi za vršenje prava i za isplatu cijene

st. 1

Prodavac je dužan da obavijesti kupca na pouzdan na čin o svojoj odluci da se koristi pravom pre če kupovine u roku od mjesec dana, računajući od dana kad ga je kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji trećem licu.

st. 2

Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar, prodavac je dužan da isplati cijenu dogovorenu sa trećim licem, ili je položi kod suda.

st. 3

Ako je u ugovoru sa trećim predviđen rok za isplatu cijene, prodavac se može koristiti tim rokom samo ako pruži dovoljno obezbjeđenje. Mogućnost nasljeđivanja i otuđenja

čl. 538

Mogućnost nasljeđivanja i otuđenja

Pravo pre če kupovine pokretnih stvari ne može se ni otu điti ni naslijediti, ukoliko zakonom nije druk čije određeno. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 87 U slučaju prinudne javne prodaje

čl. 539

U slučaju prinudne javne prodaje

st. 1

U slučaju prinudne javne prodaje prodavac se ne može pozivati na svoje pravo preče kupovine.

st. 2

Prodavac čije je pravo preče kupovine bilo upisano u javnoj knjizi može zahtijevati poništenje javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj prisustvuje. Trajanje prava preče kupovine

čl. 540

Trajanje prava preče kupovine

st. 1

Pravo preče kupovine prestaje poslije pet godina od zaklju čenja ugovora, ako nije ugovoreno da će ono prestati ranije.

st. 2

Ugovoren duži rok svodi se na rok od pet godina. Kad je izvršen prenos svojine bez obavještavanja prodavca

čl. 541

Kad je izvršen prenos svojine bez obavještavanja prodavca

st. 1

Ako je kupac prodao stvar i prenio svojinu na trećeg ne obavještavajući prodavca, i ako je trećem bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavac ima pravo pre če kupovine, prodavac može, u roku od šest mjeseci računajući od dana kad je saznao za ovaj prenos, zahtijevati da se prenos poništi i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima.

st. 2

Ako je kupac netačno obavijestio prodavca o uslovima prodaje trećem, i ako je trećem to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznat o ovaj rok od šest mjeseci po činje teći od dana kad je prodavac saznao za ta čne uslove ugovora.

st. 3

Pravo preče kupovine prestaje u svakom slučaju po proteku pet godina od prenosa svojine stvari na trećeg. Zakonsko pravo preče kupovine

čl. 542

Zakonsko pravo preče kupovine

st. 1

Za određena lica pravo preče kupovine može biti ustanovljeno zakonom.

st. 2

Trajanje zakonskog prava preče kupovine nije ograničeno.

st. 3

Lica koja po samom zakonu imaju pravo pre če kupovine moraju biti obaviještena pismeno o namjeravanoj prodaji i o njenim uslovima, inače imaju pravo da zahtijevaju poništenje prodaje.

st. 4

Pravila o prodaji sa pravom preče kupovine shodno se primjenjuju i na zakonsko pravo preče kupovine. Odsjek 2. KUPOVINA NA PROBU Pojam

čl. 543

Pojam

st. 1

Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uslovima da je isproba da bi utvrdio da li odgovara njegovim željama, dužan je o tome da li ostaje pri ugovoru obavijestiti prodavca u roku utvr đenom ugovorom ili obi čajem, a ako takvog nema, onda u primjerenom roku koji mu bude odredio prodavac, inače se smatra da je odustao od ugovora.

st. 2

Ako je stvar predata kupcu da bi je isprobao do određenog roka, a on je ne vrati bez odlaganja po isteku roka ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. Objektivna proba

čl. 544

Objektivna proba

Kad je p roba ugovorena da bi se utvrdilo da li stvar ima odre đeno svojstvo ili da li je podobna za odre đenu upotrebu, opstanak ugovora ne zavisi od kupčevog nahođenja, već od toga da li ova zaista ima ta svojstva, odnosno da li je podobna za određenu upotrebu. Rizik

čl. 545

Rizik

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 88 Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari predate kupcu radi probe snosi prodavac do kupčeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kada je kupac bio dužan vratiti stvar prodavcu. Kupovina po pregledu, odnosno sa rezervom probanja

čl. 546

Kupovina po pregledu, odnosno sa rezervom probanja

Odredbe o kupovini na probu shodno se primjenjuju na kupovinu po pregledu i na kupovinu sa rezervom probanja. Odsjek 3. PRODAJA PO UZORKU ILI MODELU

Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac od časa kad mu je stvar predata. Odsjek 6. PRODAJA SA OBROČNIM OTPLATAMA CIJENE Pojam

čl. 551

Pojam

st. 1

Ugovorom o prodaji pokretne stvari sa obro čnim otplatama cijene obavezuje se prodavac da preda kupcu određenu pokretnu stvar prije nego što mu cijena bude potpuno ispla ćena, a kupac se obavezuje da isplati njenu cijenu u obrocima, u određenim vremenskim razmacima.

st. 2

Odredbe ovog odsjeka o prodaji sa obročnim otplatama cijene primjenjuju se samo ako je kupac fizičko lice. Forma ugovora

čl. 552

Forma ugovora

st. 1

Ugovor o prodaji sa obročnim otplatama cijene mora biti sastavljen u pisanoj formi.

st. 2

Ništav je ugovor koji nije sastavljen u pisanoj formi. Bitni sastojci ugovora

čl. 553

Bitni sastojci ugovora

st. 1

Pored stvari i njene cijene u prodaji za gotovo, u ispravi o ugovoru moraju pod prijetnjom ništavosti biti navedeni: ukupan iznos svih obročnih otplata, računajući i onu koja je izvršena u času zaključenja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi.

st. 2

Isprava o ugovoru mora pod prijetnjom ništavosti sadržati odredbu da kupac može odustati od ugovora ako to pisano saopšti prodavcu u roku od sedam dana od potpisivanja isprave i da se ovog prava kupac ne može odre ći unaprijed. Pravo kupca da isplati cijenu odjednom

čl. 554

Pravo kupca da isplati cijenu odjednom

st. 1

Kupac može uvijek isplatiti odjednom ostatak dužne cijene.

st. 2

Taj ostatak se isplaćuje čist, bez ugovornih kamata i bez troškova.

st. 3

Ništava je suprotna odredba ugovora. Raskidanje ugovora i zahtjev potpune isplate cijene

čl. 555

Raskidanje ugovora i zahtjev potpune isplate cijene

st. 1

Prodavac može raskinuti ugovor ako kupac dođe u docnju sa početnom otplatom.

st. 2

Poslije isplate po četne otplate prodavac može raskinuti ugovor a ko kupac do đe u docnju s najmanje dvije uzastopne otplate, koje predstavljaju najmanje osminu cijene.

st. 3

Izuzetno, prodavac može raskinuti ugovor kad kupac dođe u docnju sa isplatom samo jedne otplate, ako za isplatu cijene nije predviđeno više od četiri otplate.

st. 4

U slučajevima predviđenim u st. 2 i 3 ovog člana prodavac može, umjesto da raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije tog zahtjeva dužan ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest dana. Sudsko produženje rokova otplate

čl. 556

Sudsko produženje rokova otplate

Na traženje kupca sud može, kad to okolnosti slučaja opravdavaju, produžiti rokove za isplatu zadocnjelih otplata, ako kupac da obezbjeđenje da će izvršiti svoje obaveze, i ako usljed toga prodavac ne trpi štetu. Ništavost ugovorne kazne

čl. 557

Ništavost ugovorne kazne

Ništava je odredba ugovora o ugovornoj kazni za slučaj raskida ugovora, kao i za slučaj da kupac dođe u docnju sa isplatom nekog obroka cijene. Raskid ugovora

čl. 558

Raskid ugovora

st. 1

U slučaju raskida ugovora prodavac je dužan da vra ti kupcu primljene otplate sa zakonskom kamatom od dana kada ih je primio i naknadi mu nužne troškove koje je učinio za stvar. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 90

st. 2

Ako je ugovorom određena svrha u koju zajmoprimac može upotrijebiti pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac može izjaviti da raskida ugovor. Glava XI POKLON ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 576

Pojam

Ugovorom o poklonu obavezuje se poklonodavac da na poklonoprimca prenese bez naknade pravo svojine ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi način učini kakvu korist na teret svoje imovine. Forma

čl. 577

Forma

st. 1

Za punovažnost ugovora o poklonu nepokretnih stvari potrebno je da bude zaključen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima.

st. 2

Punovažan je usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu.

Ako je ugovoreno da će poklonoprimac uzvratiti poklonom, poklanjanje postoji samo u pogledu veće vrijednosti poklona. Mješoviti poklon

čl. 583

Mješoviti poklon

Opozivanje poklona zbog nemanja sredstava za život

st. 1

Poklonodavac koji nema dovoljno sredstava za život, ili za izdržavanje lica koja je po zakonu dužan izdržavati, može raskinuti ugovor , a ako je ve ć predao stvar poklonoprimcu, može poklon opozvati i zahtijevati da mu poklonoprimac vrati ono što se od primljenog poklona još nalazi u njegovoj imovini.

st. 2

Poklonoprimac može izbje ći opozivanje ako se obaveže da će davati poklonodavcu u odg ovarajućoj mjeri sredstva koja mu nedostaju.

st. 3

Poklonodavac ne može opozvati poklon i zahtijevati njegov povra ćaj ako je namjerno ili grubom nemarnoš ću doveo sebe u oskudicu ili ako je od predaje poklona proteklo deset godina za nepokretne stvari, odnosn o pet godina za pokretne stvari. Odricanje od prava da se poklon opozove

čl. 591

Odricanje od prava da se poklon opozove

Odricanje unaprijed od prava da se poklon opozove nema pravne važnosti. Pokloni koji se ne mogu opozvati

čl. 592

Pokloni koji se ne mogu opozvati

Uobičajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni, kao i pokloni učinjeni iz zahvalnosti ne mogu se opozvati. Ugovorni povraćaj poklona

čl. 593

Ugovorni povraćaj poklona

Punovažna je odredba ugovornog povraćaja poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega. ODJELJAK 5. POKLON ZA SLUČAJ SMRTI

čl. 594

POKLON ZA SLUČAJ SMRTI

st. 1

Ugovor o poklonu u kome je predviđeno da će stvar biti predata poklonoprimcu poslije smrti poklonodavca, mora biti sastavljen u formi javne isprave.

st. 2

Poklonodavac može raskinuti po svojoj volji ugovor o poklonu za slu čaj smrti, a raspolaganje stvarima koje su predmet takvog ugovora, bilo pravnim poslom me đu živima, bilo pravnim poslom za slu čaj smrti, smatra se raskidanjem ugovora u pogledu stvari obuhvaćenih raspolaganjem. Glava XII ZAKUP ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 595

Pojam

st. 1

Ugovorom o zakupu obavezuje se zakupodavac da preda određenu stvar zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaća određenu zakupninu.

st. 2

Upotreba obuhvata i uživanje stvari (pribiranje plodova), ako nije drukčije ugovoreno ili uobičajeno. Primjena posebnih propisa

čl. 596

Primjena posebnih propisa

Odredbe ove glave neće se primjenjivati na zakupe uređene posebnim propisima. ODJELJAK 2. OBAVEZE ZAKUPODAVCA Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 96 Predaja stvari

čl. 597

Predaja stvari

st. 1

Zakupodavac je dužan da preda zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima.

st. 2

Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju odre đenom ugovorom, a u nedostatku ugovora, u stanju da može poslužiti za upotrebu radi koje je ugovor zaključen. Održavanje stvari

čl. 598

Održavanje stvari

st. 1

Zakupodavac je dužan da održava stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja zakupa i radi toga vrši potrebne opravke na njoj.

st. 2

Zakupodavac je dužan da naknadi zakupcu troškove koje je ovaj učinio za održavanje stvari, a koje bi on sam bio dužan učiniti.

st. 3

Troškovi sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom stvari, kao i troškovi same upotrebe padaju na teret zakupca.

st. 4

O upotrebi opravke zakupac je dužan da obavijesti zakupodavca. Raskid ugovora i sniženje zakupnine zbog opravki

čl. 599

Raskid ugovora i sniženje zakupnine zbog opravki

st. 1

Ako potrebne opravke zakupljene stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj mjeri i za duže vrijeme, zakupac može raskinuti ugovor.

st. 2

Zakupac ima pravo na sniženje zakupnine srazmjerno ograničenju upotrebe stvari zbog tih opravki. Izmjene na zakupljenoj stvari

čl. 600

Izmjene na zakupljenoj stvari

st. 1

Zakupodavac ne može bez pristanka zakupca činiti izmjene na zakupljenoj stvari za vrijeme trajanja zakupa, ukoliko bi to ometalo upotrebu stvari.

st. 2

Ako bi izmjenama stvari bila smanjena u izvjesnoj mjeri zakup čeva upotreba stvari, smanjiće se i zakupnina u odgovarajućoj srazmjeri. Odgovornost za materijalne nedostatke

čl. 601

Odgovornost za materijalne nedostatke

st. 1

Zakupodavac odgovara zakupcu za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugovorenoj ili redovnoj upotrebi, bez obzira na to da li je znao za njih ili ne, kao i za nedostatke svojstava ili osobina predviđenih izrično ili prećutno ugovorom.

st. 2

Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg značaja. Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara

čl. 602

Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara

st. 1

Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u času zaključenja ugovora bili poznati zakupcu ili nijesu mogli ostati nepoznati.

st. 2

Zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupcu usljed krajnje nepažnje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno propuštio da o njemu obavijesti zakupca. Proširenje odgovornosti za materijalne nedostatke

čl. 603

Proširenje odgovornosti za materijalne nedostatke

Zakupodavac odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari, ako je tvrdio da ona nema nikakvih nedostataka. Ugovorno isključenje ili ograničenje odgovornosti

čl. 604

Ugovorno isključenje ili ograničenje odgovornosti

st. 1

Odgovornost za materijalne nedostatke zakupljene stvari može biti ugovorom isključena ili ograničena.

st. 2

Odredba ugovora kojom se ova odgovornost isklju čuje ili ograni čava ništava je ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno propuštio da o njima obavijesti zakupca ili ako je nedostatak takav da onemogu ćuje upotrebu zakupljene stvari, kao i kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristeći svoj monopolski položaj. Obavještavanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima

čl. 605

Obavještavanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima

st. 1

Zakupac je dužan da obavijesti zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o svakom nedostatku zakupljenje stvari koji bi se pokazao u toku zakupa, osim ako zakupodavac zna za nedostatak.

st. 2

Zakupac je dužan da obavijesti zakupodavca o svakoj nepredviđenoj opasnosti koja bi u toku zakupa zaprijetila zakupljenoj stvari, da bi mogao preduzeti potrebne mjere.

st. 3

Zakupac koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj opasnosti, za koje ovaj nije znao, gubi pravo na naknadu štete koju bi pretrpio zbog postojanja nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, a dužan je da naknadi štetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga. Prava zakupca kad stvar ima neki nedostatak

čl. 606

Prava zakupca kad stvar ima neki nedostatak

st. 1

Ako u času predaje zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne može otkloniti, zakupac može, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine.

st. 2

Kad stvar ima neki nedostatak koji se može otkloniti bez većih nezgoda za zakupca, a predaja stvari u određenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupac može zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostatka u primjerenom roku ili sniženje zakupnine.

st. 3

Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupac odredio, zakupac može raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine.

st. 4

U svakom slučaju zakupac ima pravo na naknadu štete. Nedostatak koji nastane u toku zakupa i kad stvar nema ugovoreno ili uobičajeno svojstvo

čl. 607

Nedostatak koji nastane u toku zakupa i kad stvar nema ugovoreno ili uobičajeno svojstvo

Odredba člana 606 ovog zakona primjenjuje se i u slu čaju kad u toku zakupa nastane neki nedostatak na zakupljenoj stvari i u slučajevima kad zakupljena stvar nema neko svojstvo koje po ugovoru ili običaju treba da ima ili kad to svojstvo izgubi u toku zakupa. Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke

čl. 608

Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke

st. 1

Kad neko treći pretenduje da na zakupljenoj stvari ili na nekom njenom dijelu vrši neko pravo i obrati se svojim zahtjevom zakupcu, kao i ako samovlasno oduzme stvar od zakupca, ovaj je dužan obavijestiti o tome zakupodavca, izuzev kad to ovaj već zna, inače će odgovarati za štetu.

st. 2

Ako se utvrdi da tre ćem pripada neko pravo koje sasvim isklju čuje pravo zakupca na upotrebu stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je dužan da naknadi zakupcu štetu.

st. 3

U slučaju kad se pravom trećeg samo ograničava zakupčevo pravo, ovaj može, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati sniženje zakupnine, i u svakom slučaju naknadu štete. ODJELJAK 3. OBAVEZE ZAKUPCA Upotreba stvari prema ugovoru

čl. 609

Upotreba stvari prema ugovoru

st. 1

Zakupac je dužan da upotrebljava stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar domaćin.

st. 2

Zakupac može upotrebljavati stvar samo onako kako je određeno ugovorom ili namjenom stvari. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 98

st. 3

Zakupac odgovara za štetu koja nastane upotrebom zakupljene stv ari protivno ugovoru ili njenoj namjeni, bez obzira na to da li je stvar upotrebljavao on, ili neko lice koje radi po njegovom nalogu, podzakupac ili koje drugo lice kome je on omogućio da upotrebljava stvar. Otkaz zbog upotrebe protivno ugovoru

čl. 610

Otkaz zbog upotrebe protivno ugovoru

Pribavilac ne može zahtijevati od zakupca da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije određeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka.

st. 3

Za pribaviočeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac. Pravo na zakupninu

čl. 620

Pravo na zakupninu

st. 1

Ako nije što drugo ugovoreno, pribavilac stvari predate u zakup ima pravo na zakupninu po čev od prvog narednog roka poslije pribavljanja stvari, a ako je prenosilac primio tu zakupninu unaprijed, dužan je da mu je ustupi.

st. 2

Od časa kad je obaviješten o otuđenju zakupljene stvari zakupac može isplatiti zakupninu samo pribaviocu. Otuđenje zakupljene stvari prije predaje zakupcu

čl. 621

Otuđenje zakupljene stvari prije predaje zakupcu

st. 1

Kad je stvar o kojoj je zaklju čen ugovor o zakupu predata pribaviocu, a ne zakupcu, pribavilac stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema zakupcu ako je u momentu zaključenja ugovora o otuđenju znao za postojanje ugovora o zakupu.

st. 2

Pribavilac koji u momentu zaključenja ugovora o otuđenju nije znao za postojanje ugovora o zakupu, nije dužan predati stvar zakupcu, a zakupac može samo tražiti naknadu štete od zakupodavca.

st. 3

Za pribaviočeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac. Otkaz ugovora zbog otuđenja stvari

čl. 622

Otkaz ugovora zbog otuđenja stvari

Kad usljed otuđenja zakupljene stvari prava i obaveze zakupodavca pređu na pribavioca, zakupac može otkazati ugovor u svakom slučaju, poštujući zakonske otkazne rokove. ODJELJAK 6. PRESTANAK ZAKUPA Protek određenog vremena

čl. 623

Protek određenog vremena

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 100 Ugovor o zakupu zaključen za određeno vrijeme prestaje samim protekom vremena za koje je zaključen, odnosno protekom vremena zakupa određenog zakonom. Prećutno obnavljanje zakupa

čl. 624

Prećutno obnavljanje zakupa

st. 1

Kad po proteku vremena za koje je ugovor o zakupu bio zaklju čen, zakupac produži da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tome ne protivi, smatra se da je zaključen nov ugovor o zakupu neodređenog trajanja, pod istim uslovima kao i prethodni.

st. 2

Obezbjeđenja koja su treća lica dala za prvi zakup prestaju protekom vremena za koje je bio zaključen. Otkaz

čl. 625

Otkaz

st. 1

Ugovor o zakupu čije trajanje nije određeno niti se može odrediti iz okolnosti ili mjesnih običaja prestaje otkazom koji svaka strana može dati drugoj, poštujući određeni otkazni rok.

st. 2

Ako dužina otkaznog roka nije određena ugovorom ili zakonom ili mjesnim običajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne može biti dat u nevrijeme.

st. 3

Ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje, zakupac može otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka, čak i ako je u času zaključenja ugovora to znao.

st. 4

Zakupac se ne može odreći prava iz stava 3 ovog člana. Propast stvari usljed više sile

čl. 626

Propast stvari usljed više sile

st. 1

Zakup prestaje ako zakupljena stvar bude uništena nekim slučajem više sile.

st. 2

Ako zakupljena stvar bude djelimično uništena ili samo oštećena, zakupac može raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajuće sniženje zakupnine. Smrt

čl. 627

Smrt

U slu čaju smrti zakupca il i zakupodavca zakup se nastavlja sa njegovim nasljednicima ako nije druk čije ugovoreno. Glava XIII ZAKUP STANA Pojam

čl. 628

Pojam

Ugovorom o zakupu stana obavezuje se zakupodavac da preda stan zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaća određenu zakupninu. Forma ugovora

čl. 629

Forma ugovora

st. 1

Ugovor o zakupu stana mora biti zaključen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima.

st. 2

Ugovor zaključen suprotno stavu 1 ovog člana je ništav.

st. 3

U slučaju smrti zakupca, njegovi nasljednici mogu prije isteka određenog vremena otkazati ugovor u roku od šest mjeseci od njegove smrti, pazeći na otkazni rok. Useljenje bez pravnog osnova

čl. 636

Useljenje bez pravnog osnova

st. 1

Ako se neko lice useli u posebne ili zajedni čke djelove stambene zgrade bez pravnog osnova ili ako taj osnov prestane, svako lice koje ima pravni interes može kod organa lokalne uprave da zahtijeva njegovo iseljenje.

st. 2

Postupak za iseljenje je hitan. Glava XIV ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA ODJELJAK 1. Pojam i sadržina

čl. 637

Pojam i sadržina

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 102 Ugovorom o zakupu poslovnog prostora obavezuje se zakupodavac da preda zakupcu odre đeni poslovni prostor na upotrebu, a zakupac se obavezuje da mu za to plati ugovorenu zakupninu. Primjena opštih pravila o zakupu

čl. 638

Primjena opštih pravila o zakupu

Na odnose nastale povodom zakupa poslovnog prostora shodno se primjenjuju opšte odredbe ugovora o zakupu propisane ovim zakonom. ODJELJAK 2. ZASNIVANJE ZAKUPA Forma ugovora

čl. 639

Forma ugovora

st. 1

st. 1

Za vrijeme trajanja popravki radi održavanja poslovnog prostora u stanju u kojem ga je zakupodavac dužan održavati i koji padaju na teret zakupodavca, a zbog kojih zakupac nije mogao koristiti poslovni prostor, zakupac nije dužan plaćati zakupninu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 103

st. 2

Ako se u slu čaju iz stava 1 ovoga člana radi o djelimi čnoj ograni čenosti u obavljanju poslovne djelatnosti, zakupac je dužan plaćati srazmjerni dio zakupnine.

st. 3

Odredbe st. 1 i 2 ovoga člana ne odnose se na slučajeve neznatnog ometanja.

st. 4

U slučajevima iz st. 1 i 2 ovoga člana zakupac ima pravo na naknadu štete. Radovi zakupodavca

čl. 644

Radovi zakupodavca

st. 1

Za vrijeme trajanja zakupa zakupodavac ima pravo da izvrši radove u svrhu ure đenja prostora ili radi sniženja troškova upotrebe odgovarajuće energije i održavanja.

st. 2

Zakupodavac je dužan da tri mjeseca prije po četka radova pisano obavijesti zakupca o vrsti, po četku i obimu radova, roku trajanja radova kao i o novoj visini zakupnine.

st. 3

Zakupac ima pravo da u roku od dva mjeseca od dana prijema obavještenja iz stava 2 ovog člana, raskine ugovor o zakupu i u istom roku o tome obavijesti zakupodavca.

st. 4

U slučaju zloupotrebe prava iz stava 1 ovog člana zakupodavac odgovara zakupcu za pretrpljenu štetu. Posebna prava zakupca

čl. 645

Posebna prava zakupca

st. 1

Ako zakupac zbog radova iz člana 644 ovog zakona ne raskine ugovor o zakupu, plati će iznos zakupnine kao u vrijeme popravke poslovnog prostora, a zakupodavac nema pravo na naknadu štete zbog izmakle dobiti.

st. 2

Zakupac ima pravo i na izmaklu dobit ako zakupodavac ne završi radove u roku navedenom iz člana 644 ovog zakona, osim ako radovi nijesu završeni zbog okolnosti za koje zakupodavac nije odgovoran. Bitne prepravke

čl. 646

Bitne prepravke

st. 1

Zakupac ne smije bez saglasnosti zakupoda vca činiti prepravke poslovnog prostora kojima se bitno mijenja konstrukcija, raspored, površina, namjena ili spoljnji izgled poslovnog prostora.

st. 2

Smatra se da je zakupodavac dao saglasnost za prepravke iz stava 1 ovoga člana ako je pisano obaviješten o namjeri izvođenja radova, a tome se u roku od 30 dana od prijema obavještenja nije pisano usprotivio.

st. 3

Ako zakupac bez saglasnosti zakupodavca, odnosno uprkos njegovom protivljenju izvrši prepravke ili nastavi s izvođenjem radova, zakupodavac ima pravo da raskine ugovor.

st. 4

U slučaju iz stava 3 ovoga člana zakupodavac ima pravo na naknadu štete. Naknada za troškove zajedničkih uređaja

čl. 647

Naknada za troškove zajedničkih uređaja

st. 1

Zakupac je dužan da plaća naknadu za troškove korišćenja zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalazi poslovni prostor o njihovom dospijeću, ako nije drukčije ugovoreno.

st. 2

Smatra se da naknada za troškove iz stava 1 ovoga člana nije ura čunata u zakupninu ako to nije izri čito ugovoreno. Troškovi tekućeg održavanja

čl. 648

Troškovi tekućeg održavanja

st. 1

Zakupac snosi troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora, ako nije drukčije ugovoreno.

st. 2

Pod tekućim održavanjem smatra se čišćenje, krečenje, sitnije popravke na instalacijama i slično.

st. 3

Zakupac je dužan da o svomu trošku izvrši popravke ošte ćenja poslovnog prostora koje je sam izazvao ili su ih izazvala lica koja se koriste poslovnim prostorom zakupca.

st. 4

Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja poslovnog prostora, ure đaja i opreme koje je nastalo zbog redovnog korišćenja. Podzakup

čl. 649

Podzakup

st. 1

Zakupac nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u podzakup, osim ako nije druk čije ugovoreno.

st. 2

Na ugovor o podzakupu poslovnog prostora na odgovaraju ći se način primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na zakup poslovnog prostora. Ugrađenji uređaji

čl. 650

Ugrađenji uređaji

Zakupac ima pravo da odnese uređaje koje je ugradio u poslovni prostor, ako se time ne oštećuje poslovni prostor. ODJELJAK 4. PRESTANAK ZAKUPA NA NEODREĐENO VRIJEME Prestanak otkazom

čl. 651

Prestanak otkazom

Ugovor o zakupu poslovnog prostora zaklju čen na neodređeno vrijeme ne može na osnovu otkaza prestati prije isteka šest mjeseci od dana zaključenja, ako ugovorom nije drukčije određeno. Otkazni rok

čl. 652

Otkazni rok

st. 1

Ugovor o zakupu poslovnog prostora zaklju čen na neodređeno vrijeme na osnovu otkaza prestaje danom isteka otkaznog roka utvrđenog ugovorom.

st. 2

Otkazni rok je vrijeme između dana dostave otkaza drugoj strani i dana kad prestaje zakup.

st. 3

Ako ugovorom nije utvrđen, otkazni rok iznosi tri mjeseca.

st. 4

Ako ugovorom nije drukčije određeno, otkaz se može dati samo prvog ili petnaestog dana u mjesecu. Forma otkaza

čl. 653

Forma otkaza

Ugovor o zakupu zaklju čen na neodre đeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom koji se dostavlja poštom preporučeno ili lično. Otkaz ugovora od strane zakupodavca

čl. 654

Otkaz ugovora od strane zakupodavca

Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako: 1) zakupac i poslije pisane opomene zakupodavca koristi poslovni prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju štetu koristeći ga bez dužne pažnje; 2) zakupac ne plati dospjelu zakupninu u roku od petnaest dana od dana dostavljanja pisane opomene zakupodavca; 3) zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne može koristiti poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost, pa zbog toga namjerava koristiti prostor koji drži zakupac. Otkaz ugovora od strane zakupca

čl. 655

Otkaz ugovora od strane zakupca

Zakupac može otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostora u svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovni prostor u stanje u kojemu ga je dužan predati, odnosno održavati. Glava XV POSUDA Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 105 ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 656

Pojam

Ugovorom o posudi obavezuje se davalac na posudu da preda određenu stvar uzimaocu na posudu da je besplatno upotrebljava neko vrijeme, a uzimalac se obavezuje da po isteku tog vremena vrati istu stvar neoštećenu. Trajanje posude

čl. 657

Trajanje posude

st. 1

Kad trajanje posude nije odre đeno ugovorom, ako je stvar predata na upotrebu radi postizanja odre đene svrhe, smatra se da je posuda ugovorena za vrijeme normalno potrebno za postizanje te svrhe.

st. 2

Ako vrijeme posude nije određeno niti se može odrediti, ugovor o posudi prestaje kad daval ac zatraži da mu se stvar vrati. Smrt uzimaoca ili davaoca

čl. 658

Smrt uzimaoca ili davaoca

st. 1

Poslije smrti uzimaoca ili davaoca na posudu obaveze iz ugovora o posudi prelaze na njihove nasljednike.

st. 2

Ako je ugovor bio zaključen s obzirom na ličnost uzimaoca, on prestaje njegovom smrću. ODJELJAK 2. OBAVEZE DAVAOCA NA POSUDU Predaja stvari

čl. 659

Predaja stvari

Davalac na posudu dužan je da preda stvar uzimaocu u određeno vrijeme. Odgovornost za štetu od materijalnih nedostataka

čl. 660

Odgovornost za štetu od materijalnih nedostataka

st. 1

Davalac je dužan da obavijesti imaoca o materijal nim nedostacima stvari, ina če će odgovarati za štetu koja bi nastala za uzimaoca zbog nedostataka koji su mu bili poznati, ili mu nijesu mogli ostati nepoznati.

st. 2

Odredba stava 1 ovog člana neće se primjenjivati ako je nedostatak bio poznat uzimaocu, ili mu nije mogao ostati nepoznat. ODJELJAK 3. OBAVEZE UZIMAOCA NA POSUDU Čuvanje i upotreba stvari

čl. 661

Čuvanje i upotreba stvari

st. 1

Uzimalac na posudu dužan je da čuva stvar i upotrebljava je sa pažnjom dobrog doma ćina, odnosno dobrog privrednika.

čl. 668

Zastarjelost uzajamnih zahtjeva

Zahtjevi davaoca na posudu na naknadu štete zbog promjene ili pogoršanja stvari, kao i zahtjevi uzimaoca na posudu na naknadu troškova i naknadu štete zbog nedostataka stvari, zastarijevaju za šest mjeseci od dana povraćaja stvari. Glava XVI UGOVOR O DJELU ODJELJAK 1. Opšte odredbe Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 107 Pojam

čl. 669

Pojam

Ugovorom o djelu poslenik (preduzima č, izvo đač radova) obavezuje se da obavi odre đeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl.) a naručilac se obavezuje da mu za to plati naknadu. Odnos sa ugovorom o prodaji

čl. 670

Odnos sa ugovorom o prodaji

st. 1

Ugovor kojim se jedna strana obavezuje da izradi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji.

st. 2

Ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručilac obavezao da da bitan dio materijala potreban za izradu stvari.

st. 3

Ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovorne strane imale u vidu naročito poslenikov rad. Kvalitet poslenikovog materijala

čl. 671

Kvalitet poslenikovog materijala

st. 1

Kad je ugovoreno da poslenik izradi stvar od svog materija la, a nije odre đen kvalitet, poslenik je dužan dati materijal srednjeg kvaliteta.

st. 2

Poslenik odgovara naručiocu za kvalitet upotrijebljenog materijala isto kao prodavac. ODJELJAK 2. Nadzor

čl. 672

Nadzor

Naručilac ima pravo da vrši nadzor nad obavljanjem posla i daje uputstva kad to odgovara prirodi posla, a poslenik je dužan da mu to omogući. ODJELJAK 3. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA NADMETANJEM Poziv na nadmetanje o cijeni radova

čl. 673

Poziv na nadmetanje o cijeni radova

st. 1

čl. 684

Skriveni nedostaci

st. 1

Ako se docnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti običnim pregledom, naručilac se može pozvati na njega, pod uslovom da o njemu obavijesti poslenika što prije, a najduže u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja.

st. 2

Istekom dvije godine od prijema obavljenog posla, naručilac se više ne može pozvati na nedostatke. Prestanak prava

čl. 685

Prestanak prava

st. 1

Naručilac koji je poslenika na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog posla ne može svoje pravo ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od učinjenog obavještenja.

st. 2

Po isteku roka iz stava 1 ovog člana naručilac može ako je o nedostacima blagovremeno obavijestio poslenika, prigovorom protiv poslenikovog zahtjeva za isplatu naknada istaći svoje pravo na sniženje naknada i na naknadu štete. Gubitak prava zbog nepozivanja na prethodne članove

čl. 686

Gubitak prava zbog nepozivanja na prethodne članove

Poslenik se ne može pozvati na odredbe čl. 683 do 685 ovog zakona kad se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nijesu mogle ostati nepoznate, a nije ih saopštio naručiocu. Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka

čl. 687

Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka

st. 1

Naručilac koji je uredno obavijestio poslenika da izvršeni rad ima neki nedostatak može da zahtijeva od njega da nedostatak ukloni i za to mu odredi primjeren rok.

st. 2

Naručilac ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog nedostataka.

st. 3

Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, poslenik može odbiti da ga izvrši, ali u tom slu čaju naručiocu pripada, po njegovom izboru, pravo na sniženje naknade ili raskid ugovora, kao i pravo na naknadu štete. Raskidanje ugovora u posebnom slučaju

čl. 688

Raskidanje ugovora u posebnom slučaju

Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga čini neupotrebljivim ili je obavljen u suprotnosti sa izri čitim uslovima ugovora, naru čilac može, ne traže ći prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti u govor i zahtijevati naknadu štete. Pravo naručioca u slučaju drugih nedostataka izvršenog posla Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 110

čl. 689

Nespa computers doo, Podgorica 110

st. 1

Kad izvršeni posao ima nedostatak zbog koga djelo nije neupotrebljivo, odnosno kad posao nije izvršen u suprotnosti sa izričitim uslovima ugovora, naručilac je dužan da dozvoli posleniku da nedostatak otkloni.

st. 2

Naručilac može odrediti posleniku primjeren rok za otklanjanje nedostatka.

st. 3

Ako poslenik ne otkloni nedostatak do isteka primjerenog roka, naru čilac može, po svom izboru, izvršiti otklanjanje nedostatka na račun poslenika, ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor.

st. 4

Kad se radi o neznatnom nedostatku, naručilac se ne može koristiti pravom na raskid ugovora.

st. 5

Naručilac ima pravo i na naknadu štete. Sniženje naknade

čl. 690

Sniženje naknade

Sniženje naknade vrši se u razmjeru izme đu vrijednosti izvršenog rada bez nedostatka u vrijeme zaklju čenja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme izvršeni rad sa nedostatkom. ODJELJAK 6. OBAVEZE NARUČIOCA Obaveza da primi rad

čl. 691

Obaveza da primi rad

Naručilac je dužan da primi rad izvršen prema odredbama ugovora i pravilima posla. Određivanje i isplata naknade

čl. 692

Određivanje i isplata naknade

st. 1

Naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obaveznom tarifom ili kojim drugim obaveznim aktom.

st. 2

Ako naknada nije određena, utvrdiće je sud prema vrijednosti rada, prema normalno potrebnom vremenu za takav posao, kao i prema uobičajenoj naknadi za tu vrstu rada.

st. 3

Naru čilac nije dužan da isplati naknadu prije nego što je pregledao izvršeni rad i odobrio ga, izuzev ako je drukčije ugovoreno.

st. 4

Određivanje i isplata naknade na način određen st. 1, 2 i 3 ovog člana primjenjuju se ako je ugovoreno izvršenje i predaja rada u djelovima. Proračun sa izričitim jemstvom

čl. 693

Proračun sa izričitim jemstvom

st. 1

Ako je naknada ugovorena na osnovu proračuna sa izričitim jemstvom poslenika za njegovu tačnost, on ne može da zahtijeva povećanje naknade i ako je u posao uložio više rada i ako je izvršenje posla zahtijevalo veće troškove nego što je bilo predvi đeno, čime se ne isklju čuje primjena pravila o raskidanju i izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

st. 2

Ako je naknada ugovorena na osnovu proračuna bez izričitog jemstva poslenika za njegovu tačnost, a u toku rada prekoračenje proračuna se pokaže neizbježnim, poslenik mora o tome bez odlaganja obavijestiti naručioca, inače gubi svako potraživanje zbog povećanih troškova. ODJELJAK 7. RIZIK Kad je poslenik dao materijal

čl. 694

Kad je poslenik dao materijal

st. 1

U slučaju kad je poslenik dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oštećena ili propadne prije predaje naručiocu, rizik snosi poslenik, te nema pravo na naknadu za dati materijal, kao ni na naknadu za svoj rad.

st. 2

Ako je naručilac pregledao izvršeni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar predata, a da je kod poslenika ostala na čuvanju. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 111

st. 3

Ako je naručilac pao u docnju zbog neprimanja ponuđene stvari, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari prelazi na njega. Kad je naručilac dao materijal

čl. 695

Kad je naručilac dao materijal

st. 1

Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi naručilac ako je on dao materijal za izradu.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana, poslenik ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oštećena poslije dolaska naručioca u docnju, ili ako se naručilac nije odazvao njegovom urednom pozivu da stvar pregleda. Rizik u slučaju predaje po djelovima

čl. 696

Rizik u slučaju predaje po djelovima

Ako je ugovoreno da će naručilac vršiti pregled i prijem pojedinih djelova kako budu izrađeni, poslenik ima pravo na naknadu za izradu djelova koje je naručilac pregledao i odobrio, čak i ako bi oni poslije toga propali kod njega bez njegove krivice. ODJELJAK 8. Pravo zaloge

čl. 697

Pravo zaloge

Radi obezbjeđenja naplate potraživanja naknade za rad i naknade za utrošeni materijal, kao i ostalih potraživanja po osnovu ugovora o djelu, poslenik ima pravo zaloge na stvarima koje je napravio ili opravio, kao i na ostalim predmetima koje mu je predao naručilac u vezi sa njegovim radom, sve dok ih drži i ne prestane dobrovoljno da ih drži. ODJELJAK 9. PRESTANAK UGOVORA Raskid ugovora voljom naručioca

čl. 698

Raskid ugovora voljom naručioca

Sve dok naručeni posao nije dovršen naručilac može da raskine ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan da isplati posleniku ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije učinio, a koje bi bio dužan učiniti da ugovor nije raskinut, kao i za iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno propuštio da ostvari. Glava XVII UGOVOR O GRAĐENJU ODJELJAK 1. Opšte odredbe Pojam

čl. 699

Pojam

st. 1

Ugovor o gra đenju je ugovor o djelu kojim se izvo đač obavezuje da prema odre đenom projektu sagradi u ugovorenom roku odre đenu gra đevinu na odre đenom zemljištu ili da na takvom zemljištu, odnosno na ve ć postojećem objektu izvrši kakve druge građevinske radove, a naručilac se obavezuje da mu za to isplati određenu cijenu.

st. 2

Ugovor o građenju mora biti zaključen u pisanoj formi. Građevina

čl. 700

Građevina

Pod "građevinom", u smislu ove glave, podrazumevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, železničke pruge, bunari i ostali građevinski objekti čija izrada zahtijeva veće i složenije radove. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 112 Nadzor nad radovima i kontrola kvaliteta materijala

čl. 701

Nadzor nad radovima i kontrola kvaliteta materijala

Izvođač je dužan da omogući naručiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine i kvaliteta upotrijebljenog materijala. Odstupanje od projekta

čl. 702

Odstupanje od projekta

st. 1

Za svako odstupanje od projekta gra đenja, odnosno ugovorenih radova, izvo đač mora imati pisa nu saglasnost naručioca.

st. 2

Izvođač ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove koje je izvršio bez saglasnosti naručioca. Hitni nepredviđeni radovi

čl. 703

Hitni nepredviđeni radovi

st. 1

Nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne saglasnosti naručioca ako zbog njihove hitnosti nije bio u mogućnosti da pribavi tu saglasnost.

st. 2

Nepredviđeni radovi su oni čije je preduzimanje bilo nužno zbog osiguranja stabilnosti objekta, sprje čavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okolinu, prirodu, druge građevine i stvari ili radi sprječavanja nastanka štete, a izazvani su neo čekivanom težom prirodom zemljišta, neo čekivanom pojavom vode ili drugim vanrednim i neočekivanim događajima.

st. 3

Izvođač je dužan bez odlaganja da izvijesti naručioca o ovim pojavama i preduzetim mjerama.

st. 4

Izvođač ima pravo na pravičnu naknadu za nepredviđene radove koji su morali biti obavljeni.

st. 5

Naručilac može raskinuti ugovor ako bi usljed ovih radova ugovorena cijena morala biti znatno povećana, o čemu je dužan da bez odlaganja obavijesti izvođača.

st. 6

U slu čaju raskidanja ugovora, naru čilac je dužan da isplati izvo đaču odgovarajući dio cijene za ve ć izvršene radove, kao i pravičnu naknadu za učinjene neophodne troškove. Cijena radova

čl. 704

Cijena radova

Cijena radova se može odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cio objekat (ukupno ugovorena cijena). Izmjena cijene

čl. 705

Izmjena cijene

st. 1

Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvi đeno što drugo, izvo đač koji je svoj u obavezu ispunio u predviđenom roku može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vremenu izme đu zaključenja ugovora i njegovog ispunjenja povećale cijene elemenata na osnovu kojih je određena cijena radova, tako da bi trebalo da ta cijena bude veća za više od dva procenta.

st. 2

U slu čaju da izvo đač svojom krivicom nije izveo radove u roku predvi đenom ugovorom on može zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vremenu između zaključenja ugovora i dana kad je prema ugovoru trebalo da radovi budu završeni povećale cijene elemenata na osnovu kojih je određena cijena radova, tako da bi trebalo da ona, prema novim cijenama tih elemenata, bude veća za više od pet procenata.

st. 3

U slučajevima iz st. 1 i 2 ovog člana izvođač može da zahtijeva samo razlik u u cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet procenata.

st. 4

Izvođač se ne može pozivati na povećanje cijene elemenata na osnovu kojih je određena cijena radova, ako je do povećanja cijene došlo nakon njegovog dolaska u docnju. Nepromjenljivost cijena

čl. 706

Nepromjenljivost cijena

st. 1

Ako je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju da se poslije zaključenja ugovora povećaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona određena, izvođač može, i pored ovakve odredbe ugovora, zahtijevati izmjenu Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 113 cijene radova ako su se cijene elemenata povećale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude veća za više od deset procenata.

st. 2

Izvođač može da zahtijeva samo razliku u cijeni koja prelazi deset procenata, osim ako je do pove ćanja cijene elemenata došlo poslije njegovog dolaska u docnju. Raskid ugovora zbog povećane cijene

Ukoliko u ovoj glavi nije drukčije određeno, za odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće odredbe ugovora o djelu. Prelazak prava iz odgovornosti za nedostatke

čl. 711

Prelazak prava iz odgovornosti za nedostatke

Prava naručioca prema izvođaču zbog nedostatka građevine prelaze i na sve docnije sticaoce građevine ili njenog dijela, ali s tim da docnijim sticaocima ne teče novi rok za obavještenje i tužbu, već im se uračunava rok prethodnika. ODJELJAK 4. ODGOVORNOST IZVOĐAČA I PROJEKTANTA ZA SOLIDNOST GRAĐEVINE Sadržaj nedostataka Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 114

čl. 712

Nespa computers doo, Podgorica 114

st. 1

Izvođač odgovara za nedostatke u izradi građevine koji se tiču njene solidnosti, ukoliko bi se ti nedostaci pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova.

st. 2

Izvođač odgovara i za nedostatke zemljišta na kome je podignuta gra đevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova, osim ako je specijalizovana organizacija dala stru čno mišljenje da je zemljište podobno za građenje, a u toku građenja se nijesu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost stručnog mišljenja.

st. 3

Odgovornost iz stava 1 ovog člana odnosi se i na projektanta ako nedostatak gra đevine poti če od nekog nedostatka u planu.

st. 4

Izvođač i projektant su odgovorni naru čiocu i svakom drugom sticaocu gra đevine i njihova odgovornost se ne može ugovorom ni isključiti ni ograničiti. Dužnost obavještavanja i gubitak prava

čl. 713

Dužnost obavještavanja i gubitak prava

st. 1

Naručilac ili drugi sticalac dužan je da o nedostacima obavijesti izvođača i projektanta u roku od šest mjeseci od kad je nedostatak ustanovio, inače gubi pravo da se pozove na njega.

st. 2

Pravo naru čioca ili drugog sticaoca prema izvo đaču, odnosno projektantu po osnovu njihove odgovornos ti za nedostatke prestaje za godinu dana, računajući od dana kad je naručilac, odnosno sticalac obavijestio projektanta, odnosno izvođača o nedostatku. Smanjenje i isključenje odgovornosti

čl. 714

Smanjenje i isključenje odgovornosti

st. 1

Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je šteta nastala zbog toga što je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevima naručioca.

st. 2

Ako je izvo đač prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naru čioca upozorio naručioca na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog slučaja može se i isključiti. Regresi

čl. 715

Regresi

st. 1

Kad su za štetu odgovorni izvođač i projektant, odgovornost svakog od njih određuje se prema veličini njegove krivice.

st. 2

Projektant koji je izradio projekat gra đevine i kome je povjeren nadzor nad izvršenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvršenim radovima nastale krivicom izvo đača ako ih je mogao uo čiti normalnim i razumnim nadgledanjem radova, ali ima pravo da zahtijeva od izvođača odgovarajuću naknadu.

st. 3

Izvođač koji je naknadio štetu nastalu usljed nedostataka u izvršenim radovima ima pravo da zahtijeva naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvršenim radovima potiču od nedostataka u projektu.

st. 1

Ako nije drukčije ugovoreno, ortaci su obavezni na jednake uloge.

st. 2

Ortak nije obavezan na naknadno pove ćanje ugovorenog uloga, ali ako se zbog promijenjenih okolnosti zajednički cilj ne bi mogao posti ći bez pove ćanja uloga, ortak koji ne pristaje na pove ćanje može istupiti iz ortakluka, a može se iz njega i isključiti.

st. 3

Svi su ortaci, po pravilu, dužni da jednako u čestvuju u ostvarivanju zajedni čkog cilja, bez obzira na vrstu i veličinu njihovih uloga. Unošenje uloga u imovinu ortakluka

čl. 720

Unošenje uloga u imovinu ortakluka

st. 1

Stvari i prava koji čine ulog postaju imovina ortakluka na osnovu ugovora o ortakluku na na čin propisan za sticanje pojedinih imovinskih prava.

st. 2

Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga.

st. 3

U pogledu snošenja rizika za slučajnu propast ili oštećenje stvari i u pogledu odgovornosti za nedostatke stvari na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona o zakupu, ako se stvar daje na koriš ćenje, a odredbe o prodaji, ako se ulaže svojina na stvari.

st. 4

Kad se ulažu novac i stvari procijenjene u novcu, u sumnji se smatra da se daju u svojinu.

st. 5

Ortak ne može raspolagati svojim udjelom, niti pojedinim stvarima i pravima iz zajedni čke imovine, niti može zahtijevati njenu diobu.

st. 6

Ortak može raspolagati s pravom na naknadu izdataka ko je je imao u obavljanju poslova ortakluka, ako dospijevaju prije prestanka ortakluka, na kamate koje mu pripadaju za predujmljeni novac i na isplatu onog što će mu pripasti po prestanku ortakluka. ODJELJAK 2. POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE Zajedničko poslovodstvo

čl. 721

Zajedničko poslovodstvo

st. 1

Pravo na vođenje poslova ortakluka pripada zajednički svim ortacima.

st. 2

Odluke u vođenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju stvarju u susvojini.

st. 3

Ortak koji ulaže samo svoj rad, a koji nije uklju čen u glavnicu, učestvuje kod donošenja odluka, ali bez prava glasa. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 116 Prenos poslovodstva, zastupanje, zabrana konkurencije

čl. 722

Prenos poslovodstva, zastupanje, zabrana konkurencije

st. 1

Kad je ugovorom o ortakluku ovlaš ćenje na vo đenje poslova preneseno na jednog ili više ortaka, tada se oni smatraju punomoćnicima.

st. 2

Ako je ovlašćenje na vođenje poslova preneseno na više ortaka, na odgovaraju ći se način primjenjuje odredbe člana 721 ovog zakona, ali ako je ugovorom o ortakluku odre đeno da svaki od njih može sam preduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka ovlaš ćenih na vođenje poslova može usprotiviti preduzimanju posla, pa se u tom slučaju namjeravani posao ne može preduzeti.

st. 3

Na prava i obaveze ortaka kojima je povjereno vođenje poslova ortakluka na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe ovog zakona o nalogu, ako ugovorom o ortakluku nije drukčije određeno.

st. 4

Nijedan ortak nema pravo povjeriti vo đenje poslova ortakluka tre ćem licu, niti koga primiti u ortakluk, a ni preduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajedni čkog cilja ili nanijela šteta ortakluku. Polaganje računa

čl. 723

Polaganje računa

st. 1

Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo dužni su da uredno vode poslovne knjige i da polažu ra čun o stanju zajedničke imovine i svim prihodima i rashodima.

st. 2

Prije nego što se okonča posao, ne može se zahtijevati zaključni obračun i podjela dobiti i gubitka, ali ako se radi o dugoročnim poslovima koji donose godišnji prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje računa i podjelu dobiti po proteku svake poslovne godine.

st. 3

Ortak koji je pristao na podnošenje samo zaključnog obračuna ili se odrekao prava zahtijevati polaganje ra čuna može, ako dokaže nepošteno vođenje poslova, zahtijevati polaganje računa za dovršene i započete poslove.

st. 1

Ortak odgovara za štetu koju prouzrokuje ortakluku, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice.

st. 2

Nije dopušteno prebijanje štete s korišću koju je ortak inače pribavio ortakluku, osim kad su šteta i korist nastale istim samovlasno preduzetim poslom. ODJELJAK 5. DOBIT I GUBITAK Pojam

čl. 729

Pojam

st. 1

Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbit ka vrijednosti uloga, zajedni čkih dugova i troškova.

st. 2

Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti uloga. Udjeli u dobiti i gubitku

čl. 730

Udjeli u dobiti i gubitku

st. 1

Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nijesu utvrđeni ugovorom o ortakluku, svaki ortak ima, nezavisno od vrste i veličine uloga, jednak udio u dobiti i gubitku.

st. 2

Ako je određen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u sumnji ta ugovorna odredba važi za dobit i za gubitak. ODJELJAK 6. ISTUPANJE I ISKLJUČENJE ORTAKA Istupanje iz ortakluka

čl. 731

Istupanje iz ortakluka

st. 1

Ugovor o ortakluku zaključen na neodređeno vrijeme ortak može otkazati u svako doba, osim u nevrijeme ili na štetu ostalih ortaka. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 118

st. 2

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i na ortakluk koji je nakon isteka odre đenog vremena pre ćutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja života ortaka.

st. 3

Ugovor o ortakluku zaključen na određeno vrijeme može se otkazati prije isteka toga vremena samo iz opravdanih razloga, a naročito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepažnje, učini drugi ortak, zbog nemogu ćnosti ispunjenja takve obaveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojeg je posebno zavisilo obavljanje poslova ortakluka.

st. 4

Ortak koji otkaže ortakluk suprotno odredbama iz st. 1 i 2 ovog člana, odgovara ostalim ortacima za štetu koja zbog toga nastane.

st. 5

Povjerilac koji je postigao plenidbu udjela u imovini ortaka, može otkazati ortakluk i bez pridržavanja otkaznog roka.

st. 6

Za vrijeme trajanja ortakluka povjerilac ne može ostvarivati prava ortaka iz ugovora o ortakluku, osim prava na udio u dobiti.

st. 7

Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ili ograničava pravo ortaka na otkaz ugovora o ortakluku. Isključenje ortaka

čl. 732

Isključenje ortaka

st. 1

Ortak se može isključiti iz ortakluka ako za to postoje opravdani razlozi, a naročito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku, ste čaja, potpunog ili djelimi čnog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog učinjenog krivičnog djela.

st. 2

Odluku o isključenju iz ortakluka donose ostali ortaci jednoglasno, ako nije drukčije ugovoreno. Dejstvo istupanja i isključenja

čl. 733

Dejstvo istupanja i isključenja

st. 1

Dejstvo istupanja i isključenja nastupa danom izjave o otkazu, odnosno danom saopštenja odluke o isključenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao punovažni.

st. 2

Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka isključen učestvuje u dobiti i gubitku nastalim do dana otkaza, odnosno isključenja.

st. 3

Ortak učestvuje u dobiti i u gubitku i iz onih poslova koji u vrijeme njegovog izlaska iz ortakluka još nijesu bili okončani i koje su ostali ortaci ovlašćeni privesti kraju onako kako je to za njih najpovoljnije.

st. 4

Ortak koji je izašao iz ortakluka ima pravo po proteku svake poslovne godine zahtijevati obračun o poslovima koji su u međuvremenu privedeni kraju, o isplatama koje mu na osnovu toga pripadaju i o stanju poslova koji još nijesu okončani.

st. 5

Udio ortaka iz stava 1 ovog člana u imovini ortakluka prirasta ostalim ortacima, a ovi su dužni vratiti mu st vari koje je dao ortakluku na korišćenje, osloboditi ga zajedničkih obaveza, odnosno dati mu primjereno obezbjeđenje ako te obaveze još nijesu dospjele i isplatiti mu ono što bi dobio od zajedničke imovine kad bi u vrijeme njegovog istupanja, odnosno isključenja ortakluk prestao.

st. 6

Ako zajedni čka imovina nije dovoljna da se njome pokriju zajedni čke obaveze i ulozi, ortak koji je izašao iz ortakluka dužan je srazmjerno njegovom udjelu u ortakluku ostalim ortacima nadoknaditi taj gubitak.

st. 7

Ostala prava i obaveze ortaka iz stava 1 ovog člana utvrđuju se prema odredbama o diobi zajedni čke imovine ortakluka u slučaju njegova prestanka. ODJELJAK 7. PRESTANAK ORTAKLUKA Razlozi prestanka

čl. 734

Razlozi prestanka

Ortakluk prestaje: 1) ostvarenjem cilja ortakluka ili ako njegovo ostvarenje postane nemoguće; 2) protekom vremena na koje je zaključen ugovor o ortakluku; 3) propašću zajedničke imovine; 4) sporazumom ortaka; Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 119 5) smrću, odnosno prestankom postojanja i istupanjem i isključenjem ortaka, ako ortakluk čine dva ortaka; 6) odlukom suda u slučaju prestanka ortakluka iz opravdanog razloga. Nasljeđivanje prava i obaveza ortaka

čl. 735

Nasljeđivanje prava i obaveza ortaka

st. 1

Prava i obaveze ortaka, po pravilu, ne prelaze na njegove nasljednike.

st. 2

Nasljednici ortaka dužni su da o njegovoj smrti bez odlaganja obavijeste ostale ortake i preduzmu mjere za zaštitu njihovih interesa, a ostali ortaci su dužni bez odlaganja preduzeti poslove koji su bili povjereni umrlome ortaku.

st. 3

Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlaš ćeni su zahtijevati polaganje ra čuna i njihovo podmirenje do dana ostaviočeve smrti, ali i obavezni su podmiriti ono što je ostavilac dugovao ortakluku.

st. 4

Ako su ugovorom o ortakluku izri čito obuhvaćeni nasljednici ortaka, obavezni su, ako prihvate nasljedstvo, da nastave ortakluk, ali ta se obaveza ne može odnositi na nasljednike nasljednika.

st. 5

Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostaviočeve obaveze prema ortakluku, odbiće mu se od naslijeđenog udjela srazmjerni dio. ODJELJAK 8. DIOBA ZAJEDNIČKE IMOVINE Povraćaj stvari

čl. 736

Povraćaj stvari

st. 1

Nakon prestanka ortakluka izvršiće se dioba zajedničke imovine.

st. 2

Stvari koje je ortak dao na korišćenje, odnosno upotrebu ortakluku, vraćaju mu se s tim da nema pravo na naknadu za slučajnu propast ili oštećenje stvari, niti za njeno pogoršanje zbog redovne upotrebe. Redosljed u diobi zajedničke imovine

čl. 737

Redosljed u diobi zajedničke imovine

st. 1

Iz zajedničke imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka, a ako su nedospjela i sporna ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje.

st. 2

Nakon podmirenja zajedni čkih dugova vra ćaju se ulozi s tim da se za nenov čane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili prepuštanju stvari na upotrebu, naknađuje vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja.

st. 3

Radi namirenja dugova i vraćanja uloga unovčiće se zajednička imovina, ako je to potrebno.

st. 4

Ostatak zajedni čke imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vra ćanja uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti.

st. 5

Ako je to potrebno radi diobe imov ine, smatra se da se ortakluk nastavlja da bi se okon čali poslovi u toku, zaključili novi poslovi potrebni za okon čanje tih poslova kao i za održavanje i upravljanje zajedni čkom imovinom.

st. 6

Ako iz ugovora o ortakluku ne proizilazi što drugo, s prestankom ortakluka prestaje i ovlašćenje ortaka da vodi poslove ortakluka, a poslove iz stava 5 ovog člana nastavljaju da vode svi ortaci zajedno. Doplata manjka

čl. 738

Doplata manjka

Ako zajedni čka imovina nije dovoljna za podmirenje zajedni čkih dugova i vra ćanje uloga, ortac i dopla ćuju manjak prema srazmjeru snošenja gubitka, ali ako se od nekog ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega pada, ostali ortaci ga snose na jednake djelove. Primjena odredaba o prestanku suvlasničke zajednice

čl. 739

Primjena odredaba o prestanku suvlasničke zajednice

Kad se radi o prevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uslovi prevoza, pošiljalac je dužan da o tome obavijesti prevozioca na vrijeme tako da bi on mogao preduzeti odgovarajuće posebne mjere.

st. 4

Ako pošiljalac ne da prevoziocu podatke iz st. 1 i 3 ovog člana ili mu ih da pogrešno, odgovara za štetu koja bi usljed toga nastala. Tovarni list

čl. 747

Tovarni list

st. 1

Ugovornici se mogu sporazumjeti da se o pošiljci predatoj na prevoz sačini tovarni list.

st. 2

Tovarni list treba da sadrži: ime i adresu pošiljaoca i prevozioca, vrstu, sadržaj i količinu pošiljke, kao i vrijednost dragocjenosti i drugih skupocjenih stvari, mjesto opredjeljenja, iznos naknade za prevoz, odnosno zabilješku da je naknada plaćena unaprijed, odredbu o svoti kojom je pošiljka opterećena, mjesto i dan izdavanja tovarnog lista.

st. 3

U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prevozu.

st. 4

Tovarni list mora biti potpisan od obje ugovorne strane.

st. 5

Tovarni list može sadržati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca. Ugovor o prevozu i tovarni list

čl. 748

Ugovor o prevozu i tovarni list

Postojanje i punovažnost ugovora o prevozu nezavisni su od postojanja tovarnog lista i njegove tačnosti. Potvrda o prijemu za prevoz

čl. 749

Potvrda o prijemu za prevoz

Ako nije izdat tovarni list, pošiljalac može da zahtijeva od prevozioca da mu izda potvrdu o prijemu pošiljke za prevoz sa podacima koje treba da sadrži tovarni list. Odsjek 2. ODNOS POŠILJAOCA I PREVOZIOCA Pakovanje

čl. 750

Pakovanje

st. 1

Pošiljalac je dužan da upakuje stvari na propisani ili uobičajeni način kako ne bi došlo do nastanka kakve štete ili ugrožavanja sigurnosti ljudi ili dobara.

st. 2

Prevozilac je dužan da skrene pažnju pošiljaocu na nedostatke pakovanja koji se mogu uočiti, inače odgovara za oštećenje pošiljke koje bi se desilo zbog tih nedostataka.

st. 3

Prevozilac ne odgovara za ošte ćenje pošiljke ako je pošiljalac, iako mu je skrenuta pažnja na nedostatke pakovanja, zahtijevao da prevozilac primi pošiljku na prevoz sa tim nedostacima.

st. 4

Prevozilac je dužan da odbije pošiljku ako su nedostaci u njenom pakovanju takvi da može biti ugrožena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana kakva šteta.

st. 5

Za štetu koju zbog nedostatka u pakovanju pretrpe tre ća lica za vrijeme dok se stvar nalazi kod prevozioca, odgovara prevozilac, a on ima pravo da zahtijeva naknadu od pošiljaoca. Naknada za prevoz i troškovi u vezi sa prevozom Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 122

čl. 751

Nespa computers doo, Podgorica 122

st. 1

Pošiljalac je dužan da isplati prevoziocu naknadu za prevoz i troškove u vezi sa prevozom.

st. 2

Ako u tovarnom listu nije navedeno da pošiljalac plaća naknadu za prevoz i ostale troškove u vezi sa prevozom, pretpostavlja se da je pošiljalac uputio prevozioca da ih naplati od primaoca. Raspolaganje pošiljkom

čl. 752

Raspolaganje pošiljkom

st. 1

Pošiljalac može raspolagati pošiljkom i mijenjati naloge sadržane u ugovoru, te može naložiti prevoziocu da obustavi dalji prevoz pošiljke, da mu pošiljku vrati, da je preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto.

st. 2

Pravo pošiljaoca da mijenja naloge prestaje poslije prispjeća pošiljke u mjesto opredjeljenja kad prevozilac preda primaocu tovarni list, ili kad prevozilac pozove primaoca da preuzme pošiljku, ili kad primalac sam zatraži njenu predaju.

st. 3

Ako je izdat tovarni list po naredbi, odnos no na donosioca, prava pošiljaoca iz stava 2 ovog člana pripadaju isključivo imaocu tovarnog lista.

st. 4

Ovlašćeno lice koje se posluži pravom da daje nove naloge prevoziocu, dužno je da mu naknadi troškove i štetu koje je imao zbog toga, kao i da mu na njegov zahtjev pruži jemstvo da će mu troškovi i šteta biti naknađeni. Pravac prevoza

čl. 753

Pravac prevoza

st. 1

Prevozilac je dužan da izvrši prevoz ugovorenim putem.

st. 2

Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvrši prevoz, prevozilac je dužan izvršiti ga onim putem koji najviše odgovara interesima pošiljaoca. Smetnje pri izvršenju prevoza

čl. 754

Smetnje pri izvršenju prevoza

st. 1

Prevozilac je dužan da obavještava pošiljaoca o svim okolnostima koje bi bile od uticaja na izvršenje prevoza i postupi po uputstvima koje od njega dobije.

st. 2

Prevozil ac nije dužan da postupi po uputstvima pošiljaoca čije bi izvršenje moglo ugroziti sigurnost lica ili dobara.

st. 3

Ako bi slu čaj bio takav da se ne bi mogla čekati pošiljaočeva uputstva, prevozilac je dužan postupiti kako bi postupio dobar privrednik, odnos no dobar doma ćin u istoj situaciji, i o tome obavijestiti pošiljaoca i tražiti njegova dalja uputstva.

st. 4

Prevozilac ima pravo na naknadu troškova koje je imao zbog smetnji nastalih bez njegove krivice. Naknada u slučaju prekida prevoza

čl. 755

Naknada u slučaju prekida prevoza

st. 1

Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prevozilac, on ima pravo na srazmjeran dio naknade za izvršeni prevoz, ali je dužan da naknadi štetu koja bi nastala za drugu stranu usljed prekida prevoza.

st. 2

Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara niko od zainteresovanih lica, prevozilac ima pravo na razliku između ugovorene naknade za prevoz i troškova prevoza od mjesta gde je prevoz prekinut do mjesta opredjeljenja.

st. 3

čl. 761

Utvrđivanje istovjetnosti i stanja pošiljke

st. 1

Ovlašćeno lice ima pravo da zahtijeva da se zapisni čki utvrdi istovjetnost pošiljke i, ako je pošiljka ošte ćena, u čemu se sastoji oštećenje.

st. 2

Ako se utvrdi da pošiljka nije ona koja je bila predata prevoziocu, ili da je oštećenje veće nego što je prevozilac tvrdio, troškove utvrđivanja snosi prevozilac. Obaveza primaoca da isplati naknadu za prevoz

čl. 762

Obaveza primaoca da isplati naknadu za prevoz

st. 1

Preuzimanjem pošiljke i tovarnog lista, ako je izdat, primalac se obavezuje da isplati prevoziocu naknadu za prevoz, ako nije što drugo određeno u ugovoru o prevozu ili u tovarnom listu, kao i da mu isplati svote kojima je pošiljka opterećena.

st. 2

Ako primalac smatra da nije dužan isplatiti prevoziocu onoliko koliko ovaj zahtijeva, on može vršiti prava iz ugovora samo ako kod suda položi sporni iznos. Odsjek 4. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 124 ODGOVORNOST PREVOZIOCA ZA GUBITAK, OŠTEĆENJE I ZADOCNJENJE POŠILJKE Gubitak ili oštećenje pošiljke

čl. 763

Gubitak ili oštećenje pošiljke

st. 1

Prevozilac odgovara za gubitak ili ošte ćenje pošiljke koji bi se dogodili od časa preuzimanja do njene predaje, osim ako su prouzrokovani radnjom ovlašćenog lica, svojstvima pošiljke, ili stranim uzrocima koji se nijesu mogli predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti.

st. 2

Prevozilac odgovara za štetu do iznosa određenog zakonom ili međunarodnim ugovorom.

st. 3

Ništave su odredbe ugovora o prevozu, opštih uslova prevoza, tarifa ili kog drugog opšteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje.

st. 4

Punovažna je odr edba kojom se unaprijed odre đuje najviši iznos naknade, pod uslovom da nije u o čiglednoj nesrazmjeri sa štetom.

st. 5

Ograničenje iznosa naknade ne važi ako je štetu prevozilac prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.

st. 6

Ako drukčije nije ugovoreno visina naknade određuje se prema tržišnoj cijeni pošiljke u vrijeme i mjestu predaje za prevoz. Gubitak ili oštećenje pošiljke skupocjenih stvari

čl. 764

Gubitak ili oštećenje pošiljke skupocjenih stvari

st. 1

U slu čaju gubitka ili ošte ćenja pošiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti, hartije od vrijednost i ili druge skupocjene stvari, prevozilac je dužan da naknadi tako nastalu štetu samo ako je prilikom predaje stvari na prevoz bio obaviješten o prirodi tih stvari i njihovoj vrijednosti, ili ako je štetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.

st. 2

Ako su se sa stvarima iz stava 1 ovog člana u pošiljci nalazile i druge stvari, za njihov gubitak ili ošte ćenje prevozilac odgovara po opštim pravilima o odgovornosti prevozioca. Vraćanje plaćene naknade za prevoz

čl. 765

Vraćanje plaćene naknade za prevoz

U slučaju potpunog gubitka pošiljk e prevozilac je, pored naknade štete, dužan da pošiljaocu vrati naknadu za prevoz ako je plaćena. Kad primalac preuzme pošiljku bez prigovora

čl. 766

Kad primalac preuzme pošiljku bez prigovora

st. 1

Kad primalac preuzme pošiljku bez prigovora i isplati prevoziocu njegova potraživanja, prestaje odgov ornost prevozioca, izuzev ako je oštećenje zapisnički utvrđeno prije preuzimanja pošiljke.

st. 2

Prevozilac ostaje odgovoran za oštećenja pošiljke koja se nijesu mogla uočiti u času predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oštećenjima odmah po njihovom otkrivanju, ali ne docnije od osam dana od predaje.

st. 3

Prevozilac se ne može pozivati na odredbe st. 1 i 2 ovog člana, ako je ošte ćenje prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. Odgovornost prevozioca za zadocnjenje

čl. 767

Odgovornost prevozioca za zadocnjenje

Prevozilac odgovara za šte tu nastalu zbog zadocnjenja, izuzev ako je zadocnjenje prouzrokovano nekom činjenicom koja isključuje njegovu odgovornost za gubitak ili oštećenje stvari. Odgovornost za pomoćnike

čl. 768

Odgovornost za pomoćnike

Prevozilac odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na izvršenju prevoza. Odsjek 5. UČEŠĆE VIŠE PREVOZILACA U PREVOZU POŠILJKE Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 125 Solidarna odgovornost više prevozilaca

čl. 769

Solidarna odgovornost više prevozilaca

st. 1

Prevozilac koji povjeri nekom drugom prevoziocu potpuno ili djelimi čno izvršenje prevoza pošiljke koju je primio na prevoz ostaje i dalje odgovoran za njen prevoz od njenog prijema do predaje, ali ima pravo na naknadu od prevozioca kome je pošiljku povjerio.

st. 2

Ako drugi prevozilac od prvog prevozioca preuzme sa pošiljko m i tovarni list, on postaje ugovorna strana u ugovoru o prevozu, sa pravima i dužnostima solidarnog dužnika i solidarnog povjerioca, čiji su udjeli srazmjerni njegovom učešću u prevozu.

st. 3

Odredba stava 2 ovog člana primjenjuje se i kad se za izvršenje p revoza neke pošiljke obaveže jednim istim ugovorom više prevozilaca koji će učestvovati u prevozu jedan za drugim.

st. 4

Svaki od više prevozilaca ima pravo da zahtijeva da se utvrdi stanje pošiljke u času kad mu se predaje radi izvršenja njegovog dijela prevoza.

st. 5

Solidarni prevozioci učestvuju u snošenju štete srazmjerno njihovim udjelima u prevozu, izuzev onog koji dokaže da šteta nije nastala dok je on prevozio pošiljku.

st. 6

Prigovori učinjeni kasnijem prevoziocu dejstvuju i prema svim ranijim prevoziocima. Podijeljena odgovornost prevozilaca

čl. 770

Podijeljena odgovornost prevozilaca

Kad u izvršenju prevoza iste pošiljke učestvuju jedan za drugim nekoliko prevozilaca koje je odredio pošiljalac, svaki od njih odgovara samo za svoj dio prevoza. Odsjek 6. PRAVO ZALOGE Kad prevozilac ima pravo zaloge

čl. 771

Kad prevozilac ima pravo zaloge

st. 1

Radi obezbjeđenja naplate naknade za prevoz i nužnih troškova koje je učinio u vezi sa prevozom, prevozilac ima pravo zaloge na stvarima koje su mu predate radi prevoza i u vezi sa prevozom, dok ih drži ili dok ima u rukama ispravu pomoću koje može raspolagati njima.

st. 2

Kad je u izvršenju prevoza učestovalo više prevozilaca jedan za drugim, njihova potraživanja u vezi sa izvršenjem prevoza obezbijeđena su ovom zalogom, i poslednji prevozilac je dužan da, ako tovarni list ne sadrži š to drugo, naplati sva potraživanja po tovarnom listu.

čl. 778

Pojam

Ugovorom o licenci obavezuje se davalac licence da sticaocu licence ustupi, u cjelini ili djelimi čno, pravo iskorišćavanja pronalaska, tehničkog znanja i iskustva, žiga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu. Forma

čl. 779

Forma

st. 1

Ugovor o licenci mora biti zaključen u pisanoj formi.

st. 2

Ništav je ugovor koji nije zaključen u pisanoj formi. Trajanje licence

čl. 780

Trajanje licence

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 127 Licenca za iskorišćavanje patentiranog pronalaska uzorka ili modela ne može biti zaključena za vrijeme duže od trajanja zakonske zaštite tih prava. Isključiva licenca

čl. 781

Isključiva licenca

st. 1

Ugovorom o licenci sticalac licence stiče isključivo pravo iskorišćavanja predmeta licence samo ako je to izričito ugovoreno (isključiva licenca).

st. 2

Ostale mogućnosti iskorišćavanja predmeta licence zadržava davalac licence.

st. 3

Ako u ugovoru o licenci nije naznačeno o kakvoj je licenci riječ, smatra se da mu je data neisključiva licenca. Prostorno ograničenje prava iskorišćavanja

čl. 782

Prostorno ograničenje prava iskorišćavanja

st. 1

Pravo iskorišćavanja predmeta licence može biti prostorno ograničeno samo ako to nije suprotno slobodi tržišnog privređivanja.

st. 2

Ako ugovorom o licenci nije prostorno ograničeno pravo iskorišćavanja predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neograničena. ODJELJAK 2. Obaveze davaoca licence Predaja predmeta licence

čl. 783

Predaja predmeta licence

st. 1

Davalac licence je dužan da sticaocu licence u određenom roku preda predmet licence.

st. 2

Davalac licence je dužan da sticao cu licence preda i tehni čku dokumentaciju potrebnu za prakti čnu primjenu predmeta licence. Davanje uputstva i obavještenja

čl. 784

Davanje uputstva i obavještenja

Davalac licence je dužan da sticaocu licence daje sva uputstva i obavještenja koja su potrebna za uspješno iskorišćavanje predmeta licence. Obaveza garantovanja

čl. 785

Obaveza garantovanja

Davalac licence garantuje sticaocu licence tehničku izvodljivost i tehničku upotrebljivost predmeta licence. Jemstvo

čl. 786

Jemstvo

st. 1

Davalac licence jemči da pravo iskorišćavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ograničeno u korist nekog trećeg.

st. 2

Ako je predmet ugovora isključiva licenca, davalac licence jemči da pravo iskorišćavanja nije ustupio drugom, ni potpuno ni djelimično.

st. 3

st. 1

Ugovor o licenci čije trajanje nije odre đeno prestaje otkazom koji svaka strana može dati drugoj, poštuju ći određeni otkazni rok.

st. 2

Ako otkazni rok nije ugovorom odre đen, iznosi šest mjeseci, s tim što davalac licence ne može otkazati ugovor tokom prve godine njegovog važenja. Smrt, stečaj i likvidacija

čl. 803

Smrt, stečaj i likvidacija

st. 1

U slučaju smrti davaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima, ako drukčije nije ugovoreno.

st. 2

U slu čaju smrti sticaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima koji produžavaju njegovu djelatnost.

st. 3

U slučaju stečaja ili likvidacije sticaoca licence davalac licence može raskinuti ugovor. Glava XXI Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 130 OSTAVA ODJELJAK 1. O OSTAVI UOPŠTE Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 804

Pojam

st. 1

Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad je ostavodavac bude zatražio.

st. 2

Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari. Ostava tuđe stvari

čl. 805

Ostava tuđe stvari

st. 1

Ugovor o ostavi može punovažno zaključiti u svoje ime i lice koje nije sopstvenik stvari, i ostavoprimac je dužan da vrati stvar njemu, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena.

st. 2

Ostavoprimac ima pravo da zahtijeva od ostavodavca da mu naknadi troškove opravdano učinjene radi očuvanja stvari, kao i štetu koju je imao zbog ostave. Naknada

čl. 812

Naknada

Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na čuvanje, ili ako se naknada mogla očekivati s obzirom na okolnosti posla. Vraćanje stvari u slučaju besplatne ostave

čl. 813

Vraćanje stvari u slučaju besplatne ostave

st. 1

Ostavoprimac koji se obavezao da besplatno čuva stvar određeno vrijeme može je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog roka ako bi samoj stvari prijetila opasnost prop asti ili ošte ćenja ili ako bi mu njeno dalje čuvanje moglo prouzrokovati štetu.

st. 2

Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz stava 1 ovog člana može u svako doba odustati od ugovora, ali je dužan da ostavodavcu odredi primjeran rok za preuzimanje stvari. Odsjek 4. POSEBNI SLUČAJEVI OSTAVE Neprava ostava

čl. 814

Neprava ostava

Kad su u ostavu date zamjenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroši i obavezom da vrati istu količinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose sa ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo će u pogledu vremena i mjesta vraćanja važiti pravila ugovora o ostavi, ako ugovorne strane nijesu što drugo odredile. Ostava u nuždi

čl. 815

Ostava u nuždi

Kome je stvar povjerena u slu čaju požara, zemljotresa, poplave ili sli čnih neprilika dužan je da je čuva sa povećanom pažnjom. ODJELJAK 2. Ugostiteljska ostava Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 132 Ugostitelj kao ostavoprimac

čl. 816

Ugostitelj kao ostavoprimac

st. 1

Ugostitelj se smatra ostavoprimcem u pogledu stvari koje su gosti donijeli i odgovara za njihov nestanak ili oštećenje najviše do iznosa utvrđenog posebnim propisom.

st. 1

Skladištar odgovara za šte tu na robi osim ako dokaže da je šteta prouzrokovana usljed okolnosti koje se nijesu mogle izbjeći ili otkloniti ili je prouzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe, kao i neispravnom ambalažom.

st. 2

Skladištar je dužan da upozori ostavodavca na mane, ili prirodna svojstva robe, odnosno na neispravnu ambalažu usljed kojih može doći do štete na robi, čim je navedene nedostatke uočio ili morao uočiti.

st. 3

Ako bi se na robi dešavale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opas nost da se roba pokvari ili propadne, skladištar je dužan, da ako to po njegovom pozivu ne bi mogao na vrijeme da učini ostavodavac, proda robu bez odlaganja na najpogodniji način.

st. 4

Skladištar je obavezan da preduzima radnje radi očuvanja prava ostavodavca prema prevoziocu koji mu je predao robu za račun ostavodavca u oštećenom ili manljivom stanju. Dužnost osiguranja

čl. 825

Dužnost osiguranja

st. 1

Skladištar je dužan da osigura robu primljenu na čuvanje samo ako je to ugovoreno.

st. 2

Ako prilikom preuzimanja robe primijeti nedostatke, primalac je dužan da o tome odmah upozori skladištara, inače se smatra da je roba uredno primljena.

st. 3

O nedostacima robe koji se nijesu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja, primalac je dužan da na pouzdan način obavijesti skladištara u roku od sedam dana, ra čunajući od dana preuzimanja robe, ina če se smatra da je roba uredno primljena. Primjena pravila o ostavi

čl. 832

Primjena pravila o ostavi

st. 2

Imalac skladišnice može da raspolaže robom označenom u skladišnici prenošenjem skladišnice. Prenošenje priznanice i založnice

čl. 837

Prenošenje priznanice i založnice

st. 1

Priznanica i založnica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno.

st. 2

Prilikom svakog prenosa na njima mora biti ubilježen datum.

st. 3

Na zahtjev prijemnika priznanice ili založnice, prenos na njega prepisa će se u registar skladišta, gdje će se ubilježiti i njegovo sjedište odnosno prebivalište. Pravo imaoca priznanice

čl. 838

Pravo imaoca priznanice

st. 1

Prenos priznanice bez založnice daje prijemniku pravo da zahtijeva da mu se preda roba samo ako isplati imaocu založnice, ili položi skladištaru za imaoca založnice, iznos koji treba da mu bude ispla ćen na dan dospjelosti potraživanja.

st. 2

Imalac priznanice bez založnice može zahtijevati da se roba proda, ako se postignutom cijenom može isplatiti iznos na koji ima pravo imalac založnice, s tim da se ostvareni višak preda njemu.

st. 3

Kad se radi o zamjenljivim stvarima, imalac priznanice bez založnice može zahtijevati da mu skladištar preda jedan dio robe pod uslovom da položi skladištaru za račun imaoca založnice odgovarajući iznos u novcu. Prava imaoca založnice

čl. 839

Prava imaoca založnice

st. 1

Prenos založnice bez priznanice daje prijemniku pravo zaloge na robi.

st. 2

Prilikom prvog prenosa, na založnici moraju biti ubilježeni naziv odnosno ime i zanimanje povjerioca, njegovo poslovno sjedište, odnosno prebivalište, iznos njegovog potraživanja računajući i kamate i datum dospijevanja.

st. 3

Prvi prijemnik založnice dužan je bez odlaganja prijaviti skladištaru da j e na njega izvršen prenos založnice, a skladište je dužno prepisati taj prenos u svoj registar i na samoj založnici zabilježiti da je ovaj prepis izvršen.

st. 4

Bez obavljanja radnji iz stava 3 ovog člana, založnica se ne može dalje prenositi indosamentom.

st. 5

Založnica koja ne sadrži iznos potraživanja založnog povjerioca, obavezuje u korist založnog povjerioca cjelokupnu vrijednost stvari navedenu u njoj. Protest zbog neisplate i prodaje robe

čl. 840

Protest zbog neisplate i prodaje robe

st. 1

Imalac založnice bez priznanice, kome ne bude isplaćeno u roku potraživanje obezbijeđeno založnicom, dužan je, pod prijetnjom gubitka prava da zahtijeva isplatu od prenosilaca, podići protest prema propisima o mjenici.

st. 2

Imalac založnice koji je podigao protest može po proteku osam dana od dospjelosti pot raživanja da zahtijeva prodaju založene robe, a isto pravo pripada i prenosiocu koji je isplatio imaocu založnice potraživanje obezbijeđeno založnicom.

st. 3

Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje troškova prodaje, potraživanj a skladištara iz ugovora o uskladištenju i ostalih njegovih potraživanja nastalih u vezi sa ostavljenom robom, zatim se isplaćuje obezbijeđeno potraživanje imaoca založnice, a ostatak pripada imaocu priznanice. Zahtjev isplate od prenosilaca založnice

čl. 841

Zahtjev isplate od prenosilaca založnice

st. 1

Imalac založnice može da zahtijeva isplatu od prenosioca tek ako nije mogao postići potpuno namirenje prodajom založene robe. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 136

st. 2

Zahtjev mora biti podignut u roku odre đenom u propisima o mjenici za zahtjev prema indosantima, i taj rok počinje teći od dana kad je izvršena prodaja robe.

st. 3

Imalac založnice gubi pravo da zahtijeva isplatu od prenosilaca ako ne bude zahtijevao prodaju robe najdalje u roku od mjesec dana od protesta. Glava XXIII NALOG ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 842

Pojam

st. 1

Ugovorom o nalogu obavezuje se i ovlašćuje nalogoprimac da za račun nalogodavca preduzme određene poslove.

st. 2

Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je druk čije ugovoreno ili proizilazi iz prirode međusobnog odnosa. Lica dužna da odgovore na ponudu naloga

čl. 843

Lica dužna da odgovore na ponudu naloga

Ko se bavi vršenjem tuđih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za vršenje tih poslova, dužan je, ako neće da prihvati ponuđeni nalog koji se odnosi na te poslove, da o tome bez odlaganja obavijesti drugu stranu, inače odgovara za štetu koju bi ova pretrpjela zbog toga ODJELJAK 2. Obaveze nalogoprimca Izvršenje naloga kako glasi

čl. 844

Izvršenje naloga kako glasi

st. 1

Nalogoprimac je dužan da izvrši nalog prema primljenim uputstvima, sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaćina, ostajući u njegovim granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi.

st. 2

Kad nalogoprimac smatra da bi izvršenje naloga po dobijenim uputstvima bilo od štete za nalogodavca, on je dužan skrenuti na to njegovu pažnju i tražiti nova uputstva.

st. 3

Ako nalogodavac nije dao odre đena uputstva o poslu koji treba obaviti, nalogoprimac je dužan, rukovode ći se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar privrednik, odnosno dobar doma ćin, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim okolnostima postupio u sopstvenoj stvari. Odstupanje od naloga i uputstava

čl. 845

Odstupanje od naloga i uputstava

st. 1

Od dobijenog naloga i uputstava nalogoprimac može odstupati samo sa saglasnošću nalogodavca, a kada mu zbog kratkoće vremena ili iz kog drugog uzroka nije mogu će tražiti saglasnost nalogodavca, o n može odstupiti od naloga i uputstava samo ako je, po procjeni svih okolnosti, mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju interesi nalogodavca.

st. 2

Ako nalogoprimac prekorači granice naloga ili odstupi od dobijenih uputstava van slučaja predviđenog u stavu 1 ovog člana, neće se smatrati za nalogoprimca, ve ć za poslovođu bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono što je uradio. Zamjena

čl. 846

Zamjena

st. 1

Nalogoprimac je dužan da izvrši nalog lično. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 137

st. 2

Nalogoprimac može povjeriti izvršenje naloga drugom samo ako mu je nalogodavac to dozvolio, kao i ako je na to prinuđen okolnostima.

st. 3

U tim slučajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za uputstva koja mu je dao.

st. 4

U ostalim slu čajevima on od govara za rad zamjenika, kao i za slu čajnu propast ili ošte ćenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika.

st. 5

Nalogodavac može u svakom slučaju da zahtijeva neposredno od zamjenika izvršenje obaveze iz naloga. Polaganje računa

čl. 847

Polaganje računa

O izvršenom poslu n alogoprimac je dužan da položi ra čun i preda bez odugovla čenja nalogodavcu sve što je primio na osnovu obavljanja povjerenih poslova, bez obzira na to da li je ono što je primio za nalogodavca bilo dugovano ovome ili ne. Podnošenje izveštaja

čl. 848

Podnošenje izveštaja

Nalogoprimac je dužan na zahtjev nalogodavca da podnese izvještaj o stanju poslova i položi ra čun i prije određenog vremena. Odgovornost za upotrebu nalogodavčevog novca

čl. 849

Odgovornost za upotrebu nalogodavčevog novca

Ako se nalogoprimac služio za svoje potrebe novcem koji je primio za nalogodavca, dužan je da plati kamatu po najvišoj dozvoljenoj ugovornoj stopi, ra čunajući od dana upotrebe, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vrijeme, zateznu kamatu, računajući od dana kad ga je bio dužan predati. Solidarna odgovornost nalogoprimaca

čl. 850

Solidarna odgovornost nalogoprimaca

Ako je vršenje nekog posla povjereno istim nalogom da ga zajednički vrše više lica, oni odgovaraju solidarno za obaveze iz tog naloga, ako što drugo nije ugovoreno. ODJELJAK 3. OBAVEZE NALOGODAVCA Predujmljivanje novca

čl. 851

Predujmljivanje novca

Nalogodavac je dužan na zahtjev nalogoprimca dati mu izvjesnu svotu novca za predviđene izdatke. Naknada troškova i preuzimanje obaveza

čl. 852

Naknada troškova i preuzimanje obaveza

st. 1

Nalogodavac je dužan da naknadi nalogoprimcu, čak i ako njegov trud bez njegove krivice nije imao uspjeha, sve potrebne troškove koje je učinio za izvršenje naloga, sa kamatom od dana kad su učinjeni.

st. 2

Nalogodavac je dužan da preuzme obaveze koje je nalogoprimac uzeo na sebe vrše ći u svoje ime povjerene mu poslove, ili ga na koji drugi način oslobodi od obaveza. Naknada štete

čl. 853

Naknada štete

Nalogodavac je dužan da naknadi nalogoprimcu štetu koju je ovaj pretrpio bez svoje krivice u vršenju naloga. Visina naknade

čl. 854

Visina naknade

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 138 Ako drukčije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobičajenoj visini, a ako o tome nema običaja, onda pravičnu naknadu. Isplata naknade

čl. 855

Isplata naknade

st. 1

Ukoliko nije drukčije ugovoreno, nalogodavac je dužan da isplati nalogoprimcu naknadu po obavljenom poslu.

st. 2

Ako je nalogoprimac bez svoje krivice samo djelimično obavio nalog, ima pravo na srazmjerni dio naknade.

st. 3

U slučaju kad bi unaprijed ugovorena naknada bila u očiglednoj nesrazmjeri sa učinjenim uslugama, nalogodavac može da zahtijeva njeno smanjenje. Pravo zaloge

čl. 856

Pravo zaloge

Radi obezbjeđenja naknade i troškova nalogoprimac ima pravo zaloge na pokretnim stvarima nalogodavca koji je dobio po osnovu naloga, kao i na novčanim iznosima koje je naplatio za račun nalogodavca. Solidarna odgovornost nalogodavaca

čl. 857

Solidarna odgovornost nalogodavaca

Ako je više nalogodavaca povjerilo nalogoprimcu izvršenje naloga, oni mu odgovaraju solidarno. ODJELJAK 4. PRESTANAK NALOGA Odustanak od ugovora

čl. 858

Odustanak od ugovora

st. 1

Nalogodavac može odustati od ugovora.

st. 2

U slučaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za njegov trud, nalogodavac je dužan da isplati nalogoprimcu odgovarajući dio naknade, i naknadi mu štetu koju je pretrpio odustankom od ugovora, ako za odustanak nije bilo osnovanih razloga. Otkaz

čl. 859

Otkaz

st. 1

Nalogoprimac može otkazati nalog kad hoće, samo ne u nevrijeme.

st. 2

Nalogoprimac je dužan da naknadi nalogodavcu štetu koju je ova j pretrpio zbog otkaza naloga u nevrijeme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi.

st. 3

Nalogoprimac je dužan da produži poslije otkaza poslove koji ne trpe odlaganje, dok nalogodavac ne bude u mogućnosti da preuzme brigu o njima. Smrt, prestanak pravnog lica

čl. 860

Smrt, prestanak pravnog lica

st. 1

Nalog prestaje smrću nalogoprimca.

st. 2

Nasljednici nalogoprimca dužni su da o njegovoj smrti što prije obavijeste nalogodavca i preduzmu što je potrebno za zaštitu njegovih interesa, dok ne bude u stanju da sam preuzme brigu o njima.

st. 3

Nalog prestaje smrću nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se nalogoprimac primio naloga s obzirom na svoje lične odnose sa nalogodavcem.

st. 4

U slučaju iz stava 3 ovog člana nalogoprimac je dužan da produži povjerene poslove, ako bi inače nastupila šteta za nasljednike, dok ovi ne budu u mogućnosti da sami preuzmu brigu o njima.

st. 5

Ako je nalogodavac ili nalogoprimac neko pravno lice, nalog prestaje kad to lice prestane da postoji. Stečaj, lišenje poslovne sposobnosti Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 139

čl. 861

Nespa computers doo, Podgorica 139

Nalog prestaje kad je nalogodavac ili nalogoprimac u ste čaju ili bude potpuno ili djelimi čno lišen poslovne sposobnosti. Čas prestanka naloga

čl. 862

Čas prestanka naloga

st. 1

Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kao i kad je umro ili je u stečaju, ili potpuno ili djelimično lišen poslovne sposobnosti, nalog prestaje u času kad je nalogoprimac saznao za događaj zbog kog nalog prestaje.

st. 2

Kad je nalogoprimcu izdato pisano punomoćje dužan ga je vratiti po prestanku naloga. Izuzeci

čl. 863

Izuzeci

Kad je nalog dat da bi nalogopri mac mogao posti ći ispunjenje nekog svog potraživanja od nalogodavca, nalogodavac ne može odustati od ugovora i nalog ne prestaje ni smrću, ni stečajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih bude potpuno ili djelimično lišen poslovne sposobnosti. Glava XXIV KOMISION ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 864

Pojam

st. 1

Ugovorom o komisionu obavezuje se komisionar da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime i za ra čun komitenta jedan ili više poslova koje mu povjerava komitent.

st. 2

Komisionar ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena. Primjena pravila o ugovoru o nalogu

čl. 865

Primjena pravila o ugovoru o nalogu

Na ugovor o komisionu shodno se primjenjuju pravila o nalogu, ukoliko pravilima o komisionu nije druk čije određeno. Zaključenje posla pod uslovima različitim od naloga

čl. 866

Zaključenje posla pod uslovima različitim od naloga

st. 1

Ako je komisionar zaključio neki posao po nepovoljnijim uslovima od onih određenih nalogom kad to nije smio, dužan je da naknadi komitentu razliku, kao i prouzrokovanu štetu.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana komitent može odbiti da prihvati zaključeni posao, pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara.

st. 3

Komitent gubi pravo iz stava 2 ovog člana ako komisionar pokaže spremnost da mu odmah isplati razliku i naknadi prouzrokovanu štetu.

st. 4

Ako je posao zaključen po povoljnijim uslovima od onih određenih nalogom, sva tako postignuta korist pripada komitentu. Prodaja robe prezaduženom licu

čl. 867

Prodaja robe prezaduženom licu

Komisionar odgovara komitentu za štetu ako je prodao robu licu za čiju je prezaduženost znao ili je mogao znati. Kad sam komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 140

čl. 868

Nespa computers doo, Podgorica 140

st. 1

Komisionar kome je povjereno da proda ili da kupi neku robu kotiranu na berzi ili na tržištu može, ako mu je komitent to dozvolio, da zadrži robu za sebe kao kupac, odnosno isporu či je kao prodavac, po cijeni u v rijeme izvršenja povjerenog posla.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana između komisionara i komitenta nastaju odnosi iz ugovora o prodaji.

st. 3

Ako se berzanska, odnosno tržišna cijena i cijena koju je odredio komitent ne slažu, komisionar - prodavac ima pravo na manju od ove dvije cijene, a komisionar - kupac dužan je da plati veću. ODJELJAK 2. OBAVEZE KOMISIONARA Čuvanje i osiguranje

čl. 869

Čuvanje i osiguranje

st. 1

Komisionar je dužan da čuva povjerenu robu sa pažnjom dobrog privrednika.

st. 2

Komisionar odgovara i za slučajnu propast ili oštećenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio dužan to učiniti. Obavještenje o stanju primljene robe

čl. 870

Obavještenje o stanju primljene robe

st. 1

Prilikom preuzimanja robe od prevozioca, koju mu je poslao komitent, komisionar je dužan da utvrdi njeno stanje i bez odlaganja izvijesti komitenta o danu prispijeća robe, kao i o vidljivim oštećenjima ili manjku, inače odgovara za štetu koja bi zbog tog propuštanja nastala za komitenta.

st. 2

Komisionar je dužan da preduzme sve potrebne mjere radi očuvanja prava komitenta prema odgovornom licu. Obavještenje o promjenama na robi

čl. 871

Obavještenje o promjenama na robi

Komisionar je dužan da obavijesti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za čekanje njegovih uputstava, ili ako on odugovlači sa davanjem uputstava, u slučaju opasnosti znatnijeg oštećenja robe, komisionar je dužan da je proda na najpogodniji način. Saopštavanje komitentu imena saugovornika

čl. 872

Saopštavanje komitentu imena saugovornika

st. 1

Komisionar je dužan da saopšti komitentu sa kojim je licem obavio posao koji mu je komitent povjerio.

st. 2

Pravilo iz stava 1 ovog člana ne primjenjuje se u slučaju prodaje pokretnih stvari koja se vrši preko komisionih prodavnica, osim ako nije drukčije ugovoreno. Polaganje računa

čl. 873

Polaganje računa

st. 1

Komisionar je dužan da položi račun o obavljenom poslu bez nepotrebnog odlaganja.

st. 2

Komisionar je dužan da preda komitentu sve što je primio po osnovu posla izvršenog za njegov račun.

st. 3

Komisionar je dužan da prenese na komitenta potraživanja i ostala prava koja je stekao prema trećem sa kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov račun. Delkredere

čl. 874

Delkredere

st. 1

Komisionar odgovara za ispunjenje obaveza svog saugovornika samo ako je posebno jem čio da će on svoje obaveze ispuniti (delkredere), u kom slučaju on odgovara solidarno sa njim.

st. 2

Komisionar koji je jemčio za ispunjenje obaveza svog saugovornika ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 141 ODJELJAK 3. OBAVEZE KOMITENTA Naknada (provizija)

čl. 875

Naknada (provizija)

st. 1

Komitent je dužan da isplati komisionaru naknadu kad bude izvršen posao koji je komisionar obavio, kao i ako izvršenje posla bude spriječeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent.

st. 2

U slu čaju postupnog izvršavanja, komisionar može da zahtijeva srazmjeran dio naknade poslije svakog djelimičnog ispunjenja.

st. 3

Ako ne do đe do izvršenja zaklju čenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuću naknadu za svoj trud.

st. 4

Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu. Visina naknade

čl. 876

Visina naknade

st. 1

Ako iznos naknade nije određen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu.

st. 2

Ako je u određenom slučaju naknada nesrazmjerno velika prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu, sud je može, na zahtjev komitenta, sniziti na pravičan iznos Naknada troškova

čl. 877

Naknada troškova

st. 1

Komitent je dužan da naknadi komisionaru troškove koji su bili potrebni za izvršenje naloga sa kamatom od dana kad su učinjeni.

st. 2

Komitent je dužan dati komisionaru posebnu naknadu za upotrebu njegovih skladišta i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaćena naknadom za izvršenje posla. Predujmljivanje novca komisionaru

čl. 878

Predujmljivanje novca komisionaru

Ako ugovorom o komisionu nije što drugo odre đeno, komitent nije dužan da predujmi komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog posla. ODJELJAK 4. Založno pravo

čl. 879

Založno pravo

st. 1

Komisionar ima pravo zaloge na stvarima koje su predmet ugovora o komisionu dok se te stvari nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih drži za njega ili dok on ima u rukama ispravu pomoću koje može raspolagati njima.

st. 2

Iz vrijednosti stvari iz stava 1 ovog člana komisionar može naplatiti prije ostalih komitentovih povjerilaca svoja potraživanja po osnovu svih komisionih posl ova sa komitentom kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu, bez obzira na to da li su nastala u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim.

st. 3

Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz potraživanja koja je, izvršavajući nalog, stekao za račun komitenta. ODJELJAK 5. ODNOSI SA TREĆIM LICIMA Komitentova prava na potraživanja iz posla sa trećim

čl. 880

Komitentova prava na potraživanja iz posla sa trećim

st. 1

Komitent može da zahtijeva ispunjenje potraživanja iz posla koji je komisionar zaklju čio sa trećim i za njegov račun tek pošto mu ih komisionar ustupi. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 142

st. 2

U pogledu odnosa komitenta sa komisionarom i njegovim povjeriocima, ova se potraživanja od svog nastanka smatraju kao komitentova potraživanja. Ograničenje prava komisionarovih povjerilaca

čl. 881

Ograničenje prava komisionarovih povjerilaca

Povjerioci komisionara ne mogu radi naplate svoj ih potraživanja, ni u slučaju njegovog stečaja, preduzeti mjere izvršenja na pravima i stvarima koje je komisionar, izvršavaju ći nalog, stekao u svoje ime, ali za ra čun komitenta, izuzev ako se radi o potraživanjima nastalim u vezi sa sticanjem tih prava i stvari. Stečaj komisionara

čl. 882

Stečaj komisionara

st. 1

U slu čaju ste čaja komisionara komitent može da zahtijeva izlu čenje iz ste čajne mase stvari koje je predao komisionaru radi prodaje za njegov račun, kao i stvari koje je komisionar nabavio za njegov račun.

st. 2

U slučaju stečaja komisionara, komitent može da zahtijeva od tre ćeg kome je komisionar predao stvari, da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njen još neisplaćeni dio. Glava XXV UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 883

Pojam

st. 1

Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno stara da treća lica zaključuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje izme đu njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlašćenju zaključuje ugovore sa trećim licima u ime i za račun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za svaki zaključeni ugovor isplati određenu naknadu (proviziju).

st. 2

Nalogodavac može imati na istom području za istu vrstu poslova više zastupnika.

st. 3

Jedan zastupnik ne može bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na istom području i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca. Forma

čl. 884

Forma

st. 1

Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zaključen u pisanoj formi.

st. 2

Ništav je ugovor ako nije zaključen u pisanoj formi. Zaključivanje ugovora u ime nalogodavca

čl. 885

Zaključivanje ugovora u ime nalogodavca

Zastupnik može zaključivati ugovore u ime i za račun svog nalogodavca, ako je za to od njega dobio posebno ili generalno ovlašćenje. Primanje ispunjenja

čl. 886

Primanje ispunjenja

Zastupnik ne može zahtijevati ni primiti ispunjenje potr aživanja svog nalogodavca, ako za to nije posebno ovlašćen. Izjave zastupniku za nalogodavca

čl. 887

Izjave zastupniku za nalogodavca

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 143 Kad je ugovor zaključen posredovanjem zastupnika, saugovorač nalogodavca mo-že punovažno činiti zastupniku izjave koje se odnose na nedostatake predmeta ugovora, kao i druge izjave u vezi sa tim ugovorom, u cilju očuvanja ili vršenja prava iz ugovora. Izjave u ime nalogodavca

čl. 888

Izjave u ime nalogodavca

Zastupnik je ovlašćen da u cilju očuvanja prava svog nalogodavca čini potrebne izjave njegovom saugovaraču. Mjere obezbjeđenja

čl. 889

Mjere obezbjeđenja

U cilju zaštite interesa nalogodavca zastupnik može da zahtijeva preduzimanje potrebnih mjera obezbjeđenja. ODJELJAK 2. OBAVEZE ZASTUPNIKA Staranje o interesima nalogodavca

čl. 890

Staranje o interesima nalogodavca

st. 1

Zastupnik je dužan da se stara o interesima nalogodavca i u svim poslovima koje preduzima dužan je da postupi sa pažnjom dobrog privrednika i da se pridržava uputstava koja mu je dao nalogodavac.

st. 2

Zastupnik je dužan davati nalogodavcu sva potrebna o bavještenja o tržišnoj situaciji, naro čito ona koja su od značaja za svaki pojedini posao. Učestvovanje u zaključivanju poslova

čl. 891

Učestvovanje u zaključivanju poslova

Zastupnik je dužan da učestvuje po uputstvima nalogodavca pri zaključivanju poslova i to do njihovog potpunog okončanja. Čuvanje poslovnih tajni

čl. 892

Čuvanje poslovnih tajni

st. 1

Zastupnik je dužan da čuva poslovne tajne svog nalogodavca za koje je saznao u vezi sa povjerenim poslom.

st. 2

Zastupnik odgovara ako ih iskoristi ili drugom otkrije i poslije prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju. Vraćanje stvari datih na upotrebu

čl. 893

Vraćanje stvari datih na upotrebu

Po prestanku ugovora o trgovinskom zastupanju, zastupnik je dužan da vrati nalogodavcu sve stvari koje mu je predao na upotrebu za vrijeme trajanja ugovora. Poseban slučaj odgovornosti

čl. 894

Poseban slučaj odgovornosti

st. 1

Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obaveza iz ugovora za čije je zaključenje posredovao ili koje je po ovlašćenju on zaključio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pisano jemčio.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana on ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere provizija). ODJELJAK 3. OBAVEZE NALOGODAVCA Materijal i dokumentacija

čl. 895

Materijal i dokumentacija

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 144 Kad je za obavljanje poslova nalogodavca zastupniku potreban odre đeni materijal ili odre đena dokumentacija, nalogodavac je dužan da mu to stavi na raspolaganje. Dužnost obavještavanja

čl. 896

Dužnost obavještavanja

st. 1

Nalogodavac može po svom naho đenju da prihvati ili odbaci zaklju čenje ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je dužan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o svojoj odluci.

st. 2

čl. 904

Raskidanje ugovora bez otkaznog roka

st. 1

Iz ozbiljnih uzroka svaka strana, može navodeći te uzroke, raskinuti ugovor bez otkaznog roka.

st. 2

Ako je izjava o raskidanju učinjena bez ozbiljnih uzroka, ona se smatra kao otkaz sa redovnim otkaznim rokom.

st. 3

Zastupnik koji je usljed neosnovanog otkaza prekinuo svoju djelatnost ima pravo na naknadu štete zbog izgubljene provizije, a ako je on neosnovano otkazao ugovor, pravo na naknadu štete pripada nalogodavcu.

st. 4

Neosnovani otkaz daje pravo drugoj strani da raskine ugovor bez otkaznog roka. Prestanak ugovora zaključenog za određeno vrijeme

čl. 905

Prestanak ugovora zaključenog za određeno vrijeme

st. 1

Kad je ugovor o trgovinskom zastupanju zaklju čen za određeno vrijeme, on prestaje samim istekom odre đenog vremena.

st. 2

Ako se ugovor zaklju čen na odre đeno vrijeme pre ćutno produži, smatra se dalje kao ugovor zaklju čen za neodređeno vrijeme. Glava XXVI POSREDOVANJE ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 906

Pojam

Ugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji naći i dovesti u vezu sa nalogodavcem lice koje bi s njim pregovaralo o zaključenju određenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati određenu naknadu, ako taj ugovor bude zaključen. Primjena odredbi zakona o ugovoru o djelu

čl. 907

Primjena odredbi zakona o ugovoru o djelu

Kad je ugovoreno da će posrednik imati pravo na određenu naknadu i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru primjenjuju se odredbe koje važe za ugovor o djelu. Primanje ispunjenja

čl. 908

Primanje ispunjenja

Nalog za posredovanje ne sadrži ovlašćenje za posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obaveze iz ugovora zaključenog njegovim posredovanjem, već je za to potrebno posebno pisano punomoćje. Opozivanje naloga za posredovanje Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 146

čl. 909

Nespa computers doo, Podgorica 146

Nalogodavac može opozvati nalog za posredovanje kad god ho će, ako se toga nije odrekao i pod uslovom da opozivanje nije protivno savjesnosti. Odsustvo obaveze za nalogodavca da zaključi ugovor

čl. 910

Odsustvo obaveze za nalogodavca da zaključi ugovor

Nalogodavac nije dužan da pristupi pregovorima za zaklju čenje ugovora sa licem koje je posrednik našao, ni zaključi sa njim ugovor pod uslovima koje je saopštio posredniku, ali će odgovarati za štetu ako je postupio protivno savjesnosti. ODJELJAK 2. OBAVEZE POSREDNIKA Obaveza tražiti priliku

čl. 911

Obaveza tražiti priliku

st. 1

Posrednik je dužan da traži sa pažnjom dobrog privrednika prili ku za zaključenje određenog ugovora i da na to ukaže nalogodavcu.

st. 2

Posrednik je dužan da posreduje u pregovorima i nastoji da do đe do zaključenja ugovora ako se na to posebno obavezao.

st. 3

Posrednik ne odgovara ako i pored potrebne brižljivosti ne uspije u svom nastojanju. Obaveza obavještavanja

čl. 912

Obaveza obavještavanja

Posrednik je dužan da obavijesti nalogodavca o svim okolnostima od zna čaja za namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate. Odgovornost posrednika

čl. 913

Odgovornost posrednika

Posrednik nema pravo na naknadu troškova učinjenih u izvršenju naloga, izuzev kad je to ugovoreno.

st. 2

Ako je posredniku ugovorom priznato pravo na naknadu troškova, on ima pravo na tu naknadu i u slu čaju kad ugovor nije zaključen. Posredovanje za obje strane

čl. 918

Posredovanje za obje strane

st. 1

Otpremnik odgovara za izbor prevozioca kao i za izbor drugih lica sa kojima je u izvršenju naloga zaklju čio ugovor (uskladištenje robe i sl.), ali ne odgovara i za njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom.

st. 2

Otpremnik koji izvršenje naloga povjeri drugom otpremniku umjesto da ga sam izvrši, odgovara za njegov rad.

st. 3

Ako nalog sadrži izričito ili prećutno ovlašćenje otpremniku da povjeri izvršenje naloga drugom otpremniku ili ako je to očigledno u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad.

st. 4

Odgovornosti iz st. 1, 2 i 3 ovog člana ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti. Carinske radnje i plaćanje carine

čl. 928

Carinske radnje i plaćanje carine

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 149 Ukoliko ugovorom nije drukčije određeno, nalog za otpremu stvari preko granice sadrži obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske dažbine za račun nalogodavca. Kad otpremnik sam vrši prevoz ili druge poslove

čl. 929

Kad otpremnik sam vrši prevoz ili druge poslove

st. 1

Otpremnik može i sam izvršiti potpuno ili djelimično prevoz stvari čija mu je otprema povjerena, ako nije nešto drugo ugovoreno.

st. 2

Ako je otpremnik sam obavio prevoz ili dio prevoza, ima prava i obaveze prevozioca i u tom slučaju pripada mu i odgovaraju ća naknada za prevoz pored naknade po osnovu otpremanja i naknade troškova u vezi sa otpremanjem.

st. 3

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana primjenjuju se i u pogledu drugih poslova obuhvaćenih nalogom, običajima ili opštim uslovima. Osiguranje pošiljke

čl. 930

Osiguranje pošiljke

st. 1

Otpremnik je dužan da osigura pošiljku samo ako je to ugovoreno.

st. 2

Ako ugovorom nije odre đeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje, otpremnik je dužan da osigu ra stvari od uobičajenih rizika. Polaganje računa

čl. 931

Polaganje računa

st. 1

Otpremnik je dužan da nakon završenog posla položi račun nalogodavcu.

st. 2

Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik je dužan da položi račun i u toku izvršavanja naloga. ODJELJAK 3. Obaveze nalogodavca Isplata naknade

čl. 932

Isplata naknade

Nalogodavac je dužan da isplati otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako naknada nije ugovorena, onda naknadu određenu tarifom ili nekim drugim opštim aktom, a u nedostatku ovog, naknadu određuje sud. Kada otpremnik može zahtijevati naknadu

čl. 933

Kada otpremnik može zahtijevati naknadu

Otpremnik može da zahtijeva naknadu kad izvrši svoje obaveze iz ugovora o otpremanju. Troškovi i predujam

čl. 934

Troškovi i predujam

st. 1

Nalogodavac je dužan da naknadi otpremniku potrebne troškove u činjene radi izvršenja nal oga i otpremanja stvari.

st. 2

Otpremnik može da zahtijeva naknadu troškova odmah pošto ih je učinio.

st. 3

Nalogodavac je dužan da na zahtjev otpremnika predujmi mu potrebnu svotu za troškove koje zahtijeva izvršenje naloga o otpremanju stvari. Kada je ugovoreno da naknadu isplati primalac stvari

čl. 935

Kada je ugovoreno da naknadu isplati primalac stvari

Ako je ugovoreno da će otpremnik naplatiti svoja potraživanja od primaoca stvari, otpremnik zadržava pravo da traži isplatu naknade od nalogodavca ako primalac odbije da mu je isplati. Opasne stvari i dragocjenosti Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 150

čl. 936

Nespa computers doo, Podgorica 150

st. 1

Nalogodavac je dužan da obavijesti otpremnika o osobinama stvari kojima može biti ugrožena sigurnost lica ili dobara ili nanesena šteta.

st. 2

Kad se u pošiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, nalogodavac je dužan da obavijesti o tome otpremnika i saopšti mu njihovu vrijednost u času predaje radi otpremanja. ODJELJAK 4. POSEBNI SLUČAJEVI OTPREMANJA Otprema sa fiksnom naknadom

st. 1

Ugovorom o kontroli robe jedna ugovorna strana (vršilac kontrole) se obavezuje da stručno i nepristrasno obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikat o tome, a druga strana (naručilac kontrole) se obavezuje da za izvršenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu.

st. 2

Kontrola robe može se sastojati u utvrđivanju identiteta, kvaliteta, kvantiteta i drugih svojstava robe. Obim kontrole

čl. 941

Obim kontrole

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 151 Vršilac kontrole je dužan da izvrši kontrolu u obimu i na način koji su određeni u ugovoru, a ako u ugovoru nije ništa određeno, u obimu i na način koji odgovaraju prirodi stvari. Ništavost pojedinih odredaba ugovora

čl. 942

Ništavost pojedinih odredaba ugovora

st. 1

Ništave su odredbe ugovora koje vršiocu kontrole name ću dužnosti koje bi mogle uticati na nepristrasnost u vršenju kontrole ili na ispravnost isprave o izvršenoj kontroli (certifikat).

st. 2

st. 1

Na osnovu izričitog naloga naručioca kontrole, vršilac kontrole je ovlašćen da pored izvršenja ugovorene kontrole robe vrši i pojedine pravne radnje u ime i za račun naručioca kontrole.

st. 2

Vršilac kontrole ima pravo na posebnu uobičajenu ili ugovorenu naknadu za obavljanje pojedinih pravnih radnji u ime i za račun naručioca kontrole. Kontrola robe sa garancijom

čl. 949

Kontrola robe sa garancijom

st. 1

Vršilac kontrole može da garantuje za nepromjenljivost svojstava kontrolisane robe u ugovorenom roku.

st. 2

Za preuzetu garanciju u pogledu svojstava robe, vršilac kontrole ima pravo na posebnu, ugovorenu ili uobičajenu naknadu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 152 Kontrola usluga i stvari koje nijesu namijenjene prometu

čl. 950

Kontrola usluga i stvari koje nijesu namijenjene prometu

Ako se vršenje kontrole odnosi na usluge ili stvari koje nijesu namijenjene prometu, vršilac kontrole i naru čilac kontrole imaju ista prava i obaveze kao i kod kontrole robe. Raskid ugovora

čl. 951

Raskid ugovora

st. 2

Organizator putovanja odgovara za svu štetu koju druga strana pretrpi zbog neizdavanja potvrde o putovanju ili njene netačnosti. Pretpostavka tačnosti potvrde

čl. 956

Pretpostavka tačnosti potvrde

Smatra se da je tačno ono što stoji u potvrdi sve dok se ne dokaže suprotno. ODJELJAK 2. OBAVEZE ORGANIZATORA PUTOVANJA Zaštita prava i interesa putnika

čl. 957

Zaštita prava i interesa putnika

Organizator putovanja dužan je da putniku pruži usluge koje imaju sadržaj i svojstva predvi đena ugovorom, potvrdom, odnosno reklamnim materijalom iz člana 954 ovog zakona i da se stara o pravima i interesima putnika, saglasno dobrim poslovnim običajima u ovoj oblasti. Obaveza obavještavanja

čl. 958

Obaveza obavještavanja

Organizator putovanja dužan je da u razumnom roku prije zapo činjanja putovanja, u pisanom obliku ili elektronskim putem obavijesti putnika o cijenama i uslovima prevoza, boravka i posebnih usluga, i da mu potrebna obavještenja koja se odnose na kvalitet prevoznih sredstava i smještaja, na red vožnje, veze, grani čne i carinske formalnosti, na sanitarne, monetarne i druge administrativne propise. Obaveza čuvanja tajne

čl. 959

Obaveza čuvanja tajne

Obavještenja koja dobije o putniku, njegovom prtljagu i njegovim kretanjima, organizator može saopštavati trećim licima samo sa odobrenjem putnika ili na zahtjev nadležnog organa. Odgovornost za organizovanje putovanja

čl. 960

Odgovornost za organizovanje putovanja

Organizator putovanja odgovara za štetu koju prouzrokuje putniku zbog potpunog ili djelimi čnog neizvršenja obaveza koje se odnose na organizovanje putovanja predviđenih ugovorom i ovim zakonom. Odgovornost organizatora putovanja kad sam vrši pojedine usluge

čl. 961

Odgovornost organizatora putovanja kad sam vrši pojedine usluge

Ako sam pruža usluge prevoza, smještaja ili druge usluge vezane za izvršenje organizovanog putovanja, organizator odgovara za štetu pričinjenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge. Odgovornost organizatora putovanja kad je izvršenje pojedinih usluga povjerio trećim licima

čl. 962

Odgovornost organizatora putovanja kad je izvršenje pojedinih usluga povjerio trećim licima

st. 1

Organizator putovanja koji je povjerio trećim licima izvršenje usluga prevoza, smještaja ili drugih usluga vezanih za izvršenje putovanja, odgovara putniku za štetu koja je nastala zbog potpunog ili djelimičnog neizvršenja ovih usluga, saglasno propisima koji se na njih odnose.

st. 2

Kad su usluge izvršene saglasno ugovoru i propisima koji se na njih odnose, organizator odgovara za štetu koju je putnik pretrpio povodom njihovog izvršenja, osim ako dokaže da se ponašao kao pažljiv organizator putovanja pri izboru lica koja su ih izvršila. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 154

st. 1

Putnik je dužan da, u pisanom ili drugom odgovaraju ćem obliku, obavijesti o neispunjenju ili neurednom ispunjenju bilo koje usluge iz ugovora lice koje je tu uslugu pružilo, što je prije moguće, a organizatora putovanja u roku od osam dana od dana završetka putovanja.

st. 2

Dužnost putnika iz stava 1 ovog člana mora biti jasno i izričito navedena u ugovoru o organizovanju putovanja. Ispunjavanje uslova predviđenih propisima

čl. 970

Ispunjavanje uslova predviđenih propisima

Putnik je dužan da se stara da on li čno, njegove lične isprave i prtljag ispunjavaju uslove predviđene graničnim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim administrativnim propisima. Odgovornost putnika za pričinjenu štetu

čl. 971

Odgovornost putnika za pričinjenu štetu

Putnik odgovara za štetu koju pričini organizatoru putovanja neizvršavanjem obaveza koje za njega proizilaze iz ugovora i odredbi ovog zakona. ODJELJAK 4. POSEBNA PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA Zamjena putnika drugim licem

čl. 972

Zamjena putnika drugim licem

Ako drukčije nije ugovoreno, putnik može odrediti drugo lice da umjesto njega koristi ugovorene usluge pod uslovom da ovo lice zadovoljava potrebne zahtjeve predvi đene za odre đeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru putovanja troškove prouzrokovane zamjenom. Povećanje ugovorene cijene

čl. 973

Povećanje ugovorene cijene

st. 1

Organizator putovanja može da zahtijeva pove ćanje ugovorene cijene samo ako je poslije zaklju čenja ugovora došlo do promjena u kursu razmjene valute ili do promjene u tarifama prevoznika, koje utiču na cijenu putovanja.

st. 2

Pravo na pove ćanje ugovorene cijene iz stava 1 ovog člana organizator putovanja može ostvarivati samo pod uslovom da je ono predviđeno u potvrdi o putovanju.

st. 3

Ako povećanje ugovorene cijene pređe deset odsto, putnik može raskinuti ugovor bez obaveze da naknadi štetu.

st. 4

U slučaju iz stava 3 ovog člana putnik ima pravo na vraćanje onog što je platio organizatoru putovanja.

st. 5

Ugovorena cijena ne može se povećati dvadeset dana prije početka putovanja.

st. 6

Ako su promjene iz stava 1 ovog člana uzrokovale sniženje cijene putovanja, organizator putovanja dužan je da putniku vrati razliku u cijeni. Pravo putnika da odustane od ugovora

čl. 974

Pravo putnika da odustane od ugovora

st. 1

Putnik može u svakom trenutku da odustane od ugovora, potpuno ili djelimično.

st. 2

Ako putnik prije početka putovanja odustane od ugovora u razumnom rok u koji se određuje s obzirom na vrstu aranžmana (blagovremeni odustanak), organizator putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih troškova. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 156

st. 3

U slučaju neblagovremenog odustanka od ugovora, organizator putovanja može od putnika da zahtijeva naknadu u određenom procentu ugovorene cijene koji se utvrđuje srazmjerno vremenu preostalom do početka putovanja i koji mora biti ekonomski opravdan.

st. 4

Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu u činjenih troškova ako je putnik odustao od ugovora zbog okolnosti koje nije mogao izbje ći ili otkloniti i koje bi, da su postojale u vrijeme zaklju čenja ugovora, predstavljale opravdan razlog da ne zaklju či ugovor, kao i u slu čaju ako je putnik obezbijedio odgovaraju ću zamjenu ili je zamjenu našao sam organizator.

st. 5

Ako putnik odustane od ugovora nakon početka putovanja, a razlog za to nijesu okolnosti iz stava 4 ovog člana, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja. Prava organizatora putovanja da odustane od ugovora

čl. 975

Prava organizatora putovanja da odustane od ugovora

st. 1

Organizator putovanja može da odustane od ugovora, potpuno ili djelimično, bez obaveze na naknadu štete, ako prije ili za vrijeme izvršavanja ugovora nastupe izvanredne okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti, a koje bi, da su postojal e u vrijeme zaklju čenja ugovora, predstavljale opravdan razlog za organizatora putovanja da ugovor ne zaključi.

st. 2

Organizator putovanja može odustati od ugovora bez obaveze na naknadu štete i kad se minimalan broj putnika, predviđen u potvrdi o putovanju , nije sakupio, pod uslovom da o toj okolnosti putnik bude obaviješten u primjerenom roku koji ne može biti kraći od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo da otpočne.

st. 3

U slučaju odustanka od ugovora prije njegovog izvršenja, organizator mora u cjelini vratiti ono što je primio od putnika.

st. 4

Ako je organizator odustao od ugovora za vrijeme njegovog izvršenja, ima pravo na pravi čnu naknadu za ostvarene ugovorene usluge, a dužan je da preduzme sve nužne mjere za zaštitu interesa putnika. Izmjena programa putovanja

čl. 976

Izmjena programa putovanja

st. 1

Izmjene u programu putovanja mogu se vršiti samo ako su prouzrokovane vanrednim okolnostima koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti.

st. 2

Troškove koji su nastali usljed izmjene programa snosi organizator putovanja, a smanjenje troškova ide u korist putnika.

st. 3

Zamjena ugovorenog smještaja može se vršiti samo upotrebom objekta iste kategorije, ili na teret organizatora, upotrebom objekta više kategorije i u ugovorenom mjestu smještaja.

st. 4

Ako su u programu putovanja izvršene bitne izmjene bez opravdanog razloga, organizator putovanja mora u cjelini vratiti ono što je primio od putnika koji je zbog toga odustao od putovanja.

st. 5

Ako su bitne izmjene u programu učinjene za vrijeme izvršavanja ugovora, putnik u slučaju odustanka snosi samo stvarne troškove ostvarenih usluga. Glava XXX POSREDNIČKI UGOVOR O PUTOVANJU Pojam

čl. 977

Pojam

Posredničkim ugovorom o putovanju posrednik se obavezuje da, u ime i za ra čun putnika, zaklju či ugovor o organizovanju putovanja ili ugovor o izvršenju jedne ili više posebnih usluga koje omogu ćuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obavezuje da za to plati naknadu. Obaveza izdavanja potvrde

čl. 978

Obaveza izdavanja potvrde

st. 1

Kad se posredničkim ugovorom o putovanju preuzima obaveza zaključenja ugovora o organizovanju putovanja, posrednik je dužan da prilikom zaključenja izda potvrdu o putovanju koja, pored podataka koji se odnose na samo putovanje i oznake i adrese organizatora putovanja, mora da sadrži oznaku i adresu posrednika, kao i podatak da on istupa u tom svojstvu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 157

st. 4

Poslije proteka roka iz stava 3 ovog člana turisti čka agencija ponovo sti če pravo da popunjava angažovane smještajne kapacitete. Obaveza pridržavanja ugovorenih cijena

čl. 985

Obaveza pridržavanja ugovorenih cijena

Turistička agencija ne može licima koja šalje u ugostiteljski objekat zara čunavati veće cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviđene ugovorom o alotmanu ili ugostiteljskim cjenovnikom. Obaveza plaćanja ugostiteljskih usluga

čl. 986

Obaveza plaćanja ugostiteljskih usluga

st. 1

Ukoliko ugovorom nije druk čije odre đeno, cijenu pruženih ugostiteljskih usluga pla ća ugostitelju turisti čka agencija poslije izvršenih usluga.

st. 2

Ugostitelj ima pravo da zahtijeva plaćanje odgovarajuće akontacije. Obaveza izdavanja posebne pisane isprave

čl. 987

Obaveza izdavanja posebne pisane isprave

st. 1

Turistička agencija je dužna da licima koja šalje na osnovu ugovora o alotmanu izda posebnu pisanu ispravu.

st. 2

Posebna pisana isprava glasi na ime ili na odre đenu grupu, neprenosiva je i sadrži nalog ugostitelju da pruži usluge koje su u njoj navedene.

st. 3

Posebna pisana isprava služi kao dokaz da je lice klijent turisti čke agencije koja je sa ugostiteljem zaklju čila ugovor o alotmanu.

st. 4

Na osnovu posebne pisane isprave vrši se obračun uzajamnih potraživanja između turističke agencije i ugostitelja. ODJELJAK 3. OBAVEZE UGOSTITELJA Obaveza stavljanja na korišćenje ugovorenih smještajnih kapaciteta

čl. 988

Obaveza stavljanja na korišćenje ugovorenih smještajnih kapaciteta

st. 1

Ugostitelj preuzima konačnu i neopozivu obavezu da u toku određenog vremena stavi na koriš ćenje ugovoreni broj ležaja i pruži licima koja upućuje turistička agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi.

st. 2

Ugostitelj ne može ugovoriti sa drugom turističkom agencijom angažovanje kapaciteta koji su već rezervisani na osnovu ugovora o alotmanu. Obaveze jednakog postupanja

čl. 989

Obaveze jednakog postupanja

Ugostitelj je dužan da licima koja uputi turistička agencija pruži pod istim uslovima usluge kao i licima sa kojima je neposredno zaključio ugovor o ugostiteljskim uslugama. Obaveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga

čl. 990

Obaveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga

st. 1

Ugostitelj ne može mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turističku agenciju najmanje šest mjeseci unaprijed, osim u slučaju promjene u kursu razmjena valuta koje utiču na ugovorenu cijenu.

st. 2

Nove cijene mogu se primjenjivati po isteku mjesec dana od njihove dostave turističkoj agenciji.

st. 3

Nove cijene neće se primjenjivati na usluge za koje je već dostavljena lista gostiju.

st. 4

Izmjene cijene nemaju dejstvo na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 159 Obaveza plaćanja provizije

čl. 991

Obaveza plaćanja provizije

st. 1

Ugostitelj je dužan da turističkoj agenciji isplati proviziju na promet ostvaren na osnovu ugovora o alotmanu.

st. 2

Provizija se određuje u procentu od cijene izvršenih ugostiteljskih usluga.

st. 3

Ukoliko procenat provizije nije odre đen ugovorom, turisti čkoj agenciji pripada provizija odre đena opštim uslovima poslovanja turističke agencije ili, ako ovih nema, poslovnim običajima. ODJELJAK 4. PRAVO TURISTIČKE AGENCIJE DA ODUSTANE OD UGOVORA Pravo na odustanak od angažovanih smještajnih kapaciteta

čl. 992

Pravo na odustanak od angažovanih smještajnih kapaciteta

st. 1

Turistička agencija može privremeno da odustane od korišćenja angažovanih smještajnih kapaciteta, a da time ne raskine ugovor o alotmanu niti stvori za sebe obavezu naknade štete ugostit elju, ukoliko u ugovorenom roku pošalje obavještenje o odustanku od korišćenja.

st. 2

Ako rok obavještenja o odustanku nije odre đen ugovorom, utvr đuje se na osnovu poslovnih obi čaja u ugostiteljstvu.

st. 3

U slu čaju da obavještenje o odustanku ne bude poslato u predviđenom roku, ugostitelj ima pravo na naknadu štete.

st. 4

Turistička agencija može da odustane od ugovora u cjelini bez obaveze da naknadi štetu ako obavještenje o odustanku pošalje u ugovorenom roku. Obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete

čl. 993

Obaveza turističke agencije da popuni angažovane kapacitete

st. 1

Ugovorom o alotmanu se može predvidjeti posebna obaveza turisti čke agencije da popuni angažovane ugostiteljske kapacitete.

st. 2

Ako u slučaju iz stava 1 ovog člana ne popuni angažovane ugostiteljske kapacitete, turistička agencija je dužna da plati ugostitelju naknadu po neiskorišćenom ležaju u danu.

st. 3

Turistička agencija u slu čaju iz stava 2 ovog člana nema pravo da putem blagovremenog obavještenja otkaže ugovor bilo djelimično ili u cjelini. Glava XXXII OSIGURANJE ODJELJAK 1. ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA IMOVINSKA OSIGURANJA I OSIGURANJE LICA Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Pojam

čl. 994

Pojam

Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovornik osiguranja da plati odre đeni iznos društvu za osiguranje (osiguravač), a društvo se obavezuje da, ako se desi događaj koji predstavlja osigurani slučaj, isplati osiguraniku ili nekom trećem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili učini nešto drugo. Osigurani slučaj

čl. 995

Osigurani slučaj

st. 1

Događaj s obzirom na koji se zaključuje osiguranje (osigurani slučaj) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovornih strana.

st. 2

Ugovor o osiguranju je ništav ako je u času njegovog zaklju čenja već nastao osigurani slu čaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili ako je već tada bila prestala mogućnost da on nastane.

st. 3

Ali, ako je ugovoreno da će osiguranjem biti obuhva ćen odre đeni period koji prethodi zaklju čenju ugovora, ugovor će biti ništav samo ako je u času njegovog zaključenja zainteresovanoj strani bilo poznato da se osigurani slučaj već dogodio, odnosno da je već tada bila prestala mogućnost da se on dogodi. Isključenje nekih osiguranja

čl. 996

Isključenje nekih osiguranja

st. 1

Odredbe ove glave ne će se primjenjivati na plovidbeno osiguranje, kao ni na druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o plovidbenom osiguranju.

st. 2

Odredbe ove glave neće se primjenjivati ni na osiguranje potraživanja, kao ni na odnose iz reosiguranja. Odstupanje od odredaba ove glave

čl. 997

Odstupanje od odredaba ove glave

st. 1

Ugovorom se može odstupiti samo od onih odredaba ove glave u kojima je to odstupanje izričito dopušteno, kao i od onih koje pružaju ugovornim stranama mogućnost da postupe kako hoće.

st. 2

Odstupanje od ostalih odredaba, ukoliko nije zabranjeno ovim ili kojim drugim zakonom, dopušteno je samo ako je u nesumnjivom interesu osiguranika. Odsjek 2. ZAKLJUČENJE UGOVORA Kad je ugovor zaključen

čl. 998

Kad je ugovor zaključen

st. 1

Ugovor o osiguranju je zaključen kad ugovorne strane potpišu polisu osiguranja ili listu pokrića.

st. 2

Pismena ponuda učinjena osiguravaču za zaključenje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od osam dana od dana kad je ponuda prispjela osigurava ču, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za vrijeme od 30 dana.

st. 3

Ako osigurava č u roku iz stava 2 ovog člana ne odbije ponudu koja ne o dstupa od uslova pod kojima on vrši predloženo osiguranje, smatraće se da je prihvatio ponudu i da je ugovor zaključen.

st. 4

U slučaju iz stava 3 ovog člana ugovor se smatra zaključenim kad je ponuda prispjela osiguravaču. Polisa i lista pokrića

čl. 999

Polisa i lista pokrića

st. 1

U polisi moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar, odnosno osigurano lice, rizik obuhva ćen osiguranjem, trajanje osiguranja i period pokri ća, svota osiguranja ili da je osiguranje neograni čeno; premija ili doprinos, datum izdanja polise i potpisi ugovornih strana.

st. 2

Polisa osiguranja može biti privremeno zamijenjena listom pokrića u koju se unose bitni sastojci ugovora.

st. 3

Osigurava č je dužan da upozori ugovornika osiguranja da su opšti i posebni uslovi osiguranja sastavni dio ugovora i preda mu njihov tekst, ako ti uslovi nijesu štampani na samoj polisi.

st. 4

Izvršenje obaveze iz stava 3 ovog člana može biti konstatovano na polisi.

st. 5

U slu čaju neslaganja odredbe opštih ili posebnih uslova i odredbe polise, primijeni će se odredba polise, a u slučaju neslaganja štampane odredbe polise i njene rukopisne odredbe, primijeniće se rukopisna odredba.

st. 6

Prema sporazumu ugovornih strana, polisa može glasiti na određeno lice, po naredbi ili na donosioca. Osiguranje bez polise

čl. 1000

Osiguranje bez polise

Uslovima os iguranja mogu biti predvi đeni slu čajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaćanjem premije. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 161 Zaključenje ugovora u ime drugog bez ovlašćenja

čl. 1001

Zaključenje ugovora u ime drugog bez ovlašćenja

st. 1

Ko zaklju či ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegovog ovlaš ćenja, odgovara osigurava ču za obaveze iz ugovora sve dok ga onaj u čije je ime ugovor zaključen ne odobri.

st. 2

Zainteresovani može odbiti ugovor i pošto se dogodio osigurani slučaj.

st. 3

Ako je odobrenje odbijeno, ugovornik osiguranja duguje premiju za peri od osiguranja u kome je osigurava č obaviješten o odbijanju odobrenja.

st. 4

Za obaveze iz osiguranja ne odgovora poslovo đa bez naloga koji je obavijestio osigurava ča da istupa bez ovlašćenja u ime i za račun drugog. Osiguranje za tuđi račun ili za račun koga se tiče

čl. 1002

Osiguranje za tuđi račun ili za račun koga se tiče

st. 1

U slučaju osiguranja za tuđi račun ili za račun koga se tiče, obaveze plaćanja premije i ostale obaveze iz ugovora dužan je izvršavati ugovornik osiguranja, ali on ne može vršiti prava iz osiguranja, čak i kad drži polisu, bez pristanka lica čiji je interes osiguran i kome ona pripadaju.

st. 2

Ugovornik osiguranja nije dužan da preda polisu zainteresovanom licu dok mu ne budu naknađene premije koje je isplatio osiguravaču, kao i troškovi ugovora.

st. 3

Ugovornik osiguranja ima pravo prven stvene naplate ovih potraživanja iz dugovane naknade, kao i pravo da zahtijeva njihovu isplatu neposredno od osiguravača.

st. 4

Osiguravač može istaći svakom korisniku osiguranja za tu đi račun sve prigovore koje po osnovu ugovora ima prema ugovorniku osiguranja. Zastupnici osiguranja

čl. 1003

Zastupnici osiguranja

st. 1

Kad osiguravač ovlasti nekog da ga zastupa, a ne odredi obim njegovih ovlašćenja, zastupnik je ovlašćen da u ime i za ra čun osigurava ča zaklju čuje ugovore o osiguranju, ugovara izmjene ugovora ili produženje njihovo g važenja, izda polise osiguranja, naplaćuje premije i da prima izjave upućene osiguravaču.

st. 2

Ako je osiguravač ograničio ovlašćenja svog zastupnika, a to ugovorniku osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ograničenja nijesu ni postojala. Odsjek 3. OBAVEZA OSIGURANIKA, ODNOSNO UGOVORNIKA OSIGURANJA I. PRIJAVA OKOLNOSTI ZNAČAJNIH ZA OCJENU RIZIKA Dužnost prijavljivanja

čl. 1004

Dužnost prijavljivanja

Ugovornik osiguranja dužan je da prijavi osigurava ču prilikom zaklju čenja ugovora sve okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nijesu mogle ostati nepoznate. Namjerna netačna prijava ili prećutkivanje

čl. 1005

Namjerna netačna prijava ili prećutkivanje

st. 1

Ako je ugovornik osiguranja namjerno učinio netačnu prijavu ili namjerno prećutao neku okolnost takve prirode da osiguravač ne bi zaključio ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osigurava č može zahtijevati poništenje ugovora.

st. 2

U slučaju poništenja ugovora iz razloga navedenih u stavu 1 ovog člana, osiguravač zadržava naplaćene premije i ima pravo da zahtijeva isplatu premije za period osiguranja u kome je zatražio poništenje ugovora.

st. 3

Osiguravačevo pravo da zahtijeva poništenje ugovora o osiguranju prestaje ako on u roku od tri dana od dana saznanja za netačnost prijave ili za prećutkivanje ne izjavi ugovorniku osiguranja da namjerava koristiti to pravo. Nenamjerna netačnost ili nepotpunost prijave Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 162

čl. 1006

Nespa computers doo, Podgorica 162

st. 1

Ako je ugovornik osiguranja u činio netačnu prijavu ili je propustio dati dužno obavještenje, a to nije u činio namjerno, osiguravač može, po sv om izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za neta čnost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije srazmjerno većem riziku.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana ugovor prestaje po isteku 14 dana od kad je osigurav ač svoju izjavu o raskidu saopštio ugovorniku osiguranja, a u slu čaju osiguravačevog predloga da se premija pove ća, raskid nastupa po samom zakonu ako ugovornik osiguranja ne prihvati predlog u roku od 14 dana od kad ga je primio.

st. 3

U slučaju raskida, osiguravač je dužan da vrati dio premije koji otpada na vrijeme do kraja perioda osiguranja.

st. 4

Ako se osigurani slu čaj dogodio prije nego što je utvr đena netačnost ili nepotpunost prijave, ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o povećanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri između stope plaćenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku. Proširenje primjene prethodnih članova

čl. 1007

Proširenje primjene prethodnih članova

Odredbe prethodnih članova o posljedicama neta čne prijave ili pre ćutkivanja okolnosti od zna čaja za ocjenu rizika primjenjuju se i u slu čajevima osiguranja zaključenih u ime i za ra čun drugog, ili u korist tre ćeg, ili za tu đi račun, ili za račun koga se tiče, ako su ova lica znala za neta čnost prijave ili prećutkivanje okolnosti od značaja za ocjenu rizika. Slučajevi u kojima se osiguravač ne može pozivati na netačnost ili nepotpunost prijave

čl. 1008

Slučajevi u kojima se osiguravač ne može pozivati na netačnost ili nepotpunost prijave

st. 1

Osiguravač kome su u času zaključenja ugovora bile poznate ili mu nijesu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a koje je ugovornik osiguranja netačno prijavio ili prećutao, ne može se pozivati na netačnost prijave ili prećutkivanja.

st. 2

Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i u slučaju kad je osiguravač saznao za te okolnosti za vrijeme trajanja osiguranja, a nije se koristio zakonskim ovlašćenjima. II. PLAĆANJE PREMIJE Dužnost plaćanja i primanja premije

čl. 1009

Dužnost plaćanja i primanja premije

st. 1

Ugovornik osiguranja dužan je da plati premiju osiguranja, ali je osigurava č dužan da primi isplatu pr emije od svakog lica koje ima pravni interes da ona bude plaćena.

st. 2

Premija se pla ća u ugovorenim rokovima, a ako treba da se isplati odjednom, pla ća se prilikom zaklju čenja ugovora.

st. 3

Mjesto pla ćanja premije je mjesto u kome ugovornik osiguranja ima s voje sjedište, odnosno prebivalište, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto. Posljedice neisplate premije

čl. 1010

Posljedice neisplate premije

st. 1

Ako je ugovoreno da se premija plaća prilikom zaključenja ugovora, obaveza osiguravača da isplati naknadu ili svotu određenu ugovorom počinje narednog dana od dana uplate premije.

st. 2

Ako je ugovoreno da se premija pla ća poslije zaključenja ugovora, obaveza osigurava ča da isplati naknadu ili svotu određenu ugovorom, počinje od dana određenog u ugovoru kao dana početka osiguranja.

st. 3

Ako ugovornik osiguranja premiju koja je dospjela poslije zaključenja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to učini koje drugo zainteresovano lice, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu po isteku roka od 30 dana od dana od kada je ugovorniku osiguranja uručeno preporučeno pismo osiguravača sa obavještenjem o dospjelosti premije ali s tim da taj rok ne može isteći prije nego što protekne 30 dana od dospjelosti premije.

st. 4

Ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude pla ćena u ro ku od godine dana od dospjelosti.

st. 5

Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na osiguranje života. III. OBAVJEŠTAVANJE OSIGURAVAČA O PROMJENAMA RIZIKA Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 163 Povećanje rizika

čl. 1011

Povećanje rizika

st. 1

Ugovornik osiguranja dužan je da, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijesti osiguravača o svakoj promjeni okolnosti koja može biti od zna čaja za ocjenu rizika, a kad je u pitanju osiguranje lica, onda samo ako je rizik povećan zbog toga što je osigurano lice promijenilo zanimanje.

st. 2

Ugovornik osiguranja je dužan da bez odlaganja obavijesti osiguravača o povećanju rizika, ako je rizik povećan nekim njegovim postupkom, a ako se povećanje rizika dogodilo bez njegovog učešća, on je dužan da ga obavijesti u roku od 14 dana od kad je za to saznao.

st. 3

Ako je povećanje rizika toliko da osiguravač ne bi zaključio ugovor da je takvo stanje postojalo u času njegovog zaključenja, on može raskinuti ugovor.

st. 4

Ako je pove ćanje rizika toliko da bi osigurava č zaključio ugovor samo uz ve ću premiju da je takvo stanje postojalo u času zaključenja ugovora, on može ugovorniku osiguranja predložiti novu stopu premije.

st. 5

Ako ugovornik osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od 14 dana od prijema predloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu.

st. 6

Ugovor ostaje na snazi i osigurava č se više ne može koristiti ovlaš ćenjima da predloži ugovorniku osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne iskoristi ta ovlašćenja u roku od mjesec dana od kad je ma na koji način doznao za povećanje rizika, ili ako još prije isteka tog roka na neki način pokaže da pristaje na produženje ugovora (ako primi premiju, isplati naknadu za osigurani slučaj koji se desio poslije tog povećanja i sl.). Kad se osigurani slučaj dogodi u međuvremenu

čl. 1012

Kad se osigurani slučaj dogodi u međuvremenu

Ako se osigurani slučaj dogodi prije nego što je osiguravač obaviješten o povećanju rizika ili pošto je obaviješten o povećanju rizika, ali prije nego što je ugovor raskinuo ili postigao sporazum sa ugovaračem osiguranja o povećanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri između plaćenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema povećanom riziku. Smanjenje rizika

čl. 1013

Smanjenje rizika

st. 1

U slučaju kad se poslije zaključenja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovornik osiguranja ima pravo da zahtijeva odgovaraju će smanjenje premije, ra čunajući od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguravača.

st. 2

Ako osiguravač ne pristane na smanjenje premije, ugovornik osiguranja može raskinuti ugovor. Obaveza obavještavanja o nastupanju osiguranog slučaja

čl. 1014

Obaveza obavještavanja o nastupanju osiguranog slučaja

st. 1

Osiguranik je dužan da izuzev u slučaju osiguranja života, obavijesti osiguravača o nastupanju osiguranog slučaja najdalje u roku od tri dana od kad je to saznao.

st. 2

Ako osiguranik ne izvrši obavezu iz stava 1 ovog člana u određeno vrijeme, dužan je da naknadi osiguravaču štetu koju bi ovaj zbog toga imao. Ništavost odredaba o gubitku prava

čl. 1015

Ništavost odredaba o gubitku prava

Ništave su odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik poslije nastupanja osiguranog slučaja ne izvrši neku od propisanih ili ugovorenih obaveza. Odsjek 4. OBAVEZE OSIGURAVAČA Isplata naknade ili ugovorene svote

čl. 1016

Isplata naknade ili ugovorene svote

st. 1

Kad se dogodi osigurani slu čaj, osigurava č je dužan da isplati naknadu ili svotu odre đenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti duži od 14 dana, ra čunajući od kada je osiguravač dobio obavještenje da se osigurani slučaj dogodio.

st. 2

Ako je za utvrđivanje postojanja osiguravačeve obaveze ili njenog iznosa potrebno izvjesno vrijeme, rok iz stava 1 ovog člana počinje teći od dana kada je utvrđeno postojanje njegove obaveze i njen iznos.

st. 3

Ako iznos osiguravačeve obaveze ne bude utvrđen u roku određenom u stavu 1 ovog člana, osiguravač je dužan da, na zahtjev ovlašćenog lica, isplati iznos nespornog dijela svoje obaveze na ime predujma.

st. 4

Ako osiguravač ne ispuni svoju obavezu u rokovima iz ovog člana, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana prijema obavještenja o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je usljed toga nastala. Isključenje odgovornosti osiguravača u slučaju namjere i prevare

čl. 1017

Isključenje odgovornosti osiguravača u slučaju namjere i prevare

Ako je ugovornik osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani slu čaj namjerno ili prevarom, osiguravač nije obavezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog dejstva. Prigovori osiguravača

čl. 1018

Prigovori osiguravača

st. 1

Protiv zahtjeva donosioca polise, kao i zahtjeva kog drugog lica koje se na nju poziva, osiguravač može istaći sve prigovore koje ima u vezi sa ugovorom prema licu sa kojim je zaključio ugovor o osiguranju.

st. 2

U obaveznom osiguranju od odgovornosti osigurava č ne može protiv odštetnog zahtjeva tre ćeg lica istaknuti prigovore koje bi mogao isticati prema osiguraniku.

st. 3

Izuzetno, protiv zahtjeva tre ćeg lica u slu čaju dobrovoljnog osi guranja od odgovornosti, i zahtjeva nosilaca određenih prava na osiguranoj strani, čije je pravo prešlo po samom zakonu sa uništene ili ošte ćene osigurane stvari na naknadu iz osiguranja, osiguravač može istaći samo prigovore koji su nastali prije nego što se dogodio osigurani slučaj. Odsjek 5. TRAJANJE OSIGURANJA Početak dejstva osiguranja

čl. 1019

Početak dejstva osiguranja

st. 1

Ako drukčije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi dejstvo počev od dvadeset četvrtog časa dana koji je u polisi ozna čen kao dan po četka trajanja o siguranja, pa sve do završetka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno.

st. 2

Ako rok trajanja osiguranja nije odre đen ugovorom, svaka strana može raskinuti ugovor sa danom dospjelosti premije, obavještavajući pisanim putem drugu stranu najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije.

st. 3

Ako je osiguranje zaključeno na rok duži od pet godina, svaka strana može po proteku ovog roka uz otkazni rok od šest mjeseci, da pisano izjavi drugoj strani da raskida ugovor.

st. 4

Ugovorom se ne može isključiti pravo svake strane da raskine ugovor u skladu sa odredbama st. 2 i 3 ovog člana.

st. 5

Odredbe ovog člana ne važe za osiguranje života. Uticaj stečaja na osiguranje

čl. 1020

Uticaj stečaja na osiguranje

st. 1

U slučaju stečaja ugovornika osiguranja, osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo da raskine ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja ste čaja, u kom slu čaju ste čajnoj masi ugovornika pripada dio plaćene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja.

st. 2

U slučaju stečaja osiguravača, ugovor o osiguranju prestaje po isteku 30 dana od otvaranja stečaja. ODJELJAK 2. OSIGURANJE IMOVINE Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 165 Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Interes osiguranja

čl. 1021

Interes osiguranja

st. 1

Osiguranje imovine može zaključiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi osigurani slu čaj, pošto bi inače pretrpjelo neki materijalni gubitak.

st. 2

Pravo iz osiguranja mogu imati samo lica koja su u času nastanka štete imala materijalni interes da se osigurani slučaj ne dogodi. Svrha osiguranja imovine

čl. 1022

Svrha osiguranja imovine

st. 1

Osiguranjem imovine obezbjeđuje se naknada za štetu koja bi se desila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja.

st. 2

Iznos naknade ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

st. 3

Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos štete utvrđuje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme sabiranja, ako nije drukčije ugovoreno.

st. 4

Punovažne su odredbe ugovora kojima se iznos naknade ograničava na manji iznos od iznosa štete.

st. 5

Pri utvrđivanju iznosa štete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to ugovoreno.

st. 6

Ako se u toku istog perioda osiguranja dogodi više osiguranih slučajeva jedan za drugim, naknada iz osiguranja za svaki od njih određuje se i isplaćuje u potpunosti s obzirom na cijelu svotu osiguranja, bez njenog umanjenja za iznos ranije isplaćenih naknada u tom periodu.

st. 7

Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrđena, naknada se određuje prema toj vrijednosti, izuzev ako osiguravač dokaže da je ugovorena vrijednost znatno veća od stvarne vrijednosti, a za tu razliku ne postoji opravdan razlog (osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost takve nove stvari, ili osiguranje subjektivne vrijednosti i sl.). Sprječavanje osiguranog slučaja i spašavanje

čl. 1023

Sprječavanje osiguranog slučaja i spašavanje

st. 1

Osiguranik j e dužan da preduzme propisane, ugovorene i sve ostale mjere potrebne da se sprije či nastupanje osiguranog slu čaja, a ako osigurani slu čaj nastupi, dužan je da preduzme sve mogu će mjere da se ograni če njegove štetne posljedice.

st. 2

Osiguravač je dužan da naknadi troškove, gubitke, kao i druge štete prouzrokovane razumnim pokušajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osiguranog slu čaja, kao i pokušajem da se ograni če njegove štetne posljedice, pa i onda ako su ti pokušaji ostali bez uspjeha.

st. 3

Osiguravač je dužan dati ovu naknadu čak i ako ona zajedno sa naknadom štete od osiguranog slu čaja prelazi svotu osiguranja.

st. 4

Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu sprje čavanja osiguranog slučaja ili obavezu spašavanja, a za to nema opravdanja, obaveza osiguravača smanjuje se za onoliko za koliko je nastala veća šteta zbog tog neispunjenja. Prepuštanje oštećene osigurane stvari

čl. 1024

Prepuštanje oštećene osigurane stvari

Ako druk čije nije ugovoreno, osiguranik nema pravo da poslije nastupanja osiguranog slu čaja prepusti osiguravaču oštećenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu pune svote osiguranja. Propast stvari usljed događaja koji nije predviđen u polisi

čl. 1025

Propast stvari usljed događaja koji nije predviđen u polisi

st. 1

Ako osigurana stvar ili stvar u vezi sa čijom je upotrebom zaklju čeno osiguranje od odgovornosti propadne za vrijeme perioda osiguranja usljed nekog doga đaja koji nije predvi đen u polisi, ugovor prestaje da važi dalje, a osiguravač je dužan da vrati ugovorniku osiguranja dio premije srazmjerno preostalom vremenu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 166

st. 2

Kad jedna od više stvari obuhva ćenih jednim ugovorom propadne usljed nekog događaja koji nije predvi đen u polisi, osiguranje ostaje na snazi i dalje u pogledu ostalih stvari uz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja. Odsjek 2. OGRANIČENJE OSIGURANIH RIZIKA Štete pokrivene osiguranjem

čl. 1026

Štete pokrivene osiguranjem

st. 1

Osigurava č je dužan da naknadi štete nastale slu čajno ili krivicom ugovornika osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, izuzev ako je u pogledu određene štete ova njegova obaveza izričito isključena ugovorom o osiguranju.

st. 2

Osiguravač ne odgovara za štetu koju su lica iz stava 1 ovog člana prouzrokovala namjerno i ništava je odredba u polisi koja bi predviđala njegovu odgovornost i u tom slučaju.

st. 3

Ukoliko se ostvario osigurani slučaj osiguravač je dužan da naknadi svaku štetu prouzrokovanu od nekog lica za čije postupke osiguranik odgovara po ma kom osnovu, bez obzira na to da li je šteta prouzrokovana nepažnjom ili namjerno. Šteta prouzrokovana nedostacima osigurane stvari

čl. 1027

Šteta prouzrokovana nedostacima osigurane stvari

Osiguravač ne odgovara za štetu na osiguranoj stvari koja potiče od njenih nedostataka, osim ako je druk čije ugovoreno. Štete prouzrokovane ratnim operacijama i pobunama

čl. 1028

Štete prouzrokovane ratnim operacijama i pobunama

st. 1

Osiguravač nije dužan da naknadi štete prouzrokovane ratnim operacijama ili pobunama, osim ako je druk čije ugovoreno.

st. 2

Osiguravač je dužan da dokaže da je šteta prouzrokovana nekim od ovih događaja. Odsjek 3. NADOSIGURANJE I UGOVOR SA VIŠE OSIGURAVAČA Nadosiguranje

čl. 1029

Nadosiguranje

st. 1

Ako se pri zaklju čenju ugovora jedna strana posluži prevarom i tako ugovori svotu osiguranja ve ću od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana može da traži poništenje ugovora.

st. 2

Ako je ugovorena svota osiguranja veća od vrijednosti osigurane stvari, a pri tome ni jedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, svota osiguranja se snižava do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se srazmjerno smanjuju.

st. 3

U slučajevima iz st. 1 i 2 ovog člana savjesni osiguravač zadržava primljene premije i ima pravo na nesmanjenu premiju za tekući period. Naknadno smanjenje vrijednosti

čl. 1030

Naknadno smanjenje vrijednosti

Ako se osigurana vrijednost smanji za vrijeme trajanja osiguranja, svaka ugovorna strana ima pravo na odgovarajuće sniženje svote osiguranja i premije, po čev od dana kada je svoj zahtjev za sniženje saopštila drugoj strani. Višestruko i dvostruko osiguranje

čl. 1031

Višestruko i dvostruko osiguranje

st. 1

Ako je neka stvar osigurana kod dva ili više osigurava ča od istog rizika, za isti interes i za isto vrijeme, tako da zbir svota osiguranja ne prelazi vrijednost te stvari (višestruko osiguranje), svaki osiguravač odgovara za izvršenje u potpunosti obaveza nastalih iz ugovora koji je on zaključio.

st. 2

Ako zbir svota osiguranja prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovornik osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranja su punovažna, i svaki osiguravač ima pravo na ugovorenu premiju za period osiguranja u toku, a osiguranik ima pravo da zahtijeva od svakog pojedinog osigurava ča naknadu prema ugovoru zaključenom sa njim, ali ukupno ne više od iznosa štete.

st. 3

Kad se dogodi osigurani slu čaj, ugovornik osiguranja dužan je da obavijesti o tome svakog osigurava ča istog rizika i saopšti mu imena i adrese ostalih osigurava ča, kao i svote osiguranja pojedinih ugovora zaklju čenih sa njima.

st. 4

Po isplati naknade osiguraniku svaki osigurava č snosi dio naknade u srazmjeri u kojoj stoji svota osiguranja na koju se on obavezao prema ukupnom zbiru svota osiguranja, te osigurava č koji je platio više ima pravo da zahtijeva od ostalih osiguravača naknadu više plaćenog.

st. 5

Ako je neki ugovor zaključen bez naznačenja svote osiguranja ili uz neograničeno pokriće smatra se kao ugovor zaključen uz najvišu svotu osiguranja.

st. 6

Za dio osiguravača koji ne može da plati, odgovaraju ostali osiguravači srazmjerno svojim djelovima.

st. 7

Ako je ugovornik osiguranja zaključio ugovor o osiguranju kojim je nastalo dvostruko osiguranje ne znaju ći za ranije zaključeno osiguranje, on može, bez obzira na to da li je ranije osiguranje zaključio on ili neko drugi, u roku od mjesec dana od kada je saznao za to osiguranje, da zahtijeva odgovarajuće sniženje svote osiguranja i premije docnijeg osiguranja, ali osiguravač zadržava primljene premije i ima pravo na premiju za tekući period.

st. 8

Ako je do dvostrukog osiguranja došlo zbog smanjenja vrijednosti osigurane stvari za vrijeme trajanja osiguranja, ugovornik osiguranja ima pravo na odgovarajuća sniženja svota osiguranja i premija, počev od dana kada je svoj zahtjev za sniženje saopštio osiguravaču.

st. 9

Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovornik osiguranja postupio nesavjesno, svaki osiguravač može da traži poništenje ugovora, zadrži primljene premije i zahtijeva nesmanjenu premiju za tekući period. Saosiguranje

čl. 1032

Saosiguranje

Odgovornost osiguravača

st. 1

U slučaju osiguranja od odgovornosti, osiguravač odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treće oštećeno lice zahtijeva njenu naknadu.

st. 2

Osiguravač snosi, u granicama svote osiguranja, troškove spora o osiguranikovoj odgovornosti. Sopstveno pravo oštećenika i direktna tužba

čl. 1038

Sopstveno pravo oštećenika i direktna tužba

st. 1

U slučaju osiguranja od odgovornosti, oštećeno lice može da zahtijeva neposredno od osiguravača naknadu štete koju je pretrpjelo događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osiguravačeve obaveze.

st. 2

Oštećeno lice ima, od dana kada se dogodio osigurani slu čaj, sopstveno pravo na naknadu iz osiguranja i svaka docnija promjena u pravima osiguranika prema osiguravaču bez uticaja je na pravo oštećenog lica na naknadu. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 169 ODJELJAK 3. OSIGURANJE LICA Odsjek 1. OPŠTE ODREDBE Utvrđivanje osigurane svote

čl. 1039

Utvrđivanje osigurane svote

U ugovorima o osiguranju lica (osiguranje života i osiguranje od nesrećnog slučaja) visina osigurane svote, koju je osiguravač dužan isplatiti kad nastupi osigurani slučaj, utvrđuje se u polisi prema sporazumu ugovornih strana. Polisa osiguranja života

čl. 1040

Polisa osiguranja života

st. 1

Pored sastojaka koje mora imati svaka polisa, u polisi osiguranja života moraju biti naznačeni: ime i prezime lica na čiji se život odnosi osiguranje, datum njegovog ro đenja i događaj ili rok od koga zavisi nastanak prava da se zahtijeva isplata osigurane svote.

st. 2

st. 1

Ništavo je osiguranje za slu čaj smrti tre ćeg lica mla đeg od četrnaest godina života, kao i lica potpuno lišenog poslovne sposobnosti, a osigurava č je dužan da vrati ugovorniku osiguranja sve premije primljene po osnovu takvog ugovora.

st. 2

Za punovažnost osiguranja za slu čaj smrti tre ćeg lica starijeg od četrnaest godina života potrebna je pisana saglasnost njegovog zakonskog zastupnika, kao i pisana saglasnost svakog osiguranog lica. Kumuliranje naknade za osigurane svote

čl. 1045

Kumuliranje naknade za osigurane svote

st. 1

U osiguranju lica, osiguravač koji je isplatio osiguranu svotu ne može imati ni po kom osnovu pravo na naknadu od trećeg lica odgovornog za zastupanje osiguranog slučaja.

st. 2

Pravo na naknadu od tre ćeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog slu čaja pripada osiguraniku, odnosno korisniku, nezavisno od njegovog prava na osiguranu svotu.

st. 3

Odredbe st. 1 i 2 ovog člana ne odnose se na slučaj kad je osiguranje od posljedice nesrećnog slučaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti. Odsjek 2. ISKLJUČENI RIZICI Samoubistvo osiguranika

čl. 1046

Samoubistvo osiguranika

st. 1

Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti nije obuhvaćen rizik samoubistva osiguranika ako se desilo u prvoj godini osiguranja.

st. 2

U slučaju da se samoubistvo dogodilo u roku od tri godine od dana zaključenja ugovora osiguravač nije dužan da isplati korisniku osiguranu svotu, nego samo matematičku rezervu ugovora. Namjerno ubistvo osiguranika

čl. 1047

Namjerno ubistvo osiguranika

Osiguravač se osloba đa obaveze da korisniku isplati osiguranu svotu ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguraniku, ali je dužan da, ako su dotle bile uplaćene bar tri godišnje premije, isplati matematičku rezervu ugovora ugovorniku osiguranja, a ako je on osiguranik, njegovim nasljednicima. Namjerno prouzrokovanje nesrećnog slučaja

čl. 1048

Namjerno prouzrokovanje nesrećnog slučaja

Osiguravač se osloba đa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesre ćnog slu čaja ako je osiguranik namjerno prouzrokovao nesrećni slučaj. Ratne operacije

čl. 1049

Ratne operacije

Polisa osiguranja života može biti data u zalogu.

st. 2

Zalaganje polise ima dejstvo prema osiguravaču samo ako je pisano obaviješten da je polisa založena određenom povjeriocu.

st. 3

Kad polisa glasi po naredbi, zalaganje se vrši indosamentom. Odsjek 4. OSIGURANJE ŽIVOTA U KORIST TREĆEG LICA Određivanje korisnika

čl. 1054

Određivanje korisnika

st. 1

Ugovornik osiguranja života može u ugovoru, kao i nekim docnijim pravnim poslom, pa i testamentom, odrediti lice kome će pripasti prava iz ugovora (korisnik).

st. 2

Ako se osiguranje odnosi na život nekog drugog lica, za odre đivanje korisnika potrebna je i njegova pisana saglasnost.

st. 3

Korisnik ne mora biti određen po imenu, dovoljno je ako akt sadrži nužne podatke za njegovo određivanje.

st. 4

Kad su za korisnike određena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su rođeni docnije, a korist namijenjena suprugu pripada licu koje je bilo u braku sa osiguranikom u času njegove smrti. Podjela koristi između više korisnika

čl. 1055

Podjela koristi između više korisnika

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 172 Kad su za korisnike određena djeca, potomci i uopšte nasljednici, ako ugovornik osiguranja nije odredio kako će se izvršiti podjela između njih, podjela će se izvršiti srazmjerno njihovim naslj edničkim djelovima, a ako korisnici nijesu nasljednici, osigurana svota biće podijeljena na jednake djelove. Opozivanje odredbe o određivanju korisnika

čl. 1056

Opozivanje odredbe o određivanju korisnika

st. 1

Odredbu kojom se korist iz osiguranja dodjeljuje određenom licu, može opozvati samo ugovornik osiguranja, i to njegovo pravo ne mogu vršiti ni njegovi povjerioci, ni njegovi zakonski nasljednici.

st. 2

Ugovornik osiguranja može opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik ne izjavi na ma koji na čin da je prima, kad ona postaje neopoziva.

st. 3

Ugovornik može opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima, ako je korisnik pokušao ubistvo osiguranika, a ako je korist dodijeljena bez naknade, za opozivanje važe i odredbe o opozivanju poklona.

st. 4

Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu korist, ako se poslije smrti ugovornika osiguranja na poziv njegovih nasljednika ne izjasni u roku od mjesec dana da je prima.

st. 5

Ništava je izjava kojom se određuje da je određivanje korisnika osiguranja neopozivo. Sopstveno i neposredno pravo korisnika

čl. 1057

Sopstveno i neposredno pravo korisnika

st. 1

Osigurana svota koja treba da bude isplaćena korisniku ne ulazi u zaostavšinu ugovornika osiguranja, pa ni kad su za korisnike određeni njihovi nasljednici.

st. 2

Pravo na osiguranu svotu ima samo korisnik, i to od samog zaključenja ugovora o osiguranju, i bez obzira na to kako je i kada odre đen za korisnika, i nezavisno od toga da li je izjavio svoje prihvatanje prije ili poslije smrti osiguranika, te se može obratiti neposredno osiguravaču sa zahtjevom da mu se isplati osigurana svota.

st. 3

Ako je ugovornik osiguranja odredio za korisnika svoju djecu, svoje potomke, ili nasljednike, svakom tako određenom korisniku pripada pravo na odgovarajući dio osigurane svote i ako se odrekne nasljeđa. Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika

čl. 1058

Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika

st. 1

Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osiguranu svotu ugovorenu za korisnika.

st. 2

Ako su premije koje je uplatio ugovornik osiguranja bile nesrazmjerno velike prema njegovim mog ućnostima u času kad su bile uplaćene, njegovi povjerioci mogu zahtijevati da im se preda dio premija koji premaše njegove mogućnosti, ako su ispunjeni uslovi pod kojima povjerioci imaju pravo na pobijanje dužnikovih pravnih radnji. Ustupanje osigurane svote

čl. 1059

Ustupanje osigurane svote

Svoje pravo na osiguranu svotu može korisnik prenijeti na drugog i prije osiguranog slu čaja, ali mu je zato potreban pisani pristanak ugovornika osiguranja, u kome mora biti navedeno ime lica na koje se pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na život nekog drugog lica, potreban je isti takav pristanak i tog lica. Kad određeni korisnik umre prije dospjelosti

čl. 1060

Kad određeni korisnik umre prije dospjelosti

Kad lice koje je bez naknade odre đeno za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njegovim nasljednicima, nego narednom korisniku, a ako ovaj nije odre đen, onda imovini ugovornika osiguranja. Osiguranje za slučaj smrti bez određenog korisnika

čl. 1061

Osiguranje za slučaj smrti bez određenog korisnika

Ako ugovornik osiguranja za slučaj smrti ne odredi korisnika, ili ako odredba o određivanju korisnika ostane bez dejstva zbog opozivanja, ili zbog odbijanja određenog lica, ili iz kog drugog uzroka, a ugovornik osiguranja ne odredi drugog korisnika, osigurana svota pripada imovini ugovornika osiguranja i kao njen dio prelazi sa ostalim njegovim pravima na njegove nasljednike. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 173 Savjesna isplata osigurane svote neovlašćenom licu

čl. 1062

Savjesna isplata osigurane svote neovlašćenom licu

st. 1

Pravo iz stava 1 ovog člana ima ustupilac i ako potomak njemu ili kome drugom ne daje izdržavanje odre đeno ugovorom o ustupanju i raspodjeli, ili ne namiri ustupiočeve dugove čija mu je isplata naložena ugovorom.

st. 3

U drugim slučajevima neizvršenja tereta odre đenih ugovorom o ustupanju i raspodjeli, sud, vode ći računa o važnosti tereta za ustupioca i drugim okolnostima, odlučuje da li ustupilac ima pravo na vraćanje datih dobara ili pravo da traži prinudno izvršenje tereta. Pravo potomka poslije opozivanja

Ništav je ugovor u kome je davalac izdržavanja fizičko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno djelatnosti stara o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, razli čite agencije i sl.), ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva. Doživotno izdržavanje više lica

čl. 1078

Doživotno izdržavanje više lica

Kad je doživotno izdržavanje ugovoreno za dvoje ili više lica, svako od njih ima zasebno pravo na odre đena davanja i činjenja. Doživotno izdržavanje u korist trećih lica

čl. 1079

Doživotno izdržavanje u korist trećih lica

st. 1

Kad je doživotno izdržavanje ugovoreno u korist tre ćeg lica, dav alac izdržavanja sti če svojinu na predmetima ugovora u trenutku smrti njegovog saugovorača ako ugovorom nije određeno da svojina prelazi u trenutku smrti trećeg lica.

st. 2

Obaveza izdržavanja traje do smrti trećeg lica. Obezbjeđivanje prava iz ugovora

čl. 1080

Obezbjeđivanje prava iz ugovora

st. 1

Davalac izdržavanja može svoje pravo iz ugovora obezbijediti upisom u javnu knjigu.

st. 2

Pravo iz stava 1 ovog člana ima poslije smrti saugovara ča davaoca izdržavanja i tre će lice u čiju je korist izdržavanje ugovoreno. Neprenosivost prava

čl. 1081

Neprenosivost prava

Potraživanja primaoca izdržavanja ne mogu se prenijeti na drugog. Raskid ugovora zbog poremećenih odnosa Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 176

čl. 1082

Nespa computers doo, Podgorica 176

st. 1

Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom izdržavanju i pošto je po čelo njegovo izvršenje.

st. 2

Ako prema ugovoru o doživotnom izdržavanju ugovorne strane žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete, da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora.

st. 3

Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne izvršava svoje obaveze.

st. 4

U slu čaju raskida ugovora svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po opštim pravilima imovinskog prava.

st. 5

Kad je doživotno izdržavanje ugovoreno u korist tre ćeg lica, raskid ugovora poslije smrti saugovarača davaoca izdržavanja može zahtijevati i lice u čiju je korist izdržavanje ugovoreno. Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

čl. 1083

Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

st. 1

Ako se poslije zaključenja ugovora okolnosti toliko promijene, a njegovo ispunjenje postane znatno otežano, sud može, na zahtjev jedne ili druge ugovorne strane, njihove odnose iznova urediti ili raskinuti.

st. 2

Sud može pravo primaoca izdržavanja preina čiti u doživotnu rentu ako to odgovara i jednoj i drugoj ugovornoj strani.

st. 3

Kada je doživotno izdržavanje ugovoreno u korist trećeg lica, raskid ugovora poslije smrti saugovarača davaoca izdržavanja može zahtijevati i lice u čiju je korist izdržavanje ugovoreno. Pravo zakonskih nasljednika primaoca izdržavanja

čl. 1084

Pravo zakonskih nasljednika primaoca izdržavanja

st. 1

Na zahtjev zakonskih nasljednika primaoca izdržavanja, sud može poništiti ugovor o doživotnom izdržavanju ako zbog bolesti ili starosti primaoca izdržavanja ugovor nije predstavljao nikakvu neizvjesnost za davaoca izdržavanja.

Radi obezbjeđenja svog potraživanja rente, povjerilac može zahtijevati da se ono upiše u katastar nepokretnosti kao teret na nepokretnostima dužnika. Plaćanje rente

čl. 1091

Plaćanje rente

st. 1

Obroci doživotne rente pla ćaju se tromjese čno unaprijed, prvog dana svakog tromjese čja, ako nije druk čije ugovoreno.

st. 2

Ako je ugovoreno plaćanje po proteku određenog roka, a povjerilac umre u toku roka, njegovi nasljednici imaju pravo na dio obroka, srazmjeran proteklom dijelu roka. Kad je ugovorena jedna renta za više lica

čl. 1092

Kad je ugovorena jedna renta za više lica

st. 1

Kad je jedna doživotna renta ustanovljena za dva ili više lica, povjerilac je dužan da i poslije smrti nekih od njih isplaćuje cijelu rentu preostalim licima, sve do smrti posljednjeg od njih.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana ne može se predvidjeti prelazak rente na lice koje nije ro đeno ni začeto u času njenog ustanovljavanja. Prenošenje na drugog

čl. 1093

Prenošenje na drugog

st. 1

Pravo na doživotnu rentu može se prenijeti na drugog, ali se i u tom slu čaju ono gasi smr ću lica za koje je ustanovljeno.

st. 2

Kad je renta ustanovljena dobročinim pravnim poslom, poklonodavac, odnosno zavještalac, može odrediti da se ona ne može prenijeti na drugog. Stavljanje zabrane na doživotnu rentu

čl. 1094

Stavljanje zabrane na doživotnu rentu

st. 1

Na doživotnu rentu može se staviti zabrana za dugove uživaoca rente.

čl. 1099

Stečaj dužnika

U slučaju stečaja dužnika rente, povjerilac može da zahtijeva isplatu svote novca kojom bi se mogla dobiti renta istog iznosa do kraja njegovog života. Glava XXXVI JEMSTVO ODJELJAK 1. OPŠTE ODREDBE Pojam Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 179

čl. 1100

Nespa computers doo, Podgorica 179

Ugovorom o jemstvu se jemac obavezuje prema povjeriocu da će ispuniti punovažnu i dospjelu obavezu dužnika, ako to dužnik ne učini. Forma

čl. 1101

Forma

st. 1

Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemčenju učinio pisano.

st. 2

Ako izjava o jemčenju nije učinjena pisano, ugovor je ništav. Sposobnost za jemčenje

čl. 1102

Sposobnost za jemčenje

Ugovorom o jemstvu može se obavezati samo lice koje ima potpunu poslovnu sposobnost. Jemčenje za poslovno nesposobnog

čl. 1103

Jemčenje za poslovno nesposobnog

Ko se obaveže kao jemac za obavezu nekog poslovno nesposobnog lica, odgovara povjeriocu isto kao jemac poslovno sposobnog lica. Predmet jemčenja

čl. 1104

Predmet jemčenja

st. 1

Jemstvo se može dati za svaku punovažnu obavezu, bez obzira na njenu sadržinu.

st. 2

Jemčiti se može i za uslovnu obavezu, kao i za određenu buduću obavezu.

st. 3

Jemstvo za buduću obavezu može se opozvati prije nego što obaveza nastane, ako nije predviđen rok u kome ona treba da nastane.

st. 4

Jemstvo se može dati i za obavezu nekog drugog jemca (jemac jemčev). Obim jemčeve odgovornosti

čl. 1105

Obim jemčeve odgovornosti

st. 1

Jemčeva obaveza ne može biti veća od obaveze glavnog dužnika, a ako je ugovoreno da bude veća, ona se svodi na mjeru dužnikove obaveze.

st. 2

Jemac odgovara za ispunjenje cijele obaveze za koju je jemčio, ako njegova odgovornost nije ograničena na neki njen dio ili na drugi način podvrgnuta lakšim uslovima.

st. 3

Jemac je dužan da naknadi potrebne troškove koje je povjerilac učinio u cilju naplate duga od glavnog dužnika.

st. 4

Jemac odgovara i za svako pove ćanje obaveze koje bi nastalo dužnikovom docnjom ili dužnikovom krivicom, ukoliko nije drukčije ugovoreno.

st. 5

Jemac odgovara samo za onu ugovorenu kamatu koja je dospjela poslije zaključenja ugovora o jemstvu. Prelaz povjeriočevih prava na jemca (subrogacija)

čl. 1106

Prelaz povjeriočevih prava na jemca (subrogacija)

Na jemca koji je namirio povjerio čevo potraživanje prelazi to potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja. ODJELJAK 2. ODNOS POVJERIOCA I JEMCA Oblici jemstva

čl. 1107

Oblici jemstva

st. 1

Od jemca se može zahtijevati ispunjenje obaveze tek nakon što je glavni dužnik ne ispuni u roku odre đenom u pisanom pozivu (supsidijarno jemstvo). Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 180

st. 2

Povjerilac može tražiti ispunjenje od jemca iako nije prije toga pozvao glavnog dužnika na ispunjenje obaveze, ako je očigledno da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ostvariti njeno ispunjenje ili ako je glavni dužnik u stečaju.

st. 3

Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara povjeriocu kao glavni dužnik za c ijelu obavezu i povjerilac može da zahtijeva njeno ispunjenje od glavnog dužnika ili od jemca ili od obojice u isto vrijeme (solidarno jemstvo).

st. 4

Jemac za obavezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jemac platac, ako nije što drugo ugovoreno. Solidarnost jemaca

čl. 1108

Solidarnost jemaca

Više jemaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to da li su jem čili zajedno, ili se svaki od njih obavezao prema povjeriocu odvojeno, izuzev kada je ugovorom njihova odgovornost uređena drukčije. Gubitak prava na rok

čl. 1109

Gubitak prava na rok

Ako je dužnik izgubio pravo na rok odre đen za ispunjenje njegove obaveze, povjerilac ne može zahtijevati ispunjenje od jemca prije isteka tog roka, ukoliko nije drukčije ugovoreno. Stečaj glavnog dužnika

čl. 1110

Stečaj glavnog dužnika

st. 1

U slučaju stečaja glavnog dužnika povjerilac je dužan da prijavi svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jemca, inače odgovara jemcu za štetu koju bi ovaj imao zbog toga.

st. 2

Smanjenje obaveze glavnog dužnika u ste čajnom postupku ili u postupku prinudnog poravnanja ne povla či sa sobom i odgovarajuće smanjenje jemčeve obaveze, te jemac odgovara povjeriocu za cio iznos svoje obaveze. Slučaj smanjene odgovornosti dužnikovog naslednika

čl. 1111

Slučaj smanjene odgovornosti dužnikovog naslednika

Jemac odgovara za cio iznos obaveze za koji je jem čio i u slu čaju kad bi se od dužniko vog nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onog njenog dijela koji odgovara vrijednosti naslijeđene imovine. Jemčevi prigovori

čl. 1112

Jemčevi prigovori

st. 1

Jemac može ista ći protiv povjerio čevog zahtjeva sve prigovore glavnog dužnika, uklju čujući i prigovor prebijanja, a ne i isključivo lične dužnikove prigovore.

st. 2

Dužnikovo odricanje od prigovora, kao i njegovo priznanje povjerio čevog potraživanja, nema dejstva prema jemcu.

st. 3

st. 4

Zastoj zastarijevanja obaveze glavnog dužnika nema dejstva prema jemcu. Glava XXXVII UPUĆIVANJE (ASIGNACIJA) Odjeljak 1. Pojam ugovora

čl. 1123

Pojam ugovora

Upućivanjem (asignacijom) jedno lice, uputilac (asignant) ovlašćuje drugo lice, upućenika (asignat) da za njegov račun izvrši nešto određenom trećem licu, primaocu uputa (asignatar), a ovog ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime. Odjeljak 2. ODNOSI PRIMAOCA UPUTA I UPUĆENIKA Prihvatanje od strane upućenika

čl. 1124

Prihvatanje od strane upućenika

st. 1

Primalac uputa stiče pravo da zahtijeva od upućenika ispunjenje tek kad mu ovaj izjavi da prihvata uput.

st. 2

Prihvatanje uputa ne može se opozvati. Prigovori upućenika

čl. 1125

Prigovori upućenika

st. 1

Prihvatanjem uputa nastaje između primaoca uputa i upu ćenika dugovinski odnos nezavisan od odnosa izme đu uputioca i upućenika, kao i odnos između uputioca i primaoca uputa.

st. 2

Upućenik koji je prihvatio uput može istaći primaocu uputa samo prigovore koji se tiču punovažnosti prihvatanja, prigovore koji se zasnivaju na sadržini prihvatanja ili na sadržini samog uputa, kao i prigovore koje ima li čno prema njemu. Prenošenje uputa

čl. 1126

Prenošenje uputa

st. 1

Primalac uputa može uput prenijeti na drugog i prije prihvatan ja od upu ćenika, a ovaj ga može prenijeti dalje, izuzev kad iz samog uputa ili posebnih okolnosti proizlazi da je on neprenosiv.

st. 2

Ako je upućenik izjavio primaocu uputa da prihvata uput, to prihvatanje ima dejstva prema svim licima na koja bi uput bio uzastopno prenesen.

st. 3

Ako je upu ćenik izjavio pribaviocu, na koga je primalac uputa prenio uput, da ga prihvata, on ne može ista ći prijaviocu prigovore koje ima prema primaocu uputa lično. Zastarjelost

čl. 1127

Zastarjelost

st. 1

Pravo primaoca uputa da zahtijeva ispunjenje od upućenika zastarijeva za godinu dana.

st. 2

Ako za ispunjenje nije određen rok, zastarjelost počinje teći kada upućenik prihvati uput, a ako ga je on prihvatio prije nego što je dat primaocu uputa, onda kada bude dat ovome. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 183 ODJELJAK 3. ODNOS PRIMAOCA UPUTA I UPUTIOCA Ako je primalac uputa povjerilac uputioca

čl. 1128

Ako je primalac uputa povjerilac uputioca

st. 1

Povjerilac nije dužan pristati na uput koji mu je učinio dužnik u cilju ispunjenja svoje obaveze, ali je dužan da o svom odbijanju odmah izvijesti dužnika, inače će mu odgovarati za štetu.

st. 2

Povjerilac koji je pristao na uput dužan je pozvati upućenika da ga izvrši. Uput nije ispunjenje

čl. 1129

Uput nije ispunjenje

st. 1

Kad je povjerilac pristao na uput učinjen od njegovog dužnika u cilju ispunjenja obaveze, ta obaveza ne prestaje ako nije druk čije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uput, ni prihvatanjem od strane upu ćenika, nego tek ispunjenjem od strane upućenika.

st. 2

Povjerilac koji je pristao na uput učinjen od njegovog dužnika može zahtijevati od uputioca da mu ispuni ono što mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upućenika u vrijeme određeno u uputu. Dužnost primaoca uputa da obavijesti uputioca

čl. 1130

Dužnost primaoca uputa da obavijesti uputioca

Ako upućenik odbije pristanak na uput, ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva primalac uputa, ili izjavi unaprijed da neće da ga izvrši, primalac uputa je dužan da obavijesti odmah uputioca o tome, inače mu odgovara za štetu. Odustanak od prihvaćenog uputa

čl. 1131

Odustanak od prihvaćenog uputa

Primalac uputa koji nije povjerilac uputioca i koji neće da se koristi uputom može odustati od njega, čak i ako je već izjavio da ga prima, ali je dužan da bez odlaganja obavijesti o tome uputioca. Opozivanje ovlašćenja datog primaocu uputa

čl. 1132

Opozivanje ovlašćenja datog primaocu uputa

Uputilac može opozvati ovlašćenje koje je uputom dao primaocu uputa, izuzev ako je uput izdao u cilju ispunjenja nekog svog duga prema njemu i uopšte ako je uput izdao u njegovom interesu. ODJELJAK 4. ODNOS UPUTIOCA I UPUĆENIKA Ako je upućenik dužnik uputioca

čl. 1133

Ako je upućenik dužnik uputioca

st. 1

Upućenik nije dužan prihvatiti uput, čak i ako je dužnik uputioca, izuzev ako mu je to obećao.

st. 2

Kad je uput izdat na osnovu upućenikovog duga uputiocu, upućenik je dužan da ga izvrši do iznosa tog duga, ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obaveze prema uputiocu.

st. 3

Izvršenjem uputa izdatog na osnovu upućenikovog duga uputiocu, upućenik se oslobađa u istoj mjeri svoga duga prema uputiocu. Opozivanje ovlašćenja datog upućeniku

čl. 1134

Opozivanje ovlašćenja datog upućeniku

st. 1

Uputilac može opozvati ovlaš ćenje koje je uputom dao upu ćeniku, sve dok ovaj ne izjavi primaocu uputa da prihvata uput, ili ga ne izvrši.

st. 2

Uputilac može opozvati ovlašćenje i kad je u samom uputu navedeno da je neopoziv, kao i kad bi se opozivanjem vrijeđala neka njegova obaveza prema primaocu uputa. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 184

st. 3

Otvaranje ste čaja nad imovinom uputioca povla či po samom zakonu opozivanje uputa, izuzev slu čaja kad je upućenik bio već prihvatio uput prije otvaranja stečaja, kao i kad u času prihvatanja nije znao niti je morao znati za taj stečaj. ODJELJAK 5. SMRT I LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

čl. 1135

SMRT I LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

Smrt uputioca, primaoca uputa ili upućenika, kao i lišenje poslovne sposobnosti nekoga od njih, nema uticaja na uput. ODJELJAK 6. Uput u obliku hartije na donosioca

čl. 1136

Uput u obliku hartije na donosioca

st. 1

Pismeni uput može biti izdat na donosioca.

st. 2

U slučaju iz stava 1 ovog člana svaki imalac hartije ima prema upućeniku položaj primaoca uputa.

st. 3

st. 1

Ako je nov čani depozit primljen kao ulog na štednju, banka, odnosno štedno -kreditna organizacija izdaje deponentu štednu knjižicu.

st. 2

Štedna knjižica može biti izdata samo na ime određenog lica. Upis u knjižicu

čl. 1147

Upis u knjižicu

st. 1

U štednu knjižicu se unose sve uplate i podizanja novca.

st. 2

Upisi u knjižicu potvrđeni pečatom banke i potpisom ovlašćenog lica su dokaz o uplatama, odnosno podizanjima u odnosima između banke i ulagača.

st. 3

Ništave su odredbe ugovora o novčanom depozitu koje su suprotne odredbama st. 1 i 2 ovog člana. Plaćanje kamate Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 186

čl. 1148

Nespa computers doo, Podgorica 186

Na uloge na štednju plaća se kamata. Vrste uloga na štednju

čl. 1149

Vrste uloga na štednju

Ulozi na štednju mogu biti po viđenju ili oročeni s otkaznim rokom i bez otkaznog roka. Glava XXXIX DEPONOVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Pojam

čl. 1150

Pojam

Ugovorom o deponovanju hartija od vrijednosti banka se obavezuje da će, uz naknadu, preuzeti hartije od vrijednosti radi čuvanja i vršenja prava i obaveza koje se u vezi s tim zahtijevaju. Vršenje prava

čl. 1151

Vršenje prava

Ako nije drukčije ugovoreno, banka može vršiti prava iz deponovanih hartija od vrijednosti isklju čivo za račun deponenta. Dužnosti banke

čl. 1152

Dužnosti banke

st. 1

Banka je dužna da obezbijedi čuvanje hartije od vrijednosti sa brižljivošću koja se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i da za ra čun deponenta preduzima sve radnje radi o čuvanja i ostvarivanja njegovih prava iz hartija od vrijednosti.

st. 2

Ukoliko izme đu ugovornih strana nije što drugo ugovoreno, banka je dužna da napla ćuje dospjele kamate, glavnicu i sve sume na koje deponovane hartije daju pravo, čim one dospiju za isplatu.

st. 3

Banka je dužna da stavi na raspolaganje deponentu napla ćene sume, a ako deponent ima kod banke ra čun sa novčanim depozitom, da ih upiše u korist tog računa. Vraćanje hartija od vrijednosti

čl. 1153

Vraćanje hartija od vrijednosti

st. 1

Banka je dužna da na zahtjev deponenta vrati hartije od vrijednosti u svako doba.

st. 2

Vraćanje se, po pravilu, vrši u mjestu gde je izvršeno deponovanje.

st. 3

Predmet vra ćanja su same hartije od vrijednosti, ukoliko izme đu ugovornih strana nije ugovoreno da vra ćanje može biti izvršeno plaćanjem odgovarajućeg iznosa.

st. 4

Vraćanje se može izvršiti samo deponentu ili njegovim pravnim sljedbenicima ili licima koje oni ozna če, čak i kad je iz samih hartija vidljivo da one pripadaju trećim. Zahtjevi trećih lica

čl. 1154

Zahtjevi trećih lica

O svakom zahtjevu koji treće lice istakne u pogledu deponovanih hartija, banka je dužna da izvijesti deponenta. Glava XL BANKARSKI TEKUĆI RAČUN Pojam

čl. 1155

Pojam

Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 187 Ugovorom o bankarskom teku ćem računu banka se obavezuje da nekom licu otvori poseban ra čun i da preko njega prima uplate i vrši isplate u granicama njegovih sredstava i odobrenog kredita. Forma ugovora

čl. 1156

Forma ugovora

st. 1

Ugovor o otvaranju tekućeg računa mora biti zaključen u pisanoj formi.

st. 2

Ništav je ugovor koji nije zaključen u pisanoj formi. Sredstva na tekućem računu

čl. 1157

Sredstva na tekućem računu

st. 1

Novčana sredstva na teku ćem računu ostvaruju se uplatama od strane deponenta i naplatama nov čanih iznosa izvršenih za njegov račun.

st. 2

Banka je dužna da preko tekućeg računa vrši plaćanje za deponenta i kad na računu nema pokrića i to u obimu koji je predviđen ugovorom o otvaranju tekućeg računa ili posebnim sporazumom.

st. 3

Obaveza banke iz stava 2 ovog člana može se isključiti ugovorom o otvaranju tekućeg računa. Prebijanje između salda više računa

čl. 1158

Prebijanje između salda više računa

čl. 1164

Pojam

st. 1

Ugovorom o sefu obavezuje se banka da stavi na upotrebu korisniku sef za određeni period vremena, a korisnik se obavezuje da za to plati banci određenu naknadu.

st. 2

Banka mora preduzeti sve potrebne mjere da obezbijedi dobro stanje sefa i nadzor nad njim. Pristup sefu

čl. 1165

Pristup sefu

st. 1

Pristup sefu može se dozvoliti samo korisniku ili njegovom punomoćniku.

st. 2

Banka ne smije držati kod sebe duplikat ključa ili ključeva koji se predaju korisniku. Predmeti koji se ne smiju staviti u sef

čl. 1166

Predmeti koji se ne smiju staviti u sef

st. 1

Korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet ili proizvod koji može ugroziti sigurnost banke ili drugih sefova.

st. 2

U slučaju da se korisnik ne pridržava obaveze iz stava 1 ovog člana, banka može izjaviti da raskida ugovor o sefu. Prava banke u slučaju neplaćanja

čl. 1167

Prava banke u slučaju neplaćanja

st. 1

Ako korisnik ne pla ti banci makar samo jedan obrok naknade po dospjelosti, banka može raskinuti ugovor po isteku mjesec dana nakon što korisnika preporučenim pismom opomene na naplatu.

st. 2

Kad raskine ugovor, banka može pozvati korisnika da isprazni sef i da joj preda ključ, a ako korisnik to ne učini, banka može zahtijevati da se sef otvori putem suda, utvrdi njegova sadržina i nađene stvari stave u sudski depozit ili povjere banci na čuvanje.

st. 3

Banka ima pravo prvenstva naplate dužne naknade nastale iz ugovora o sefu iz novčanog iznosa koji je pronađen u sefu, kao i iz cijene dobijene prodajom drugih vrijednosti nađenih u sefu. Glava XLII UGOVOR O KREDITU Pojam

čl. 1168

Pojam

Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odre đeni iznos nov čanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. Forma i sadržina

čl. 1169

Forma i sadržina

st. 1

Ugovor o kreditu mora biti zaključen u pisanoj formi.

st. 2

Ništav je ugovor ako nije zaključen u pisanoj formi.

st. 3

Ugovorom o kreditu utvrđuje se iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja kredita. Otkaz davaoca kredita Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 189

čl. 1170

Nespa computers doo, Podgorica 189

st. 1

Ugovor o kre ditu banka može otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit koriš ćen u suprotnosti sa njegovom namjenom.

st. 2

Ugovor o kreditu banka može otkazati prije isteka ugovorenog roka i u slučaju insolventnosti korisnika čak i kad nije utvrđena sudskom odlukom, u slu čaju prestanka pravnog lica ili smrti korisnika, ako bi u tim slu čajevima davalac kredita došao u bitno nepovoljniji položaj. Odustajanje od ugovora i vraćanje kredita prije roka

čl. 1171

Odustajanje od ugovora i vraćanje kredita prije roka

st. 1

Korisnik kredita može odustati od ugovora prije nego što je počeo da koristi kredit.

st. 2

Korisnik kredita može vratiti kredit prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan da o tome unaprijed obavijesti banku.

st. 3

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana korisnik kredita dužan je da naknadi štetu ukoliko ju je davalac kredita pretrpio.

st. 4

U slučaju vraćanja kredita prije određenog roka, banka ne može da zaračuna kamatu za vrijeme od dana vraćanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da bude vraćen. Glava XLIII UGOVOR O KREDITU NA OSNOVU ZALOGE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Pojam

čl. 1172

Pojam

Ugovorom o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti banka odobrava kredit u odre đenom iznosu uz obezbjeđenje zalogom hartija od vrijednosti koje pripadaju korisniku kredita ili trećem koji na to pristane. Forma i sadržina

čl. 1173

Forma i sadržina

st. 1

Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti mora biti zaključen u pisanoj formi i sadržati: naznačenje hartija od vrijednosti koje se zalažu, naziv, odnosno firmu i sjedište, odnosno prebivalište imaoca hartija, iznos i uslove odobrenog kredita, kao i iznos i vrijednost hartije koja je uzeta u obzir za odobrenje kredita.

st. 2

Ništav je ugovor koji nije zaključen u pisanoj formi, odnosno koji ne sadrži elemente iz stava 1 ovog člana. Prodaja založene hartije

čl. 1174

Prodaja založene hartije

Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobijeni kredit, banka može prodati založene hartije od vrijednosti. Glava XLIV AKREDITIVI Obaveza akreditivne banke i forma akreditiva

čl. 1175

Obaveza akreditivne banke i forma akreditiva

st. 1

Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivn a banka se obavezuje da će korisniku akreditiva isplatiti određenu novčanu svotu ako do određenog vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva.

st. 2

Akreditiv mora biti sačinjen u pisanoj formi.

st. 3

Ništav je ugovor koji nije sačinjen u pisanoj formi. Kada nastaje obaveza prema korisniku

čl. 1176

Kada nastaje obaveza prema korisniku

st. 1

Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopšteno. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 190

st. 2

Nalogodavac je vezan izdatim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci. Nezavisnost akreditiva od drugog pravnog posla

čl. 1177

Nezavisnost akreditiva od drugog pravnog posla

Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom koga je akreditiv otvoren. Dokumentarni akreditiv

čl. 1178

Dokumentarni akreditiv

Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku akre ditiva određenu novčanu svotu pod uslovom da joj budu podnijeti dokumenti prema uslovima utvrđenim u akreditivu. Dužnost akreditivne banke

čl. 1179

Dužnost akreditivne banke

Banka koja otvara dokumentarni akreditiv dužna je da izvrši klauzule pla ćanja pod uslovima predvi đenim u akreditivu. Vrste dokumentarnog akreditiva

čl. 1180

Vrste dokumentarnog akreditiva

st. 1

Dokumentarni akreditiv može biti opoziv ili neopoziv.

st. 2

Ukoliko nije izri čito drukčije ugovoreno akreditiv je uvijek opoziv, čak i kada je otvoren za odre đeni period vremena. Opozivi akreditiv

čl. 1181

Opozivi akreditiv

Opozivi dokumentarni akreditiv ne vezuje banku prema korisniku, i u svakom trenutku ga može izmjeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili po sopstvenoj inicijativi, ako je to u interesu nalogodavca. Neopozivi akreditiv

čl. 1182

Neopozivi akreditiv

st. 1

Neopozivi dokumentarni akreditiv sadrži samostalnu i neposrednu obavezu banke prema korisniku.

st. 2

Obaveza banke može biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih zainteresovanih strana.

st. 3

Neopozivi dokumentarni akreditiv može biti potvrđen od neke druge banke, koja time, pored akreditivne banke preuzima samostalnu i neposrednu obavezu prema korisniku.

st. 4

Notifikacija akreditiva korisnika od strane neke druge banke nije sama po sebi potvrđivanje ovog akreditiva. Dužnost banke u pogledu dokumenata

čl. 1183

Dužnost banke u pogledu dokumenata

st. 1

Banka je dužna da ispita da li su dokumenti u svemu saglasni zahtjevima nalogodavca.

st. 2

Kada dobije dokumente, banka mora u najkraćem roku o tome obavijestiti nalogodavca i ukazati mu na utvrđene nepravilnosti i nedostatke. Granice odgovornosti banke

čl. 1184

Granice odgovornosti banke

st. 1

Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako su podnijeti dokumenti naizgled saglasni sa uputstvima nalogodavca.

st. 2

Banka ne preuzima nikakvu obavezu u pogledu robe koja je predmet otvorenog akreditiva. Prenosivost i djeljivost akreditiva

čl. 1185

Prenosivost i djeljivost akreditiva

st. 1

Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka koja otvara akreditiv u korist korisnika koga je označio nalogodavac ovlašćena u uputstvima prvog korisnika da plati u cjelini ili djelimi čno jednom ili ve ćem broju trećih lica.

st. 2

Akreditiv može prenijeti, na osnovu izri čitih uputstava, samo banka koja ga otvara i to samo jedanput, ukoliko nije suprotno ugovoreno. Glava XLV BANKARSKA GARANCIJA Pojam

čl. 1186

Pojam

st. 1

Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije (korisniku) da će mu za slučaj da mu treće lice ne ispuni obavezu o dospjelosti izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji.

st. 2

Garancija mora biti izdata u pisanoj formi.

st. 3

Ništava je garancija koja nije izdata u pisanoj formi. Izmirenje obaveze iz garancije u novcu

čl. 1187

Izmirenje obaveze iz garancije u novcu

Banka izmiruje obavezu iz garancije u novcu i u slučaju da se garancijom obezbjeđuje nenovčana obaveza. Potvrda garancije (supergarancija)

čl. 1188

Potvrda garancije (supergarancija)

Ako druga banka potvrdi obavezu iz garancije, korisnik može svoje zahtjeve iz garancije podnijeti banci koja je izdala garanciju ili banci koja ju je potvrdila. Ustupanje prava iz garancije

čl. 1189

Ustupanje prava iz garancije

Svoja prava iz bankarske garancije korisnik može ustupiti tre ćem samo sa ustupanjem potraživanja koje je obezbijeđeno garancijom i prenosom svojih obaveza u vezi sa obezbijeđenim potraživanjem. Garancija "bez prigovora"

čl. 1190

Garancija "bez prigovora"

st. 1

Ako bankarska garancija sadrži klauzulu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili sadrži riječi koje imaju isto značenje, banka ne može isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dužnik može isticati prema korisniku po obezbijeđenoj obavezi.

st. 2

Nalogodavac je dužan da plati banci svaki iznos koji je banka platila po osnovu garancije izdate sa klauzulom iz stava 1 ovog člana.

st. 3

Korisnik garancije duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovu garancije na koji ina če ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca. Glava XLVI PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU

čl. 1191

PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU

Odredbe čl. 1138 do 1190 ovog zakona shodno se primjenjuju i na druga pravna lica koja su, u skladu sa zakonom, ovlašćena za obavljanje određenih bankarskih poslova. Glava XLVII PORAVNANJE Pojam Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 192

čl. 1192

Nespa computers doo, Podgorica 192

st. 1

Ugovorom o poravnanju lica izme đu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom odnosu, pomo ću uzajamnih popuštanja prekidaju spor, odnosno uklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obaveze.

st. 2

Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje određenog prava nesigurno. Uzajamna popuštanja

čl. 1193

Uzajamna popuštanja

st. 1

Popuštanje se može sastojati, između ostalog u djelimičnom ili potpunom priznavanju nekog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obaveze; u smanjenju kamatne stope; u produženju roka; u pristajanju na djelimične otplate; u davanju prava na odustanicu.

st. 2

Popuštanje može biti uslovno.

st. 3

Kad samo jedna strana popusti drugoj (na primjer prizna pravo druge strane), to nije poravnanje i ne podliježe pravilima o poravnanju. Sposobnost

čl. 1194

Sposobnost

Za zaključenje ugovora o poravnanju potrebna je sposobnost za raspolaganje pravom koje je predmet poravnanja. Predmet

čl. 1195

Predmet

st. 1

Predmet poravnanja može biti svako pravo kojim se može raspolagati.

st. 2

Punovažno je poravnanje o imovinskim posljedicama krivičnog djela.

st. 3

Ne mogu biti predmet poravnanja sporovi koji se tiču statusnih odnosa. Primjena odredbe o dvostranim ugovorima

čl. 1196

Primjena odredbe o dvostranim ugovorima

st. 1

Za ugovor o poravnanju važe opšte odredbe o dvostranim ugovorima, ako za njega nije što drugo predviđeno.

st. 2

Kad pod nazivom poravnanja ugovorne strane obave neki drugi posao, na njihove odnose ne primjenjuju se odredbe zakona koje važe za poravnanje, već one koje važe za stvarno obavljeni posao. Prekomjerno oštećenje

čl. 1197

Prekomjerno oštećenje

Zbog prekomjernog oštećenja ne može se tražiti poništenje poravnanja. Dejstvo poravnanja prema jemcima i zalogodavcima

čl. 1198

Dejstvo poravnanja prema jemcima i zalogodavcima

st. 1

Ako je poravnanjem izvršena novacija obaveze, jemac se oslobađa odgovornosti za njeno ispunjenje, a prestaje i zaloga koju je dao neko treći.

st. 2

Jemac i treći koji je dao svoju stvar u zalogu ostaju i dalje u obavezi, a njihova odgovornost može biti smanjena poravnanjem, ali ne i povećana, izuzev ako su se saglasili sa poravnanjem.

st. 3

Kad dužnik poravnanjem prizna sporno potraživanje, jemac i zalogodavac zadržavaju pravo da istaknu povjeriocu prigovore kojih se dužnik poravnanjem odrekao. Poravnanje o poslu koji se može poništiti

čl. 1199

Poravnanje o poslu koji se može poništiti

st. 1

Punovažno je poravnanje o pravnom poslu čije je poništenje mogla tražiti jedna strana, ako je ona u času zaključenja poravnanja znala za tu mogućnost.

st. 2

Ništavo je poravnanje o ništavom pravnom poslu i kad su ugovorne strane znale za ništavost i htjele poravnanjem da je otklone. Katalog propisa 2018 Nespa computers doo, Podgorica 193 Ništavost poravnanja

čl. 1200

Ništavost poravnanja

st. 1

Poravnanje je ništavo ako je zasnovano na pogrešnom vjerovanju obije ugovorne strane da po stoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez tog pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti.

st. 2

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list SFRJ", br. 29/78, 39/85 i 57/89 i "Službeni list SRJ", br. 31/93) i prestaju da važe odredbe čl. 52 do 59 Zakona o etažnoj svojini ("Službeni list RCG", broj 71/04) i odredbe čl. 106 do 122 Zakona o nasljeđivanju, osim odredbi člana 107 st. 2, 3 i 4 i člana 117 st. 2 i 3 ("Službeni list SRCG", br. 4/76 i 22/78) koje prestaju da se primjenjuju nakon imenovanja notara na osnovu Zakona o notarima ("Službeni list RCG", broj 68/05).

čl. 1204a

notara na osnovu Zakona o notarima ("Službeni list RCG", broj 68/05).

Odredbe ovog zakona ne će se primjenjivati na obligacione odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona. Stupanje na snagu

čl. 1205

Stupanje na snagu

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".